B I L T E N    V E S T I
06. SEPTEMBAR 2001.


SR JUGOSLAVIJA

POCELO ZASEDANJE SAVEZNE SKUPSTINE
         BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug)  Utvrdjivanjem dnevnog reda Vece

gradjana Savezne skupstine danas je zapocelo prvo redovno zasedanje
posle 
letnje pauze.
         Pred poslanicima ovog doma parlamenta Jugoslavije je oko 20
tacaka 
dnevnog reda, ukljucujuci predlog Zakona o pranju novca i izbor sudija 
Saveznog Ustavnog suda.
         Na predlog Savezne vlade, Zakonik o krivicnom postupku odlozen
je 
za neku od narednih sednica, a odlozen je i predlog za izmenu Zakona o 
Vojsci Jugoslavije koju je zatrazilo 30.000 gradjana.

         BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug)  Jugoslovenska vlada je danas 
Saveznoj skupstini, radi donosenja po hitnom postupku, uputila vise 
predloga za izmene zakona i ratifikaciju sporazuma, koje ce omoguciti 
strane donacije u socijalnom, finansijskom i razvojnom sektoru, saopstio
je 
Savezni sekretarijat za informisanje.
         U saopstenju se dodaje da ce to omoguciti i dobijanje 
medjunarodnih kredita za izgradnju deonica autoputa kroz Jugoslaviju, 
modernizaciju Jugoslovenskih zeleznica i razvoj elektroenergetskog
sistema.
         Savezna vlada je na sednici kojoj je predsedavao premijer
Dragisa 
Pesic ocenila kao gest dobre volje juce odobrenu budzetsku pomoc vlade 
Francuske od 50 miliona francuskih franaka, koja je rasporedjena prema 
dogovoru donatora s nasim saveznim organima i organima obeju republika.
         Korisnici socijalne pomoci u Srbiji dobice 46,5 miliona franaka

radi ublazavanja kasnjenja tih isplata, a Crna Gora ce 3,5 miliona
franaka 
dodeliti socijalnim ustanovama i najugrozenijim porodicama, kaze se u 
saopstenju.

         BEOGRAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Savezni poslanik DOS
Miroslav 
Stefanovic predlozio je da jugoslovenski parlament usvoji odluku o 
pristupanju SRJ Ugovoru o NATO.
         Taj predlog visokog funkcionera Nove demokratije uvrscen je u 
dnevni red danasnje sednice oba doma jugoslovenskog parlamenta.
         "Da bismo postali ravnopravni deo razvijenog demokratskog
sveta, 
prihvatajuci sva njegova ekonomska, politicka i bezbednosna nacela i 
pravila ponasanja, moramo odmah da pocnemo da donosimo odlucne
strategijske 
odluke od kojih bi jedna od najvaznijih bila odluka o pristupanju NATO,
kao 
prvom velikom koraku na brzom putu Srbije, Crne Gore i SRJ u EU", naveo
je 
Stefanovic u obrazlozenju predloga.
SRJ-BIH: GRADJANI BIH BEZ VIZE U JUGOSLAVIJU DO 30 DANA
         SARAJEVO, 6. septembra (Tanjug)  Savezno Ministarstvo
inostranih 
poslova Jugoslavije obavestilo je danas MIP Bosne i Hercegovine o 
instrukciji, koju je donelo o rezimu ulaska drzavljana BiH u SRJ.
         Prema ovoj instrukciji, drzavljani BIH, nosioci putnih isprava
bez 
oznake entiteta, kao i nosioci vazecih pasosa sa oznakom Federacije BIH 
mogu ulaziti na svim granicnim prelazima i boraviti na teritoriji SRJ do
30 
dana bez posedovanja jugoslovenske vize ili turisticke propusnice, 
saopsteno je danas iz MIP BIH.
         Ukoliko drzavljani BIH zele da ostanu u Jugoslaviji duze od 30 
dana, duzni su da podnesu zahtev za regulisanje boravka kod nadleznih 
organa u skladu sa propisima SRJ.
         Ova instrukcija stupa na snagu odmah i vazice do ratifikacije 
sporazuma o ukidanju viza na sve vrste putnih isprava izmedju vlada SRJ
i BIH.

