Zdravo Imenjace verujem da si pogresio da zoves ove nitkove crnom rupom. Po mom misljenu im odgovara ime crnih zapadnih vampira proslog i ovog stoleca. Sisavci krvi nevinog Srpskog naroda. Nazalost moze se konstatovati da su zapadnei politicari kao advokati i sudije i svi vojni lideri davno prestali da budu ljudi jer su ljudstvo izgubili sa velikim bogastvom.Pozdrav svim Srbima sirom planete cffkale milan kasic Canada. Miroslav Antic wrote: > > -----Original Message----- > > From: Milan Tepavac [mailto:[EMAIL PROTECTED]] > > Sent: August 29, 2001 5:04 PM > > > > HA�KI TRIBUNAL > > > > Va� feljton "Ha�ki tribunal - od skromnog po�etka do arbitra svetske > > pravde" sjajnog novinara Miroslava Zari�a je veoma informativan i > > znala�ki napisan. Sadr�i sve bitne informacije, pa i ocene, koje > > omogu�avaju �itaocima da se upoznanju sa tom �udnom institucijom. > > �eleo bih samo da istaknem neke od �injenica i ocena koje su > > relevantne za �to potpunije sagledavanje karaktera i zna�aja > > Tribunala. Postoje�a i nameravana su�enja Srbima, a naro�ito biv�em > > predsedniku Jugoslavije i Srbije Slobodanu Milo�evi�u, naprosto > > diktiraju potrebu za �to boljim upoznavanjem Tribunala, tim pre �to > > neke nevladine organizacije organizuju seminare u Jugoslaviji (npr. > > sada u Subotici) kojima je cilj propagiranje i popularisanje Tribunala > > u na�em narodu. > > > > 1. Osnovna �injenica koju treba imati u vidu kad god se govori o > > Tribunalu jeste da Savet bezbednosti UN nije imao pravo da osniva > > krivi�ni sud. Njegova rezolucija 827 od 25. maja 1993. je primer > > grubog uzurpiranja ovla�tenja kojeg Savet po Povelji UN nema. Zna�i, > > re� je o nelegalnoj instituciji, bez ikakvog oslonca na pozitivno > > pravo. Otuda, sve radnje Tribunala su nelegalne - hap�enja, dr�anje > > okrivljenih u zatvoru, optu�nice, presude i sve ostalo su nelegalni. > > Jer, ne mo�e nelegalna institucija da radi bilo �ta legalno. Ako se > > ukrca� u pogre�an voz svaka usputna stanica je pogre�na. I ovde bi > > trebalo da stane svako dalje bavljenje Tribunalom sa pravnog aspekta. > > Ali, kopile je ro�eno i beba raste i napreduje jer ima mnogo bogatih > > dadilja. > > > > 2. Istom rezolucijom kojom je osnovan Tribunal Savet bezbednosti je > > usvojio i njegov Statut. Taj Statut je zaista �udo za sebe. Nijedan > > normalan i dobronameran student druge godine prava ne bi tako ne�to > > napisao. On ograni�ava nadle�nost Tribunala, koji se zove me�unarodni, > > na teritoriju "prethodne Jugoslavije"; vremenski na period posle 1. > > januara 1991, a nadle�an je samo za neka me�unarodna krivi�na dela > > (nabrojana u �lanovim 2-5), a ne za sva. I tu nema najva�nijeg > > me�unarodnog krivi�nog dela - iz koga proisti�u gotovo sva ostala > > krivicna dela - nema agresije, odnosno izazivanja rata! I to je > > u�injeno namerno, sa jasnim politi�kim kriminalnim ciljem: da se > > za�tite od krivi�nog gonjenja glavni krivci za jugoslovensku > > tragediju: secesionisti�ki lideri i njihovi inostrani sau�esnici koji > > su izazvali secesionisti�ke ratove, kao i svi krivci za golu agresiju > > NATO! > > > > 3. Nije te�ko razumeti za�to su SAD, Velika Britanija i Francuska bile > > inicijatori za osnivanje ovog Tribunala. Po njima Tribunal je trebalo > > da pomogne i dokraj�i i u pravnu oblandu obu�e razbijanje Jugoslavije > > i srpskog etni�kog prostora u ostvarivanju njihovog trijumfalnog > > orvelovskog Novog svetskog poretka. Ono, pak, �to je gotovo nemogu�e > > razumeti jeste pristanak Rusije i Kine na tako ne�to. Feljton > > otvoreno, po�teno i hrabro razotkriva sramno dr�anje vlastodr�aca tih > > dveju sila, za koje smo verovali da su nam prijatelji jer su nas na�i > > vlastodr�ci obmanjivali ne govore�i nam istinu. Obi�na trgovina nama! > > Mnogi od nas su se ponadali da �e odlaskom Kozirjeva, tog najve�eg > > zlotvora srpskog naroda i obi�nog sluge ameri�kog kapitala, sa > > polo�aja ministra inostranih poslova Rusije ruska politika po�i jednim > > drugim pravcem. To se ostvarilo samo donekle. Ivanov je poslednjih > > godinu-dve dana izjavljivao da Tribunal treba ukinuti, ali je Rusija, > > svejedno, u�estvovala u izboru novih sudija Tribunala 23.marta i 12. > > juna o.g. u Generalnoj skup�tini UN! > > > > 4. Svake �etvrte godine vr�i se u Generalnoj skup�tini UN izbor > > sudija. Zna�i, 1993, 1997. i ove, 2001. godine. Ove godine u izboru > > sudija je u�estvovalo 168 zemalja �lanica UN i, na taj na�in, opet i > > ponovo, je "legalizovana" ova nelegalna institucija! Ujedno, izbor je > > po ko zna koji put pokazao jadno stanje u kojem se nalaze Ujedinjene > > nacije, potpuno podlo�ne diktatu SAD. Izbor sudija se odvijao > > mehani�ki, kao da niko nije mario za to da se radi o politi�kom �inu > > od prvorazrednog zna�aja. Samo su predstavnici Rusije, Meksika i > > Vatikana istupili politi�ki (Vatikan je samo izjavio da ne�e > > u�estvovati u glasanju ne obrazlo�iv�i za�to). Nakon �to je kriti�ki > > istupila protiv Tribunala Rusija je u�estvovala u izboru sudija! > > > > 5. Predstavnik Jgoslavije u Ujedninjenim nacijama ne samo da nije > > iskoristio priliku da ospori Tribunal sa malim milionom argumenata, > > nego nije na�ao za shodno ni da bar podr�i one koji su imali kriti�ke > > primedbe na ra�un Tribunala! Ja ne znam, naravno, da li je to stav ili > > prosto nesposobnost na�e diplomatije. U svakom slu�aju radilo se o > > te�kom ogre�enju o vitalne interese ove dr�ave i ovog naroda. Zbog > > toga sam podneo krivi�nu prijavu protiv na�eg ministra inostranih > > poslova i ambasadora Jugoslavije u UN. > > > > To je ono glavno �to sam hteo da istaknem u vezi va�eg feljtona. > > Mislim da je jedini pravi put za na�u zemlju i na� narod borba za > > ukidanje ove "crne rupe me�unarodnog prava" i predaja svih optu�enih i > > osu�enih njihovim dr�avama koje su onda du�ne da im po svojim zakonima > > sude ako su po�inili ratne zlo�ine i druga dela protiv me�unarodnog > > humanitarnog prava. Bi�e veliko zlo ako Tribunal takav kakav je > > postane "arbitar svetske pravde" kako naziv va�eg feljtona sugeri�e. > > Alternativa nepravnosti Tribunala bila bi priznanje politi�ke > > realnosti postojanja Tribunala, ali ono na �ta se nikada ne bi smelo > > pristati jeste selektivan pristup Tribunala koga �e da goni a koga ne, > > pri �emu se ne gone glavni krivci za jugoslovensku tragediju: > > secesionisti�ki lideri i njihovi inostrani inspiratori, pokrovitelji, > > finansijeri i saizvr�ioci krvavog razbijanja Jugoslavije i srpskog > > naroda. > > > > Dr Milan Tepavac, > > Beograd > > > > Srpska Informativna Mreza > > [EMAIL PROTECTED] > > http://www.antic.org/ Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/

