|
Jedanaest tajnih optu�nicaSte�e se obru� oko lidera bosanskih Srba, ali i oko dokaza za zlo�ine na drugoj strani u bosanskom sukobu
Suvi�e je harmoni�na bila prekju�era�nja poseta Karle del Ponte Beogradu, da bi bila stvarna. To se ispostavilo na samom ispra�aju, kada je glavni tu�ilac Ha�kog tribunala ve� poletela za Sarajevo. Mediji su bili usredsre�eni na optu�enog predsednika Srbije Milana Milutinovi�a, a Karla del Ponte je iz rukava izvukla generala Mladi�a, tvrde�i da joj je u Beogradu obe�ana saradnja oko njegovog hvatanja i isporu�ivanja. Usledio je vi�e puta ponovljeni demanti republi�kog premijera Zorana �in�i�a, koji je za strane i doma�e stanice tvrdio da Srbija, izme�u ostalog, nije nadle�na niti mo�e da izru�uje strane dr�avljane. Zanimljivo je, me�utim, da u Beograd, samo �to nije iz Haga stigla Biljana Plav�i� o �ijoj �e se bezbednosti ovde starati dr�avni organi, kako je to li�no obe�ao pred sudijama Ha�kog tribunala Vladan Bati�, republi�ki ministar pravde. Ispada da vlada Srbije mo�e da sara�uje sa Hagom i kad je re� o stranim dr�avljanima optu�enim pred me�unarodnim sudom za ratne zlo�ine, �to, mo�da, zavisi i od toga u kom pravcu treba da poleti optu�eni. No, ma kakav da bude epilog ovog najnovijeg nesporazuma, on donekle nagove�tava najpre�e poslove tu�ila�tva. Po svemu sude�i ova jesen je krajnji rok kad bi u �eveningenu morali da se na�u general Ratko Mladi� i Radovan Karad�i� optu�eni za zlo�ine u ratu u Bosni od 1992. do 1995. kao i za genocid u Srebrenici kada je prema izvorima Ha�kog tribunala pobijeno blizu osam hiljada muslimana. �enski primer Za sada nema nagove�taja da bi bilo koji od ove dvojice lidera bosanskih Srba sledio primer Biljane Plav�i�, koja se sama spakovala i oti�la dobrovoljno pred sudije u Hag. Iako se ne ose�a krivom, smatrala je da je to njena du�nost prema srpskom narodu koji je masovno stradao. Mladi� i Karad�i� izgleda, imaju sasvim druge pojmove o narodu i liderima, bli�e onima koje javno proklamuje najpoznatiji pritvorenik u �eveningenu, Slobodan Milo�evi�. Narod je posle svega, njima jo� uvek du�an i od njega o�ekuju da ih brani od politike i ratova kojim su komandovali. Odlaze�i komandant SFOR-a Majkl Dodson, tvrdi, me�utim, da zna gde "Mladi� i Karad�i� odsedaju" i da to nije u Bosni u koju s vremena na vreme "svra�aju". Karla del Ponte je sve nestrpljivija kad su ova dvojica u pitanju, jer bi njihovim isporu�ivanjem u Hag, prakti�no bilo omogu�eno da se proces Biljani Plav�i� i Mom�ilu Kraji�niku, pro�iri i objedini i da se pred sudom zajedno na�u �etvoro najvi�ih lidera bosanskih Srba. U tom slu�aju bi verovatno po�etak su�enja, planiran za kraj zime slede�e godine, bio ne�to odlo�en, �to bi zna�ilo da bi Biljana Plav�i� produ�ila svoj boravak u Beogradu, ali i da bi Mom�ilo Kraji�nik morao jo� da po�eka na po�etak su�enja. Zapisnici nestali bez traga Nedavnom isporukom tri vojna komandanta bosanskih muslimana Hagu, zapo�eti su procesi ispitivanja zlo�ina po�injenih u ime druge strane. Posle prevo�enja Slobodana Milo�evi�a u Hag, vidljivi su poku�aji Karle del Ponte da svoj posao uravnote�i, pominju�i sve �e��e lidere drugih nacija kao potencijalne krivce za najkrvaviju deceniju u Evropi posle Drugog svetskog rata. Upravo se u Sarajevu bavila i potragom za zapisnicima sa sednica ratnog Predsedni�tva BiH. Ispostavilo se da je bez traga nestalo �etrdesetak stenografskih bele�aka sa klju�nih sednica iz 92. i 93. godine. Svi ostali zapisnici su ve� u Hagu, a ovi su isparili, kako je glavnom tu�iocu re�eno, jer u to vreme - nije bilo struje u Sarajevu. Pravdu �e dakle morati da tra�e, pa makar i sve�om. Karla del Ponte, prvi put je ju�e u Sarajevu konkretnije progovorila i o broju kontroverznih tajnih optu�nica �ije se skoro ukidanje najavljuje. Na slobodi je jo� trideset osam optu�enih za ratne zlo�ine i svi �e oni, tvrdi tu�ilac, morati da do�u pred lice pravde. I oni na javnoj listi (27) i oni na tajnoj, kojih je jo� jedanaest. Ali, i kada se sve to desi, Ha�ki tribunal �e, kako predvi�a Karla del Ponte i dalje postojati. Jer upravo se ispituju podaci o zlo�inima nad Srbima po�injenim na Kosovu, posle dolaska KFOR-a. Mandat Ha�kog tribunala pro�iruje se i geografski i vremenski, pa je otvorena mogu�nost da se za prekora�enje u ratnim pravilima odgovara i u Makedoniji. Zorana �uvakovi� Pet imena za Hag - Na na�e pitanje da li postoji