EKOLOGIJA: JUGOSLAVIJA NA SASTANKU PROGRAMA ZA OBNOVU ZIVOTNE SREDINE
         BEOGRAD, 5.septembra (Tanjug)  Predstavnici vlada zemalja 
jugoistocne Evrope i donatora ucestvovace na sastanku radne grupe 
Regionalnog programa za obnovu zivotne sredine (REREP) u Sarajevu 
7.septembra, najavio je danas koordinator nacionalnog REREP
koordinacionog 
tela Srdja Popovic, koji ce predvoditi jugoslovensku delegaciju na tom 
sastanku.
         Na skupu ce, kako je na konferenciji za novinare u Palati 
federacije izjavio Popovic, biti razmotrene promene u nacinu
funkcionisanja 
REREP, kako bi se unapredila saradnja i ubrzala realizacija kontakata 
izmedju donatora i zemalja regiona.
         Jugoslavija prvi put ucestvuje s pravom glasa na sastanku tog
tela 
Pakta za stabilnost i ocekuje da bude ukljucena u realizaciju osam 
projekata ukupne vrednosti 4,4 miliona evra koje finansira holandska
vlada, 
kao i da bude nosilac nekoliko novih projekata, rekao je novinarima clan

nase delegacije Srdjan Susic iz regionalnog centra za obnovu zivotne
sredine.
         Srdja Popovic najavio je za naredne mesece "ekolosko spremanje"

jugoslovenskog zakonodavstva, koje ce ukljuciti ponovno formiranje 
Ministarstva za zastitu zivotne sredine u Vladi Republike Srbije i 
donosenje saveznog zakona o zastiti zivotne sredine. U saradnji s
finskom 
vladom, bice pripremljeni prateci zakoni koji regulisu tu oblast.
         U sklopu nacionalne strategije zastite zivotne sredine, Popovic
je 
naveo i da ce u procesu privatizacije industrijskog kompleksa obavezno
biti 
postovani evropski standardi, sto znaci da ce buduci kupci srpskih 
preduzeca morati da ponude odgovarajuce programe zastite sredine.
         Srdja Popovic je rekao da se sanacija ratnih steta u
Jugoslaviji 
obavlja u saradnji s agencijom Ujedinjenih nacija za zastitu covekove 
okoline (UNEP). U toku je sanacija steta u Novom Sadu, Pancevu,
Kragujevcu 
i Boru, ukupna vrednost investicija je 27 miliona americkih dolara od
kojih 
je do sada ulozeno 9 miliona.

UNSRJ: SAVET BEZBEDNOSTI OVOG MESECA UKIDA EMBARGO NA ORUZJE SRJ
         U N, 6. septembra 2001. (BetaAFP)  SB UN planira da ovog meseca

ukine embargo SRJ na oruzje uveden 1998. godine, izjavio je ambasador 
Francuske u UN ZanDavid Levit, predsedavajuci SB UN za septembar. Levit
je 
rekao da je zakazao sastanak za 17. septembrar na kome bi trebalo da
bude 
usvojena rezolucija o ukidanju embarga.
         SRJ je 14. juna zatrazila ukidanje embarga na oruzje,
obecavajuci 
ujedno da ce i dalje sprecavati trgovinu oruzjem ka Kosovu.

REPUBLIKA SRBIJA

DJINDJIC ZA SIROKU AUTONOMIJU VOJVODINE
         ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Premijer Srbije Zoran 
Djindjic izjavio je danas da bi Vojvodina trebalo da dobije siroku 
autonomiju, jer su njeni koreni duboki. Djindjic je izjavio da bi
izvesne 
autonomne nadleznosti trebalo da imaju svi regioni u Srbiji, ali da one
"ne 
bi bile tako velike kao vojvodjanske". On je rekao da je Vojvodina 
specificna i da su "koreni njene autonomije dublji nego sto je potreba
za 
decentralizaciju Srbije".
         Ocenjujuci da je najvaznije da se opstinama vrati puna
nadleznost, 
Djindjic je rekao da bi opstine, nakon toga, mogle da se udruzuju "tamo
gde 
cine prirodnu celinu", a ne da se iz "centra odredjuje ko ce sta da
dobije".

