Bilten vesti
------------------------------------------------------------------------
--

        30. AVGUST 2001.

      SR JUGOSLAVIJA



      VLADA SRJ PRIHVATILA OSNOVE ZA PLATFORMU O USTAVNOM PREUREDJENJU

      BEOGRAD, 30. avgusta (Tanjug) - Savezna vlada je danas  razmotrila
i prihvatila Polazne osnove za zajednicku platformu o  ustavnom
preuredjenju SR Jugoslavije, uz zakljucak da predlozena  resenja treba
dogradjivati u procesu politickog dogovaranja, uz  aktivno ucesce
strucne javnosti.  Usvajanjem predlozenog koncepta federacije stvorice
se  preduslovi da se SR Jugoslavija relativno brzo afirmise kao stabilna
i prosperitetna drzava, zasnovana na principima vladavine prava i
demokratije, sto je u najvisem interesu svih njenih gradjana,  republika
clanica i njenog medjunarodnog polozaja, konstatovano je  na sednici
Savezne vlade, kojom je predsedavao premijer Dragisa  Pesic.

      Po oceni Savezne vlade, Polazne osnove sadrze nacela i  predloge
za preuredjenje SR Jugoslavije u savremenu, funkcionalnu  federaciju,
primerenu zajednickim i posebnim potrebama i interesima  Republike Crne
Gore i Republike Srbije da obezbede svoj puni  ekonomski, demokratski,
kulturni i opsti razvoj, u uslovima  politicke i drzavne stabilnosti,
saopstio je Svezni sekretarijat  za informisanje.

      Savezna vlada razmotrila je i usvojila informaciju o radu
Koordinacionog tela za opstine Presevo, Bujanovac i Medvedja u  periodu
od 15. juna do 25. avgusta ove godine.  Ocenjujuci da je Koordinaciono
telo u punoj meri ostvarilo  zadatke iz Programa i plana resavanja
krize, nastale delovanjem  albanskih ekspremistickih grupa u ovim
opstinama, Savezna vlada  odala je priznanje Koordinacionom telu,
njegovom predsedniku i  clanovima, Zdruzenim snagama bezbednosti i
predstavnicima lokalne  samouprave na preduzetim merama, ulozenim
naporima i postignutim  rezultatima.  Vlada je izrazila zahvalnost
predstavnicima medjunarodne  zajednice na pruzenoj podrsci i pomoci u
resavanju krize.  Savezna vlada potvrdila je opredeljenost SR
Jugoslavije i  Republike Srbije da, uz podrsku medjunarodne zajednice,
nastave sa  doslednim realizovanjem preostalih mera utvrdjenih Programom
i planom  resavanja krize i odrzavanja reda i sigurnosti u Kopnenoj zoni
bezbednosti, navodi se u saopste! nju.



      KOSTUNICA PRIMIO DANA EVERTSA

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Predsednik SR
Jugoslavije Vojislav Kostunica primio je danas u Palati Federacije sefa
Misije OEBS na Kosovu Dana Evertsa, saopsteno je danas iz kabineta
jugoslovenskog predsednika.

                  Prilikom susreta, Everts je ocenio da se proces
registracije interno raseljenih Srba i ostalih nealbanaca odvija sve
uspesnije, pre svega zahvaljujuci doprinosu vlasti SRJ i Srbije, kao i
predstavnika Srpske pravoslavne Crkve, navodi se u saopstenju.

                  Sef Misije OEBSa na Kosovu je, takodje, ukazao na
problem slabog odziva na registraciju raseljenih koji borave na
teritoriji Crne Gore, i istakao da ce OEBS uciniti sve da se ubrza
otkrivanje sudbine nestalih lica na Kosovu i Metohiji i stvore
bezbednosni uslovi za masovniji povratak nealbanskog stanovnistva u
pokrajinu.

                  Predsednik Kostunica je izrazio podrsku registraciji
raseljenih, i istakao vaznost brzeg resavanja problema nestalih lica i
intenziviranja procesa povratka raseljenih za izgradnju medjuetnickog
poverenja na Kosovu, zakljucuje se u saopstenju iz kabineta predsednika
SRJ.



      AKREDITIVE PREDALI AMBASADORI SLOVACKE I BELORUSIJE

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Jugoslovenski
predsednik Vojislav Kostunica primio je danas akreditive ambasadora
Slovacke Miroslava Lajcaka i Belorusije Vladimira Mankejevica, saopsteno
je u Kabinetu predsednika SRJ.

                  Kostunica je istakao da je sustina spoljnopolitickog
opredeljenja SRJ puna integracija u medjunarodnu zajednicu, a jedan od
glavnih ciljeva evropski integracioni procesi, dodaje u saopstenju.

                  Naglasavajuci da je za ostvarenje tih ciljeva
neophodno da se sto brze i bezbolnije rese pojedini politicki problemi
sa kojima se SRJ suocava, Kostunica je ocenio da je ocuvanje
teritorijalnog integriteta nuzni preduslov za to.

                  Dodaje se, takodje, da je na svecanosti u Palati
federacije izrazena zelja za razvijanjem prijteljskih odnosa i
unapredjenjem svih oblika saradnje.