mogu�nost da se ukinu tajne liste optu�enih na ha�kom sudu Karla del Ponte nam je rekla da one uop�te ne postoje! - izjavio je novinarima dr Zoran �in�i� na kraju posete Zrenjaninskom okrugu. Prema njegovim re�ima postoji samo pet imena navedenih kao najva�niji putnici za Hag, a ostalo su lica �ija su imena poznata Saveznom ministarstvu pravde i ona se ne objavljuju zbog prakse na Zapadu da se javno ne isti�u imena ljudi protiv kojih se pokre�e sudski postupak. O Karad�i�u nismo razgovarali, a za Mladi�a smo rekli da ne znamo gde se nalazi, komentarisao je �in�i� pitanje novinara. �. �. NAJAVA MINISTRA PRAVDE SRBIJE Biljana Plav�i� danas u Beogradu Biv�a predsednica Republike Srpske Biljana Plav�i� sti�i �e danas u 13.30 sati na aerodrom Beograd, izjavio je agenciji Beta ministar pravde Srbije Vladan Bati�. Plav�i�eva �e u Beograd doputovati redovnim letom JAT-a. Ona �e se na aerodromu obratiti novinarima, ali ne�e govoriti o postupku koji se protiv nje vodi pred ha�kim tribunalom, jer to zabranjuju pravila tog suda. Sudije ha�kog tribunala odlu�ile su 29. avgusta da Biljana Plav�i� bude privremeno pu�tena iz pritvora tribunala i da boravi u Srbiji do po�etka su�enja. Ona je optu�ena za genocid i zlo�ine protiv �ove�nosti nad muslimanima i Hrvatima Bosne i Hercegovine 1991. i 1992. godine. (Beta) REAKCIJE NA INTERVJU BIV�EG GLAVNOG TU�IOCA HA�KOG TRIBUNALA Milo�evi� ne�e u ma�arski zatvor Budimpe�ta, 5. septembra (Beta) Malo je verovatno da �e Ma�arska ponuditi da biv�i predsednik SRJ Slobodan Milo�evi�, ako bude osu�en u Hagu, izdr�ava kaznu u nekom od ma�arskih zatvora, pi�e danas budimpe�tanski dnevni list "Nepsabad�ag". �ef kabineta ma�arskog ministra za unutra�nje poislove Laslo Valenta ocenio je za "Nepsabad�ag" da bi odslu�enje kazne Milo�evi�a "u zatvoru jedne susedne zemlje" predstavljalo "neprihvatljivo veliki rizik". Prema njegovim re�ima, jedan od razloga jeste to �to bi "geografska bliskost (Ma�arske i SRJ) mogla da probudi nadu u nekim srpskim nacionalisti�kim krugovima da bi sa uspehom mogli da sprovedu akciju osloba�anja Milo�evi�a". Valenta je kao drugi razlog naveo da bi ma�arska vlada mogla da bude "predmet ucenjivanja i pretnji" kada bi Milo�evi� bio sme�ten u nekom ma�arskom zatvoru. Kako saznaje "Nepsabad�ag" u izvorima u ma�arskom Ministarstvu spoljnih poslova, neprihvatljiva je ideja da, posle su�enja i eventualnog utvr�ivanja krivice, Milo�evi� bude preba�en u Ma�arsku. "Nepsabad�ag" je ju�e objavio intervju sa biv�im glavnim tu�iocem Ha�kog tribunala Ri�ardom Goldstonom koji je rekao da bi Tribunal smatrao "gestom pomo�i" kada bi Ma�arska pristala da Milo�evi�, ako bude osu�en, bude preba�en u neki od ma�arskih zatvora. Goldston je izjavio da bi Milo�evi�, ukoliko se doka�e krivica, mogao da
dobije najmanje 40 godina zatvora, uz mogu�nost i do�ivotne kazne zatvora.
STAV KOMISIJE ZA OSTVARIVANJE SLOBODA I PRAVA GRA�ANA Izru�enje Milo�evi�a - �in kidnapovanja Saveznoj skup�tini zamereno �to jo� na dnevni red nije stavila pitanje sporne uredbe o saradnji sa Hagom Komisija za ostvarivanje sloboda i prava gra�ana skup�tine Jugoslavije zatra�ila je ju�e da se formira anketni odbor koji bi utvrdio okolnosti pod kojima je biv�i jugoslovenski predsednik Slobodan Milo�evi� 1. aprila uhap�en, a 28. juna izru�en Hagu. Na sednici komisije zaklju�eno je da se zatra�i da ta tema bude uvr��ena u dnevni red dana�njeg zasedanja Ve�a gra�ana i Ve�a republika saveznog parlamenta, kao i ta�ka koja bi se odnosila na dono�enje zakonskog akta o ukidanju mogu�nosti primene Uredbe o postupku saradnje sa Ha�kim tribunalom. Komisija je ocenila da je izru�ivanje na�ih dr�avljana Ha�kom sudu "flagrantno kr�enje ljudskih prava, zakona i Ustava" i da predstavlja "klasi�an �in kidnapovanja" protivan me�unarodnom i pravu na�e zemlje. Zameraju�i �to poslanici DOS-a pokazuju svoj ignorantski stav neprisustvovanjem sednicama komisije, njen predsednik �ivorad Igi� izrazio je nezadovoljstvo �to su argumenti i osude ovog tela nai�li na �utanje i nadle�nih dr�avnih institucija. Milo� Mili� (SNP) ocenio je da �ivimo u dr�avi bez prava, pominju�i u tom kontekstu i Vladislava A�anina koji je osu�en u Podgorici zbog napisa u listu "Dan", a Vasa Mom�ilovi� (SNP) je ukazao da se ovaj problem mora preneti u Saveznu skup�tinu, jer sama komisija nema uticaj da se izbori sa kr�enjem ljudskih prava. (Tanjug) |
Title: Message