COVIC: POMOC EU ZA JUG SRBIJE I POVRATAK NA KOSOVO
         BRISEL, 5.septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik srpske vlade 
Nebojsa Covic izjavio je danas, posle razgovora s visokim zvanicnicima
EU, 
da je "zajednicki stav" da se problemi na jugu Srbije, na Kosovu i
Metohiji 
i u Makedoniji moraju resavati celovito, kao "pitanja celog regiona". U 
protivnom, sve ispada kao "gasenje pozara gde izbije".
         Covic je istakao da je postignut sporazum i da EU pruzi zamasnu

pomoc za ekonomski oporavak i delovanje malih i srednjih firmi na jugu 
Srbije, kao i da se svojom podrskom uveliko ukljuci u programe i
stvaranje 
uslova za povratak privremeno raseljenih lica na Kosovo i Metohiju.
         Sa visokim funkcionerom EU Ketrin Dej, koja je bila 
kopredsedavajuci donatorske konferencije za obnovu SRJ, dogovoreno je da
se 
"pokrene velika akcija ekonomske pomoci podrucju juga Srbije", dodao je 
Covic.
         Cilj je da se omoguci rad i osnuje veliki broj malih i srednjih

preduzeca, da se zaposli veliki broj ljudi na profitabilnim programima, 
cime bi se tamo poboljsao zivotni standard ljudi.
         Potpredsednik srpske vlade je istakao da je s Ketrin Dej
utanaceno 
da se EU, takodje, "ukljuci u programe masovnog povratka privremeno 
raseljenih lica svojim kucama na Kosovu i Metohiji".
         Covic je razgovarao i sa Stefanom Leneom, za balkanska pitanja 
zaduzenim saradnikom visokog predstavnika EU Havijera Solane.
         Portparol Evropske komisije Gunar Vigand je agenciji Beta rekao
da 
su predstavnici EU u susretu s potpredsednikom srpske vlade "preneli 
ocekivanja evropske petnaestorice da ce na novembarske izbore na Kosovu 
izaci zamasan, reprezentativan broj srpskih stanovnika".
         Zvanicnici EU su "snazno podrzali" program srpske vlade za 
ekonomsko ozivljavanje i otvaranje radnih mesta na jugu Srbije, dodao je

predstavnik Evropske komisije.
         Takodje je, po recima Viganda, bilo reci "kako pomoc i
finansijsku 
podrsku Evropske unije SR Jugoslaviji najbolje usaglasiti sa odredbama 
medjunarodnog prava".

VLADA SRBIJE-OEBS: KASA RAZGOVARAO SA SANINOM
         BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik Vlade Srbije

Jozef Kasa razgovarao je danas sa sefom posmatracke misije OEBSa u
Beogradu 
Stefanom Saninom o autonomiji Vojvodine, kao i o odnosima pokrajinske i 
republicke vlasti.
         Kasa je, nakon sastanka, rekao da je Sanina upoznao sa
trenutnom 
situacijom u Vojvodini i izrazio misljenje da se resenja mogu naci na
miran 
nacin, odnosno "uz dobru volju i rad". "Resenja postoje, situacija se
moze 
resiti i drugacije, ne samo na nacin na koji je to reseno u bivsoj
SFRJ", 
naglasio je Kasa.
         Sanino je kazao da je sa Kasom razgovarao o "odnosima i
problemima 
unutar same Vojvodine", kao i o odnosu pokrajine i republickih vlasti, 
isticuci da je OEBS zainteresovan da pruzi podrsku "razvoju odnosa"
izmedju 
Vojvodine i Srbije.
         Sanino je rekao da je razgovarano i o mogucnostima i razlicitim

modelima decentralizacije, koji su uspesno primenjivani u drugim
delovima 
Evrope i koji bi mogli biti primenjeni i na Vojvodinu.