                  Prilikom predaje akreditiva ambasadora Slovacke
istaknuto je da je slovacka manjina izuzetno vazan cinilac u zblizavanju
dve zemlje, uz zajednicku ocenu da je "njena integrisanost u
jugoslovensko drustvo, uz zadrzavanje pune samosvesnosti, pravi primer
skladnih medjunaocionalnih odnosa u multietnickoj sredini", navodi se na
kraju saopstenja.



      SVILANOVIC: SPOLJNA POLITIKA KRISTALNO JASNA

      BEGRAD, 30. avgusta (Tanjug) - Savezni ministar inostranih
poslova Goran Svilanovic izjavio je da je jugoslovenska spoljna
politika kristalno jasna - povratak u medjunarodnu zajednicu,
integracija u Evropu i sto brzi prijem u okvire Evropske unije  (EU), pa
ne stoje primedbe da Jugoslavija nema zvanicno definisanu  spoljnu
politiku.

      On je, u intervjuu "Vremenu", rekao da je prioritet spoljne
politike i "nastojanje da imamo balansiran odnos sa velikim silama -  sa
EU, SAD, sa Rusijom i sa Kinom..."  "To nije lako postici. Moram da
kazem da su posete SAD, u  kojima smo bili predsednik savezne drzave,
republicke vlade i ja  mnogo doprinele poboljsanju odnosa", istakao je
on.  Svilanovic je naglasio da je nedavno prvi put ponudjena i  saradnja
izmedju vojske SAD i Vojske Jugoslavije i da bi "poslednja  preostala
sankcija prema Jugoslaviji, na uvoz oruzja, trebalo da  bude ukinuta za
par nedelja".  Sef jugoslovenske diplomatije je najavio da ce na jednoj
od  narednih sednica Savezne skupstine podneti ekspoze o onome sta je
uradjeno do sada i o daljoj jugoslovenskoj spoljnopolitickoj  strategiji



      SVILANOVIC-NOVINARI - POLITICKA STABILNOST PRESUDNA ZA
MEDJUNARODNI POLOZAJ ZEMLJE

      BEOGRAD, 29. avgusta (Tanjug) - Prema Svilanovicevoj oceni,
povratak Jugoslavije u  regionalne i medjunarodne organizacije,
uspostavljanje prekinutih  odnosa sa clanicama NATO i Albanijom i
ustanovljenje veza sa bivsim  jugoslovenskim republikama "odlucujuce je
doprinelo povecanom  ugledu" Jugoslavije u svetu.  Posle perioda potpune
izolacije zemlje, jedina preostala  sankcija je embargo na trgovinu
oruzjem, ali se ukidanje tog embarga  ocekuje vec u naredne dve nedelje,
rekao je Svilanovic.  Sef jugoslovenske diplomatije je kao prvi
spoljnopoliticki  prioritet Jugoslavije naveo ulazak u Evropsku uniju,
zatim  unapredjenje saradnje sa susedima, balansirani odnos sa velikim
silama i odrzavanje "nasledjenih dobrih odnosa" sa zemljama "treceg
sveta".

       Svilanovic je ukazao da ce za ulazak Jugoslavije u EU biti
potrebno mozda i deset godina.  Prvi talas prosirenja EU se, naime,
ocekuje 2003. godine,  kada bi u clanstvo mogle da udju Slovenija,
Ceska, balticke  zemlje, a prema optimistickim prognozama, Jugoslavija
bi mogla da  "dodje na red" u drugom talasu prosirenja Unije, rekao je
Svilanovic.  Prvi korak na putu ka EU za Jugoslaviju ce biti punopravno
clanstvo u Savetu Evrope, koje Svilanovic ocekuje sredinom 2002.
godine.  Na "kratki rok", Jugoslaviji je bitno da ostvari poziciju
"unutar sengenskog kisobrana", da bi nasi gradjani u zemlje  "evropske
petnaestorice" mogli da putuju bez viza, kazao je  Svilanovic.  Kao
vazan preduslov za priblizavanje Uniji, Svilanovic je  oznacio saradnju
na Balkanu i ponovio da smatra da bi trebalo  organizovati regionalnu
konferenciju - koja bi doprinela stabilnosti  i pripremi drzava regiona
za evropsku integraciju.

      Otpor nekih toj ideji posledica je nespremnosti niza drzava  da se
otvoreno bave pitanjima manjina, konstatovao je Svilanovic,
objasnjavajuci da misli da bi ta konferencija trebalo da se bavi
politickim i ekonomskim pitanjima.  Svilanovic je precizirao da bi
konferenciju trebalo  zapoceti jedinstvenim stavom balkanskih drzava o
reafirmisanju  helsinskih principa o nepovredivosti granica i
teritorijalnom  integritetu zemalja, cime bi bio otklonjen strah da bi
davanje  vecih prava manjinama moglo dovesti do zahteva za otcepljenje.