DJELIC: SUZBIJANJE SVERCA CIGARETA POPRAVILO FINANSIJE
         ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta)  Ministar finansija Srbije

Bozidar Djelic izjavio je danas u Zrenjaninu da je stanje u javnim 
finansijama u Srbiji popravljeno zbog borbe Vlade Srbije protiv sverca 
cigareta i nafte.
         On je naveo da je u razgovoru sa najvecim distributerima
cigareta 
u Vojvodini danas saznao da su za godinu dana povecali promet za 88
odsto, 
dok im je promet domacih cigareta porastao za 120 odsto.
         On je naveo da su u junu i julu plate i penzije u Srbiji
porasle 
za 20 odsto dok je rast cena iznosio sest procenata, sto cini relani
rast 
plata za 14 odsto.
         "Nakon sto smo u prvoj polovini ove godine otklonili
disparitete u 
cenama, imamo znacajan porast realnih plata i penzija i osetimo prve
efekte 
fiskalne decentralizacije, cij je cilj da jacamo sisteme lokalnih 
samouprava", rekao je Djelic.

NORVESKA POKLONILA SRBIJI DVA MILIONA MARAKA ZA IRIGACIJU
         BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Pomocnik saveznog ministra
za 
ekonomske odnose sa inostranstvom Boran Karadzole izjavio je danas da je

Norveska poklonila Srbiji vise od dva miliona maraka za rekonstrukciju 
irigacionih sistema.
         "Srbija ima vise od 200.000 hektara zemlje koja zavisi od 
irigacionih sistema i donacija norveske vlade ce biti iskoriscena za
zamenu 
ili nabavku rezervnih delova koji ne funkcionisu u tim sistemima", kazao
je 
Karadzole.
         Tom donacijom ce, kako je kazao, koordinirati savezno
ministarstvo 
za ekonomske odnose sa inostranstvom, i ona ce biti ulozena u fondove u 
formi kredita.
         "Krediti ce biti distribuirani poljoprivrednim proizvodjacima, 
kombinatima i kompanijama, koje ce sredstva vracati u novcu posle jedne
do 
cetiri godine, sa grejs periodom od godinu dana i fiksnom godisnjom
kamatom 
od tri odsto", rekao je Karadzole.
         Karadzole se zahvalio donatorima i ocenio da je "Kraljevina 
Norveska i tom prilikom pokazala visoki stepen spremnosti da pomogne
obnovi 
jugoslovenske privrede".
         Ambasador Norveske u SRJ Hans Ole Urstad je kazao da je sektor 
agrara "jedan od najboljih za ulaganje na ovom podrucju" i dodao da ce 
"pazlivo pratiti" sprovodjenje programa navodnjavanja, cija primena se 
ocekuje do leta 2002.

POTPISAN SPORAZUM O SARADNI BEOGRADSKE I LJUBLJANSKE KOMORE
         BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug)  Predsednici privrednih komore 
Beograda i Ljubljane Milan Jankovic i Andrej Segula potpisali su danas u

Beogradu sporazum o saradnji dveju komora.
         Na sastanku u Privrednoj komori Beograda je receno da je svrha 
potpisivanja sporazuma uspostavljanje i unapredjenje privredne saradnje
u 
svim oblastima u kojima je ta saradnja moguca i od obostrane koristi.
         Potpisivanjem sporazuma stvoreni su uslovi za angazovanje i 
saradnju slovenackih i srpskih firmi u privatizaciji beogradskih
preduzeca, 
a u tom procesu bi slovenacke firme trebalo da prihvate ulogu strateskog

partnera i svojim iskustvom pomognu privatizaciju beogradskih preduzeca.