       Glavna politicka tema konferencije bilo bi upravo pitanje
manjina. Prema misljenju Svilanovica, vlade na Balkanu bi trebalo  da
podju od toga da drzavne granice ucine jasnim, nepromenjivim,  ali "lako
prolaznim", trebalo bi razmotriti davanje specijalnog  statusa
manjinama, a posebno bi se trebalo pozabaviti potrebom  zajednicke borbe
protiv organizovanog kriminala - ilegalne trgovine  ljudima, oruzjem -
na podrucju koje predstavlja raskrsce puteva  tih ilegalnih aktivnosti.
Kad je rec o ekonomiji, Svilanovic smatra da su mogucnosti  za saradnju
najvece na polju energetike, saobracaja, poljoprivrede,  infrastrukture,
novih tehnologija - i da bi to trebalo da budu  pitanja kojima bi se
bavila "ekonomska radna grupa" regionalne  konferencije.  U nedostatku
strategije SAD i Evrope na Balkanu, koju  ilustruju americki stav
"cekati i videti" i evropska definicija  sporazuma o stabilizaciji i
asocijaciji, balkanske zemlje moraje same  videti sta ce raditi u
narednoj decen! iji, a na putu ka Evropskoj  uniji mogu samo pomoci
jedne drugima, zakljucio je Svilanovic.



       BEOGRAD, 29. avgusta (Tanjug) - Jugoslovenski ministar
inostranih poslova Goran Svilanovic izjavio je danas u Beogradu da  je
jugoslovenskom predsedniku i premijeru saopstio predlog za novog
jugoslovenskog ambasadora u Vasingtonu - koji ce naslediti  opozvanog
Milana St Protica.  Svilanovic je, na konferenciji za novinare u sedistu
jugoslovenske diplomatije, rekao da se u vezi sa tim imenovanjem
"pominju dva imena" i ocenio da bi "bilo dobro" da se novi ambasador
SRJ u Vasingtonu imenuje "sto pre".  Svilanovic je izneo i podatke da su
od 5. oktobra imenovana  24 nova jugoslovenska ambasadora, predlozeno je
jos 17, a 26  ambasadora je opozvano, sedam je "u procesu opoziva", a
deset ih je  ostalo na toj funkciji.



      BEOGRAD, 29. avgusta (Tanjug) - Sef jugoslovenske  diplomatije
Goran Svilanovic ocenio je danas u Beogradu da problem  saveznog
ministarstva inostranih poslova predstavljaju zaposleni koji  su u to
ministarstvo dolazili po partijskoj pripadnosti i diplomate  koje
"nemaju samostalnost" i "nisu spremne na inicijativu".

      Svilanovic je, na konferenciji za novinare, ukazao da je  potrebno
vreme da se napravi promena - da bi se zaposleni u  ministarstvu
"osecali kao sluzbenici drzave, a ne partije".  Navodeci da je od 5.
oktobra u ministarstvu za inostrane  poslove zaposlen 121 novi radnik i
da ocekuje da ce uskoro biti  primljeno jos 50-60 ljudi, koji su prosli
konkurse, Svilanovic je  kazao da problem predstavlja i pitanje "kako
zakonski udaljiti ljude  koji ne mogu vise da rade" u tom ministarstvu.
Kao mogucnost za resenje tog pitanja Svilanovic je naveo
administrativnu penziju, ali je dodao da su problem u tome budzetska
sredstva.  Ministarstvo mora prilagoditi broj zaposlenih diplomatskoj
mrezi, a plate diplomata vec su uskladjene sa skalom Ujedinjenih  nacija
o troskovima zivota u razlicitim drzavama.

       Svilanovic je dodao da bi hitno trebalo izmeniti i neke
instrukcije nasledjene iz bivseg rezima - kao sto je komplikovano
izdavanje jugoslovenskih viza poslovnim ljudima iz inostranstva.
Takodje, on je najavio da ce sa ministrima odbrane i  unutrasnjih
poslova razgovarati o pasosima koje se na odredjeno  vreme izdaju onima
koji nisu regulisali vojnu obavezu.  Svilanovic je istakao da vojska
jeste ustavna obaveza, ali  da se desava da zbog pasoskog ogranicenja
propadnu stipendije,  studije u inostranstvu, pa bi zato trebalo
razmisliti o izmenama u  tom rezimu.



                   BEOGRAD, 29. avgusta (Tanjug) - Sef jugoslovenske
diplomatije Goran Svilanovic izjavio je danas u Beogradu da, kad je  rec
o odnosima Jugoslavije sa susedima, "najvise iskusenja ima sa
Hrvatskom".  Svilanovic je, na konferenciji za novinare, precizirao da
su  u odnosima dve zemlje "otvorena pitanja" razgranicenja, ali i
polozaja Srba povratnika u Hrvatskoj - ciji povratak, iako su  hrvatski
drzavljani, hrvatske vlasti obeshrabruju na razlicite  nacine.
Svilanovic je ocenio da je steta sto se jos niko od  jugoslovenskih
zvanicnika nije sastao sa hrvatskim premijerom Ivicom  Racanom.  Na
pitanje ko ce da pregovara sa Hrvatima o juznom sektoru  granice - Crna
Gora ili Jugoslavija, Svilanovic je kazao da o  pitanjima razgranicenja
postoje konsultacije sa crnogorskim  strucnjacima, koje su "nekad
formalne a nekad ne".  Politicka stabilnost presudna za medjunarodni
polozaj zemlje



      SVILANOVIC PREDVODI DELEGACIJU NA SKUPU UN U JUZNOJ AFRICI

      BEOGRAD, 30. avgusta (Tanjug) - Savezni ministar za inostrane
poslove Goran Svilanovic predvodice jugoslovensku delegaciju na  Trecoj
svetskoj konferenciji UN o rasizmu, rasnoj diskriminaciji,  ksenofobiji
i svim vrstama netolerancije, koja se odrzava u Durbanu,  u Juznoj
Africi, od 31. avgusta do 7. septembra 2001.  Kako je saopstilo
Ministarstvo za inostrane poslove, uz  ucesce na Konferenciji ocekuje se
da ce Svilanovic imati veci  broj bilateralnih susreta sa kolegama iz
drugih zemalja i s njima  razmatrati brojna pitanja daljeg unapredjenja
bilateralne saradnje.



      NOVAKOVIC I BOGOJEVIC PRIMILI VISOKOG RUMUNSKOG DIPLOMATU

      BEOGRAD, 30. avgusta (Tanjug) - Zamenik saveznog ministra za
inostrane poslove Zoran Novakovic i drzavni sekretar u MIP Rumunije
Kristijan Djakonesku ocenili su danas u Beogradu da su
jugoslovesko-rumunski odnosi dobri i da je intenziviranje politickog
dijaloga doprinelo unapredjenju ekonomskih veza i saradnje u svim
oblastima od zajednickog interesa.

      Djakonesku se susreo i sa pomocnikom sefa jugoslovenske
diplomatije Rajkom Bogojevicem, pri cemu su sagovornici razmatrali
bilateralne odnose i stanje u regionu i takodje, razmenili misljenje  o
efektima koje bi primena takozvanog Statusnog zakona Republike
Madjarske za pripadnike madjarske nacionalne manjine u susednim
zemljama, mogla da izazove u SRJ i Rumuniji, posebno u etnicki
mesovitim sredinama, saopstilo je Savezno ministarstvo za inostrane
poslove.



      LAZIC SA DELEGACIJOM BIH O SARADNJI SA SRJ

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Generalni sekretar
Saveznog ministarstva za inostrane poslove SRJ Dusan Lazic razgovarao je
danas sa delegacijom Ministarstva inostranih poslova BiH o
medjunarodnopravnim, konzularnim i drugim aktivnostima i zastiti
interesa gradjana te dve zemlje.

                  U razgovorima, koji su vodjeni na osnovu Protokola o
saradnji ministarstava te dve drzave, konstatovano je da se saradnja
uspesno razvija i da postoji spremnost za njeno dalje unapredjivanje,
navodi se u saopstenju Saveznog ministarstva inostranih poslova.

                  Delegaciju BiH je predvodio pomocnik ministra
inostranih poslova BiH Ibrahim Djikic.



      FRANCUSKA PODRZAVA UKIDANJE EMBARGA NA UVOZ ORUZJA U SRJ

                  UJEDINJENE NACIJE, 29. avgusta 2001. (BetaAP) Nakon
SAD, i Francuska je podrzala inicijativu za ukidanje embarga Ujedinjenih
nacija na uvoz oruzja u Saveznu Republiku Jugoslaviju, i ocekuje brzo
delovanje Saveta bezbednosti u tom pravcu, izjavio je danas jedan
francuski diplomata.

                  Cetiri od pet clanica Saveta bezbednosti sa pravom
veta SAD, Rusija, Kina i Francuska do sada su se izjasnile za ukidanje
zabrane prodaje i dostavljanja oruzja Jugoslaviji, uvedene 1998. godine.

                  Britanija jos nije zauzela stav o tom pitanju, rekao
je danas zamenik ambasadora te zemlje Stjuart Eldon (Stewart).

                  Ocekuje se da eksperti 15 zemalja clanica Saveta
bezbednosti tokom danasnjeg dana razmotre nacrt rezolucije o ukidanju
embarga, dok ce se glasanje obaviti naredne sedmice, kazao je francuski
diplomata koji je trazio da ostane anoniman.

                  SAD su juce saopstile da podrzavaju ukidanje embarga
na uvoz oruzja u SRJ.

                  Ambasador SRJ u UN Dejan Sahovic izrazio je zahvalnost
clanicama Saveta bezbednosti koje su ispoljile spremnost za ukidanje
embarga.

                  "To je veoma znacajan korak u normalizaciji nasih
odnosa sa medjunarodnom zajednicom", rekao je on.



      META: ODNOSI SA BEOGRADOM PRIORITET ALBANSKE DIPLOMATIJE

                  TIRANA, 29. avgusta 2001. (Beta) Premijer Albaije Ilir
Meta izjavio je danas u Tirani da su odnosi sa SR Jugoslavijom jedan od
prioriteta albanske diplomatije i da je to jedan od nacina da se ohrabri
razumevanje i saradnja svih zemalja jugoistocne Evrope.