VOJVODINA-CANAK: ZELIMO INGERENCIJE NAD ONIM STO DONOSI PARE
         NOVI SAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Skupstine 
Vojvodine Nenad Canak izjavio je da pokrajina zeli ingerencije nad onim
sto 
donosi pare, a ne nad onim sto pare trosi.
         On je naveo da ovih dana ocekuje od Vlade Srbije materijale o 
vracanju ingerencija pokrajini, sto je dogovoreno na sastanku
Predsednistva 
DOS, odrzanom 21. avgusta u Novom Sadu. "Nema svrhe sazivati novi
sastanak 
posvecen Vojvodini bez konkretnih mera. Nas ne zanima sastancenje, vec 
resavanje problema".
         On je odbacio optuzbe da u Vojvodini postoji "separatizam" i
takve 
kvalifikacije nazvao "izmisljotinom". "Mi u Vojvodini nismo separatisti 
zato sto hocemo da se izvucemo iz eksploatisanog polozaja, vec su 
separatisti oni koji nas, kao i celu Srbiju, odvajaju od razvijenog
sveta", 
ocenio je Canak.

VOJVODINA: DJUKIC OCEKUJE SKORO VRACANJE NADLEZNOSTI VOJVODINI
         NOVI SAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Predsednik vojvodjanske 
vlade Djordje Djukic izrazio je ocekivanje da ce do kraja septembra 
Vojvodini biti vracene nadleznosti u oblasti obrazovanja, kulture, 
zdravstva, socijalnopenzijskog osiguranja, prostornog planiranja i 
formiranja pokrajinskih robnih rezervi.
         Djukic je za novosadski "Dnevnik" izjavio da ocekuje da ce
Vlada 
Srbije tokom ove nedelje razmotriti predloge o vracanju autonomnih 
ingerencija Vojvodini, nakon cega bi se to pitanje ponovo naslo pred 
liderima DOS. "Mi smo dobili mandat od gradjana Vojvodine da nesto
radimo, 
a ne da polazemo racune nekom republickom DOS. Za vracanje autonomnih 
nadleznosti pokrajini potreban je i rebalans budzeta, jer bez para ne 
mozemo preuzeti brigu o bilo cemu", ocenio je Djukic.

JUG SRBIJE

PRESEVO: COVIC ODBACIO OPTUZBE RIZE HALIMIJA
         BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta)  Potpredsednik Vlade Srbije 
Nebojsa Covic odbacio je danas optuzbe predsednika Skupstine opstine 
Presevo Rize Halimija da se njegov plan za jug Srbije ne sprovodi i da
je 
"malo toga uradjeno u odnosu na ono sto je predvidjeno sporazumom".
         "Halimijeva izjava nije tacna jer lokalna samouprava na jugu 
Srbije treba da sprovede dobar deo plana za resenje problema na jugu 
Srbije", rekao je Covic za sutrasnji "Blic" povodom na Halimijeve izjave
da 
nije zadovoljan "ucinkom srpske vlasti u ovom regionu".
         On je dodao da su opstine, "medju kojima je i Presevo, dobile 
znacajan deo sredstava da bi plan sprovele u delo" i da Koordinaciono
telo 
za jug Srbije to moze i da dokumentuje.

         PRESEVO, 5. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Skupstine
opstine 
Presevo Riza Halimi izjavio je da je "Covicev plan za jug Srbije je u 
medjunarodnom planu dobio mnogo poena, ali na terenu nisu napravljeni 
konkretni koraci. Nismo zadovoljni ucinkom srpske vlasti u ovom
regionu", 
rekao je on, gostujuci na Televiziji Kosovo.
         Halimi je konstatovao da je generalno "malo toga uradjeno u
odnosu 
na ono sto je predvidjeno sporazumom".

NEMACKA-SRBIJA: COVIC SE SASTAO SA FISEROM I SARPINGOM
         BERLIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Stanje na Kosovu i jugu
Srbije 
bilo je danas u sredistu odvojenih razgovora potpredsednika vlade Srbije

Nebojse Covica sa sefom nemacke diplomatije Joskom Fiserom i ministrom 
odbrane Rudolfom Sarpingom.
         Fiser i Covic su razmotrili, kako prenose nemacki izvori, 
situaciju na Kosovu uoci novembarskih izbora i mogucnosti da se stvore 
uslovi za zajednicki zivot kosovskih Albanaca i Srba.
         Covic je domacinima, kako se navodi, predocio da je, iz 
perspektive Beograda, gubitak medjusobnog poverenja izmedju Albanaca i
Srba 
najveca prepreka na putu ucesca Srba na novembarskim izborima. U tom
smislu 
je istakao nuznost da sve sto je vezano za pripremu izbora tece 
"transparentno", za sta je od posebnog znacaja dobra saradnja sa UNMIK i

Kfor.