                  Kako prenosi albanska agencija ATA, Meta je na
sastanku sa albanskim ambasadorima rekao da ce Tirana uciniti brz
napredak u jacanju odnosa sa Beogradom na polju trgovine, ekonomije,
saobracaja i drugih oblasti.

                  "Cilj je uspostavljanje dobrih odnosa sa svim zemljama
regiona", rekao je albanski premijer.

                  On je dodao da ce Tirana raditi na dobrim odnosima sa
svim evropskim zemljama koje su podrzale Albaniju na putu integracije.

                  Albanski premijer je rekao da je ucinjen napredak u
pogledu spoljne politike, evropske i evroatlantske integracije, a da
treba povecati doprinos Albanije u uspostavljanju mira, bezbednosti i
saradnje u regionu.

                  On je govorio i o povecanju uloge njegove zemlje kao
faktora saradnje u regionu, dodajuci da je Albanija to pokazala
politikom i stavovima o dogadjajima u kriznim podrucjima Kosova, Preseva
i Makedonije.





      REPUBLIKA SRBIJA



      NEMACKA VLADA ODOBRILA 100 MILIONA MARAKA

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Predsednik Vlade
Srbije Zoran Djindjic izjavio je danas da je nemacka vlada odobrila 100
miliona maraka kredita za obnovu energetskog sistema u Srbiji.

                  "Novac ce biti utrosen na rehabilitaciju
elektroenergetskog sistema, cime ce kapaciteti za proizvodnju struje
biti podignuti na optimalni nivo, a nadam se da ce ova zima biti
poslednja u kojoj ce se struja uvoziti", rekao je Djindjic novinarima
nakon razgovora sa predstavnicima "Kreditenstalt fir videraufbau"
banke.

                  "Za kredit nismo dobili garancije osiguravajucih kuca,
jer pregovori sa Pariskim klubom nisu zavrseni i kredit predstavlja
izuzetak jer je dobijen na osnovu poverenja nemacke vlade prema Vladi
Srbije, bez garancija, samo na osnovu politickog poverenja", rekao je
Djindjic.

                  Djindjic je rekao da je cena struje u Srbiji dva i po
puta niza od najjeftinije cene struje u okruzenju i da se iz budzeta
placa uvozna struja koja je mnogo skuplja od domace. "Realno je da
energetski sektor postavimo na noge i da on sam sebe finasira jer se on
sada finasira iz budzeta, a to je novac svih gradjana", rekao je
Djindjic i dodao da ugovor jos nije potpisan jer odredjeni detalji treba
de se usaglase.



      DJINDJIC: MORACEMO DA IZRUCIMO HAGU JOS NEKE OPTUZENE

      ZENEVA, 29. avgust (Tanjug-agencije) - Premijer Srbije Zoran
Djindjic izjavio je da je spreman za dalju saradnju sa glavnim  tuziocem
Haskog tribunala Karlom del Ponte sa kojom ce se sastati  u ponedeljak u
Beogradu.  On se u intervjuu objavljenom danas u svajcarskom dnevniku
"Noje Cirher Cajtung slozio da Del Ponteova  "trazi konkretnu saradnju",
prenosi AFP.

      "Moracemo da izrucimo neke od 15 optuzenih koji su nam  poznati,
izuzev onih, naravno, koji mogu da se pozovu na imunitet",  rekao je
srpski premijer i podsetio da se to posebno odnosi na  aktuelnog
predsednika Srbije Milana Milutinovica.  "Verujem da gospodja Del Ponte
to razume. Drugaciji stav bi  bio veoma cudan i politicki
neprihvatljiv", naglasio je Djindjic.  Milutinovic, koga je Haski sud
optuzio za ratne zlocine  na Kosovu i Metohiji 1999. godine, jedini je
bliski saradnik bivseg  jugoslovenskog predsednika Slobodana MIlosevica
koji je zadrzao  svoj polozaj posle oktobra prosle godine.

      Upitan o stavu prema trojici jugoslovenskih oficira  optuzenih za
ratne zlocine u Vukovaru, Djindjic je odgovorio da  "jedan vise nije u
vojsci i tu bi trebalo da nesto ucinimo". Kad  je rec o drugoj dvojici,
koji su jos u sluzbi, Djindjic smatra da  bi predsednik SRJ Vojislav
Kostunica trebao da "intervenise i  razgovara o tom pitanju sa vojskom".
"Ali jasno je da moramo da delujemo, a ne da se samo  zadovoljimo
pricama"', upozorio je Djindjic.  Govoreci o odluci da se Milosevic
izruci Haskom sudu,  Djindjic je izjavio da "to nije bila njegova licna
odluka (...)."To  je bila politicka potreba, da bi se obezbedio
kredibilitet zemlje,"  objasnio je on.



      TRIBUNAL: BILJANA PLAVSIC BICE PUSTENA

                  HAG, 29. Avgusta (Beta) Odlukom sudija Haskog
tribunala jedan od bivsih politickih vodja bosanskih srba Biljana
Plavsic bice privremeno pustena iz pritvora i boravice u Srbiji do
pocetka sudjenja.