LJAJIC I PREDSTAVNICA OEBSA O STANJU NA JUGU SRBIJE
         BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Jugoslovenski ministar 
nacionalnih i etnickih zajednica Rasim Ljajic razgovarao je danas sa 
savetnikom sefa misije OEBS u SRJ Dinom Hejz o merama vlade za 
normalizaciju stanja na jugu Srbije.
         Na sastanku odrzanom u Bujanovcu dogovoreno je da u opstinama 
Presevo, Bujanovac i Medvedja bude pokrenuta akcija za obnovu kuca, koju
ce 
pomoci OEBS i druge medjunarodne organizacije.
         U organizaciji OEBS i Ministarstva nacionalnih i etnickih 
zajednica u Bujanovcu ce uskoro biti otvoren Kulturni centar, a 
Ministarstvo ce nastaviti sa merama izgradnje poverenja.

KOSOVO - METOHIJA

TRAJKOVIC ZATRAZIO DODATNE GARANCIJE ZA KOSOVSKE SRBE
         LAPLJE SELO/PRISTINA, 5.septembra 2001. (Beta)  Potpredsednik 
drzavnog Koordinacionog centra za Kosovo Momcilo Trajkovic zatrazio je 
danas od UNMIK dodatne garancije koje bi bile ugradjene u Ustavne okvire
u 
pokrajini i kojima bi kosovski Srbi dobili uveravanje da Kosovo ne ide
ka 
nezavisnosti.
         Trajkovic je takav zahtev izneo sefu regionalne kancelarije
UNMIKa 
u Pristini, Brajanu Lejmihenu, sa kojim se susreo u Lapljem selu.
         Trajkovic je dalje kao najvaznije uslove za ukljucivanje Srba u

politicke procese na Kosovu naveo potpunu bezbednosti, otvaranje sireg 
prostora za povratak raseljenih sa Kosova i Metohije i rasvetljavanje 
sudbine kidnapovanih i nestalih.
         On je ocenio da do sada nije ispunjen nijedan od tih uslova.
Dodao 
je da albanski teroristi svakodnevno ubiju po nekog Srbina, navodeci kao

primer jucerasnje ubistvo u okolini Kosovske Vitine.

VRHOVNI SUD U PRISTINI: NIJE BILO GENOCIDA NA KOSOVU
         PRISTINA, 6. septembra (Tanjug)  Vrhovni sud na Kosovu, koji je

najvise zakonodavno telo u Pokrajini, ocenjuje da nije bilo genocida na 
Kosovu 19981999. godine.
         U saopstenju Vrhovnog suda pod jurisdikcijom Misije UN na
Kosovu 
UNMIK, a koje danas prenosi AFP, istice se da se "zlodela pocinjena od 
strane rezima Milosevica 1999. godine ne mogu kvalifikovati kao genocid,

jer cilj nije bio unistenje albanske etnicke grupe", vec "kampanja 
sistematskog terora kako bi se oni primorali da napuste Kosovo".
         Nedela pocinjena od strane srpskih snaga mogu se kvalifikovati
kao 
"zlocini protiv covecnosti" ili kao "ratni zlocini", prenosi agencija 
saopstenje Vrhovnog suda u Pristini.
         Saopstenje Vrhovnog suda na Kosovu usledilo je povodom presude
i 
zalbe Miroslava Vuckovica (52), osudjenog na 14 godina zatvora od strane

suda u Mitrovici za genocid.
         UNMIK je saopstio da je OEBS zatrazila reviziju presude povodom

zalbe pripadnika paravojne formacije Vuckovica.
         Vuckovicu, koji se nalazi u zatvoru od 23. avgusta 1999.
godine, 
ponovo ce suditi Sud u Mitrovici.

UNMIK POSEDUJE PODATKE ZA SAMO 500 NESTALIH SRBA
         BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug)  Medjunarodna policija na Kosovu
i 
Metohiji poseduje podatke za samo 500 od 1.300 nestalih Srba, javila je 
veceras Radiotelevizija Srbije, pozivajuci se na izjavu sefa UNMIK
jedinice 
za pronalazenje u Pristini.
         Predstavnici policije UN sumnjaju da je tokom poslednje dve
godine 
na Kosovu bilo 135 ilegalnih zatvora u kojima su bili zatoceni Srbi, a 
postoje podaci da u Albaniji postoji jos sest logora za Srbe, o cemu je 
istraga u toku.
         Prema podacima UNMIK, do sada je rasvetljena sudbina 500, od 
prijavljenih ukupno 3.600 nestalih gradjana Kosova i Metohije, a medju 
resenim slucajevima je i 26 Srba, nazalost ubijenih.

KOSOVO: UNMIK ZABRINUT ZBOG OBNOVE NASILJA NA KOSOVU
         PRISTINA, 5. septembra 2001. (Beta)  Medjunarodne vlasti na
Kosovu 
i pokrajinski Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda izrazili su
danas 
zabrinutost zbog porasta nasilja na Kosovu, nakon mirnijeg perioda.
         U poslednjih deset dana na Kosovu su ubijena cetiri Albanaca i 
jedan Srbin.
         UNMIK i pokrajinski Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda 
pozvali su sve zajednice na Kosovu na saradnju sa pripadnicima reda,
radi 
sprecavanja porasta nasilja.

RUMUNIJAUNESCO: USKORO MEDJUNARODNA KONFERENCIJA O SPOMENICIMA NA KOSOVU
         BUKUREST, 4. septembra (Tanjug)  U svajcarskom gradu Friburu 
sledeceg meseca bi, u organizaciji UNESCO, trebalo da bude odrzana 
medjunarodna konferencija posvecena zastiti, obnovi i odrzavanju 
istorijskih i kulturnih spomenika na Kosovu, izjavio je Tanjugu profesor

Martin Hauzer sa friburskog univerziteta.     Profesor Hauzer je bio
jedan 
od ucesnika sastanka predstavnika "katedri UNESCO" iz vise evropskih 
gradova, koji je u ponedeljak i utorak odrzan u Bukurestu. Skup je bio 
posvecen pitanju medjukulturnih i medjuverskih odnosa i dijaloga u 
savremenom svetu. Na sastanku je odluceno da i Beograd uskoro dobije 
katedru UNESCO pri svom Univerzitetu i time se ukljuci u mrezu katedri
koje 
ova organizacija UN ima u vise gradova sirom sveta (u Francuskoj,
Tunisu, 
Velikoj Britaniji, Kirgiziji, Uzbekistanu, Izraelu, Rusiji i Rumuniji).
         Prema izjavi profesora Hauzera sa Univerziteta u Friburu, koji 
vodi katedru UNESCO na Teoloskom fakultetu u Bukurestu i jedan je od 
inicijatora mreze katedri UNESCO, cilj ovog poduhvata je promovisanje na

sto sirem planu poznavanja i razumevanja medju zemljama, kroz
medjukulturni 
i medjuverski dijalog.
         On je naglasio da Zapad ne poznaje istoriju, tradicije, kulturu
i 
duhovnost Balkana i istocnih zemalja, pa ih zbog toga ne razume ni na 
politickom planu.
         Profesora Hauzera je decembra prosle godine primio patrijarh 
srpski, gospodin Pavle, koji je tada pokrenuo pitanje zastite
istorijskih, 
kulturnih i verskih spomenika na Kosovu. Usledilo je pismo predsednika
SRJ 
Vojislava Kostunice na istu temu generalnom direktoru UNESCO.
         Jedan od odgovora na njihove apele je i konferencija, koja ce
se, 
u organizaciji katedri UNESCO u Bukurestu i Friburu, uskoro odrzati u 
Svajcarskoj i na kojoj ce ucestvovati i predstavnici Beograda.