                  Ona je optuzena za genocid i zlocine protiv covecnosti
nad Muslimanima I Hrvatima Bosne i Hercegovine 1991. i 1992. godine.

                  Na polucasovnom pretresu iza zatvorenih vrata,
ministar pravde Srbije Vladan Batic izlozio je garantije Vlade Srbije da
ce se Plavsica pojaviti na sudu.







      OSTRE KRITIKE OTPORA NA RACUN DOSA

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Pokret "Otpor" ostro
je danas kritikovao lidere vladajuce koalicije DOS zbog pripremanja za
predizbornu kampanju i stranackih prepucavanja.

                  "Otpor" u saopstenju navodi i da nocasnji sastanak
predsednistva DOSa nije dao nikakve rezultate.

                  "Atmosfera jeste bila 'korektna i puna razumevanja',
dok svi kopaju rovove i ucvrscuju svoje pozicije. Ponovo su gradjani
stavljeni u situaciju da biraju strane i da slusaju razna stranacka
prepucavanja", saopstio je "Otpor".

                  Taj pokret navodi i da "lideri DOSa na taj nacin samo
produbljuju krizu, usudjujuci se da izadju sa izjavama kako se nista
nije resilo i kako sastanci tek predstoje".

                  "A reforme? A zakoni? Kada ce to da 'predstoji'? Dokle
ce gradjani Srbije cekati da se krene sa konkretnim sprovodjenjem
programa DOSa ili je sad to manje vazno od pozicioniranja stranaka za
neke buduce izbore?", saopstio je pokret "Otpor".



      CANAK PRIMIO AUSTRIJSKOG AMBASADORA

                  NOVI SAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Predsednik
Skupstine Vojvodine Nenad Canak, u danasnjem razgovoru sa ambasadorom
Austrije Hanesom Poriasom, rekao je da se u Vojvodini radi na
"definisanju polozaja Pokrajine u okviru novog ustava Srbije".

                  U saopstenju Pokrajinskog sekretarijata za informacije
navodi se da su Canak, ambasador Porias i generalni direktor kompanije
"OMV Jugoslavija" Gerhard Fribauer, razgovarali i o problemima srpske
privrede i potrebi "sire saradnje sa stranim partnerima radi
ozivljavanja industrijske proizvodnje".

                  "U tom kontekstu gospodin Fribauer je izrazio zelju da
prosiri svoju trgovinsku delatnost i na podrucju Vojvodine", navodi se u
saopstenju.



      JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA



      MEDVEDJA: DRASKOVIC OCENIO USPESNOM POSETU AMERICI

                  LESKOVAC, 29. avgusta 2001 (Beta) Predsednik opstine
Medvedja Slobodan Draskovic izjavio je danas da je tronedeljena poseta
delegacije predstavnika lokalne vlasti sa juga Srbije Sjedinjenom
Americkim Drzavama (SAD) bila uspesna.

                  Draskovic je, na konferenciji za novinare u Medvedji,
rekao da su predstavnici americke vlade obecali "odredjena" stredstva za
razvoj opstina Presevo, Bujanovac i Medvedja i da ce ona biti odobrena
krajem septembra, odnosno, pocetkom oktobra ove godine.

                  Delegacija je razgovarala i sa visokim zvanicnicima
americke vlade, zaduzenim za podrucje Balkana i Jugoslavije.
Draskovic je rekao da je u tim razgovorima visenacionalna delegacija s
juga Srbije imala jedinstvene stavove po mnogim pitanjima, ali da su
ispoljene i razlike koje "nisu nepremostive".

                  "Slozili smo se da dolazimo iz nerazvijenog regiona,
da nam je pomoc potrebna. Pomoc nam je obecana u vidu odredjenih
novcanih sredstava koja ce biti odborena krajem septembra, odnosno,
oktobra, kada njihova vlada donosi budzet", naveo je Draskovic.  Razlike
u stavovima srpskih i albanskih predstvanika ispoljene su oko zahteva za
odrzavanje vanrednih lokalnih izbora u Medvedji i Bujanovcu.

                  "Predstvanici Albanaca insistirali su na hitnom
odrzavanju vanrednih lokalnih izbora, a ja sam insitirao da se pre toga
ucini sve na povratku Albanaca koji su se iselili iz Medvedje i na
povratku Srba proteranih sa Kosova", kazao je Draskovic.

                  Potom bi se, prema Draskovicevim recima, izvrsio popis
stanovnistva, "kako se ne bi i dalje manipulisalo brojkama", a nakon
popisa usledili bi izbori koje bi kontrolisale i medjunarodne
organizacije.

                  Na poziv vlade SAD od 2. do 28. avgusta delegacija
sastavljena od predsednika skupstina triju opstina i po dvojice
istaknutih predstvanika Albanaca i Srba obisla je sedam saveznih
americkih drzava s ciljem upoznavanja s nacinom funkcionisanja americkih
lokalnih samouprava i zakonima koji se u njima primenjuju.

                  U sedmoclanoj delegaciji sa juga Srbije, koju su, kako
tvrdi Draskovic, sve vreme pratili pripadnici albanskog lobija u Americi
bili su i predsednik Odbora za ljudska prava u Bujanovcu Saip Kamberi,
predsednik Mesne zajednice Velikog Trnovca Galip Beciri, predstavnik
Srba iz sela Bevac i direktor industrije "Tabako" Boguljub Tomic.

                  Delegaciji se pri kraju posete prikljucio i savezni
ministar za manjinske zajednice Rasim Ljajic.



      HEKERUP IZJAVIO DA JE KONACNO UREDJENJE KOSOVA DALEKO

                  PRISTINA, 29.avgusta 2001. (Beta) Sef medjunarodne
uprave na Kosovu Hans Hekerup naglasio je danas u razgovoru sa clanovima
Prelaznog saveta Kosova (PSK) da je resenje konacnog statusa pokrajine
jos daleko i da ce ono najvise zavisiti od ponasanja njegovih gradjana.

                  Hekerup je kazao da on i UNMIK na Kosovu imaju zadatak
da "pripreme i usmere Kosovo i njegove zitelje prema definisanju
konacnog statusa Kosova", dodajuci da on ne zna kakav ce status Kosovo
imati.

                  Sef UNMIKa je podsetio da nema mandat da odredjuje
status Kosova i da stoga "ne zna" kakav ce on biti.

                  On je rekao da je pitanje statusa Kosova jos daleko i
da ce konacno uredjenje pokrajine zavisiti od samih njenih gradjana,
medju kojima nakon progona Srba, Albanci cine vecinu.

                  Hekerup je clanove PSKa obavestio i o nedavnim
susretima koje je imao sa sefom drzavnog Koordinacionog centra za Kosovo
Nebojsom Covicem, za koje je rekao da su bili uspesni. On je precizirao
da je razgovor vodjen o politickim zatvorenicima, nestalim osobama,
registraciji srpske zajednice i drugo.

                  Hekerup je clanove PSKa informisao da je od Covica
"zatrazio da ubedi Srbe da izadju na predstojece izbore na Kosovu".

                  Svi clanovi PSKa, osim predstavnika Srba, naglasili su
kako ne treba dozvoliti paralelizam u oblasti obrazovanja na Kosovu i da
treba raditi na formiranju zajednickog programa sa svim zajednicama u
pokrajini.



      EVERTS POZVAO SRBE DA SE UKLJUCE U STVARANJE BOLJEG KOSOVA

                  BEOGRAD, 29. avgusta 2001. (Beta) Sef misije OEBSa za
Kosovo Dan Everts (Daan) pozvao je veceras posredstvom Radiotelevizije
Srbije kosovske Srbe da izadju na izbore u novembru i da se prethodno
registruju.

                  "Ukljucite se u proces registracije, ukljucite se u
proces gradjenja novih institucija, ukljucite se u proces stvaranja
demokratskg drustva na Kosovu", porucio je Everts u emisiji RTSa.

                  On je istakao da sadasnja situacija na Kosovu za Srbe
"bez sumnje nije dobra i ne bi mogla da se tolerise".  "Sadasnja
situacija za kosovske Srbe nije dobra. Pitanje je kako to promeniti i
kako popraviti uslove za normalan zivot. Stvaranje tih uslova nije samo
medjunarodni zadatak, vec i zajednice kosovskih Srba. Ona mora da se
ukljuci u proces da se to bolje kosovo stvori", rekao je Everts.

                  On je porucio kosovskim Srbima da se ukljuce u
demokratske procese na Kosovu i da "ne gledaju u proslost".  "Oni moraju
da se pridruze u stvaranju boljeg Kosova. U izvesnoj meri u njihovim je
rukama da stvore te bolje uslove, ukljucujcuhi i bezbednost", rekao je
sef OEBSa za Kosovo.



      RASKOVIC IVIC:MOGUCE PRODUZENJE REGISTRACIJE RASELJENIH

                  NIS, 29. avgusta 2001. (Beta) Republicki komesar za
izbeglice Sanda Raskovic Ivic danas je izrazila nadu da ce rok za
registraciju raseljenih lica sa Kosova i Metohije biti produzen.

                  "Danas smo (potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa) Covic
i ja razgovarali sa (sefom misije OEBS na Kosovu) ambasadorom Danom
Evertsom o produzetku registracije za sta postoji dobra volja. Naredne
sedmice cemo znati da li ce registracija biti produzena i koliko", rekla
je Raskovic Ivic na konferenciji za novinare u Nisu.

                  Ona je ocenila da je registracija raseljenih sa Kosova
do kraja prosle nedelje bila spora, ali da je nakon poziva patrijarha
Pavla i srpskih i jugoslovenskih drzavnika interesovanje za registraciju
poraslo.

                  "U prve cetiri nedelje imali smo manje od 20.000
registrovanih da bi se samo u toku jednog dana nakon poziva patrijarha
Pavla registrovalo oko 4.000 raseljenih", rekla je Raskovic Ivic,
ocenjujuci da je poziv poglavara SPC bio kljucan za porast broja
registrovanih.

                  Ona je rekla i da je poziv patrijarha Pavla,
predsednika SRJ Vojislava Kostunice i ostalih drzavnih funkcionera bio
iznudjen potez, dodajuci da registracija raseljenih "ne znaci izlazak na
izbore, niti znaci da ce bilo ko od privremeno raseljenih biti prisilno
vracen na Kosovo".

                  Raskovic Ivic je kazala da drzava jos uvek nema
definisan stav o izborima na Kosovu zakazanim za 17. novembar i ocenila
da bi takav stav zbog situacije na Kosovu bio neozbiljan. "Vazno je da
se ljudi registruju i da napravimo biracku bazu podataka jer novembarski
izbori nece biti jedini", rekla je ona.

                  Sanda Raskovic Ivic, koja je i clan koordinacionog
tela za Kosovo i Metohiju, rekla je da ce sediste tog tela
najverovatnije biti u Gracanici, jer bi "rad koordinacionog tela u
Pristini bio otezan zbog komunikacije sa Srbima na Kosovu".



      OTVORENA LINIJA LIPLJAN KOSOVO POLJE

                  PRISTINA, 29. avgusta 2001. (Beta) UNMIK i Kfor
otvorili su danas posle podne kratku zeleznicku liniju LipljanKosovo
Polje u centralnom delu Kosova.

                  Sef UNMIKa Hans Hekerup (Haekkerup) podzravio je u
Lipljanu uspotavljanje linije LipljanKosovo Polje u duzini od oko 15
kilometara, koja je danas pustena u promet nakon vise od dve godine od
okoncanja rata na Kosovu, a koje, prema njegovim recima, govori o
naporima za stvaranje normalnih uslova za zivot na Kosovu.

                  Svecanom otvaranju linije prisustvovali su i komandant
Kfora, norveski general Torsten Skijaker, komesar policije UNMIKa na
Kosovu Kristofer Albiston kao i brojni novinari.

                  Od okoncanja rata na Kosovu, zeleznica u toj pokrajini
je veoma slabo funkcionisala, a vozom su se prevozili uglavnom Srbi na
liniji LeposavicKosovo Polje.

                  Od nedavno je ponovno uspostavljena zeleznicka linija
Kosovo PoljePec, dok linije sa Srbijom jos nisu uspostavljene. Zbog
nedavnih tenzija na granici sa Makedonijom zatvoren je i taj zeleznicki
pravac.



      REPUBLIKA CRNA GORA



      DJUKANOVIC- FUAD NIMANI: CRNA GORA NE TREBA DA SE PLASI ALBANACA

                  PODGORICA, 29.avgusta 2001. (Beta) Predsednik
Demokratske unije Albanaca (DUA) Fuad Nimani izjavio je da se Albanci u
Crnoj Gori nece mesati u resavanje "fundamentalnih odnosa" izmedju Crne
Gore i Srbije, ali su veoma zainteresovani kakva ce biti drzava u kojoj
ce i oni ziveti.

                  Nimani je u izjavi za Betu rekao da je o takvom stavu
svoje partije obavestio predsednika Demokratske partije socijalista Mila
Djukanovica u danasnjem razgovoru sa njime. On je rekao da je sa liderom
DPS imao "konstruktivan razgovor" o drzavnom statusu Crne Gore i
trenutnoj politickoj situaciji u Republici.

                  "Zajednicki je stav bio da obje strane, i pozicija i
opozicija, treba da rade na sprovodjenju referenduma o drzavnopravnom
statusu Crne Gore", rekao je Nimani.

                  On kaze da ce se Albanci u Crnoj Gori "na osnovu
referendumskog pitanja znati opredijeliti", a prihvatice ono resenje
koje dobije vecinu na referendumu.

                  Referendum se mora odrzati, rekao je Nimani. On je
kazao da je sa predsednikom DPS i predsednikom Republike Djukanovicem
razgovarao i o mogucnostima trajnog resenja statusa manjinskih naroda u
Crnoj Gori, posebno Albanaca.

                  Resenja, po Nimanijevim recima, treba traziti u skladu
sa standardima u demokratskim zemljama. Nimani je rekao da u Crnoj Gori
treba doneti ustavni zakon o pravima manjinskih naroda, sto, po njegovom
objasnjenju, ne bi bila nikakva novina. Takva resenja vec postoje u
nekim zemljama, napomenuo je Nimani.

                  Na pitanje Bete, da li je sa Djukanovicem razgovarao o
trenutnim prilikama, a posebno o nekim upozorenjima da Crnu Goru ceka
neka vrsta "albanskog ustanka", Nimani je odgovorio da Albanci u Crnoj
Gori "ne razmisljaju o nekoj pobuni". "Nas je suvise malo i ne znam
otkuda takve izjave", rekao je Nimani, podsetivsi na tvrdnje portparola
Socijalisticke narodne partije Dragana Koprivice da ce Crnu Goru "uskoro
zadesiti sudbina Makedonije".

                  Po recima Nimanija, plasiti se od 42 000 Albanaca,
koliko ih ima u Crnoj Gori, je apsurd. On je objasnio da je cilj takvih
tvrdnji da se u medjunarodnoj zajednici stvori utisak da je u Crnoj Gori
"tesko stanje" i da ne treba ici na organizovanje referenduma.




Одговори путем е-поште