DSKRUGOVA: OVK I ONA ISKLJUCIVO ZELE RAT
         RIM, 5. septembra 2001. (BetaAFP)  Predsednik DSK Ibrahim
Rugova 
optuzio je OVK i ONA Albanaca u Makedoniji da traze jedino rat i da se 
razoruzavaju u okviru scenarija koji im omogucava "odlicnu propagandu". 
"Poznajem logiku onih koji su podrzali stavove OVK i ONA. To je logika 
samih placenika i oportunista, koji se ne oslanjaju na prave vrednosti
vec 
na slepu zelju da se ide u pravcu rata", pise Rugova u clanku koji za 
italijanski dnevnik "Padanija".
         On je takodje izrazio solidarnost sa predsednikom makedonskog 
parlamenta Stojanom Andovim koji je u subotu odlozio sednicu parlamenta
na 
kojoj je trebalo da bude ratifikovan Ohridski mirovni sporazum.
Predsednik 
DSK je ocenio da je Andov "covek cija je sumnjicavost plod mudre
savesti", 
a da je on sam sumnjicav prema trenutnim akcijama razoruzavanja koje,
kako 
je rekao, nehotice doprinose dvosmislenoj igri OVK i ONA.
         On je dodao da je, kada je rec o razoruzavanju ONA u
Makedoniji, 
neophodno "definisati nove i radikalnije mere protiv gerile". "Vodje ONA
su 
prihvatili razoruzanje iz prostog razloga da bi izgledali 'manje zlo'", 
smatra Rugova, ocenivsi da vodje pobunjenika na taj nacin sebi
obezbedjuju 
"izvrsnu propagandu".
         Prema Rugovinim recima, "to je farsa, posto pravi arsenal
albanske 
gerile nikad nece moci da bude zaplenjen niti unisten". On je naveo
Tursku, 
Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Nemacku i Italiju kao zemlje iz kojih se 
oruzjem snabdevaju albanski ekstremisti.

REPUBLIKA CRNA GORA

"DAN": ZIZIC I MAROVIC KANDIDATI ZA PREMIJERA
         PODGORICA, 5. septembra 2001. (Beta) - Podgoricki dnevnik "Dan"

tvrdi danas da su kandidati za predsednika prelazne vlade Crne Gore,
koja 
bi trebalo da bude formirana, Zoran Zizic i Svetozar Marovic.
         Zizic je potpredsednik SNP, clanice opozicione koalicije
"Zajedno 
za Jugoslaviju", a Marovic je potpredsednik DPS, koja je u vladajucoj 
koaliciji "Pobjeda je Crne Gore".
         "Dan" pise da je koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" spremna da 
preuzme punu odgovornost u koncentracionoj vladi, sto bi znacilo da njen

covek bude premijer. Zizic je, prema podgorickom dnevniku, "najjaci 
kandidat, jer je stekao dobre veze u medjunarodnim krugovima".
         "Medjutim, od ovog znacajnog mjesta nije daleko ni kandidat DPS

Svetozar Marovic, koji je juce, na zasijedanju Skupstine Crne Gore imao 
veoma veliku diplomatsku aktivnost i koji je jedan od glavnih
pretendenata 
za vodju projugoslovenskkog DPS", naglasava "Dan".

SNPBULATOVIC: OCENA O NUZNOSTI REFERENDUMA TEK POSLE RAZGOVORA REPUBLIKA
         BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug)  Predsednik SNP Predrag
Bulatovic 
izjavio je danas da ne smatra da je nuzan referendum o drzavnopravnom 
statusu Crne Gore, "ali je moguc ako se njime moze resiti drzavna
kriza".
         On je uoci sastanka s jugoslovenskim predsednikom Vojislavom 
Kostunicom rekao da se tek posle zavrsetka razgovora Srbije i Crne Gore 
moze utvrditi da li je referendum nuznost. "Ako njihov ishod bude neki 
dogovor na nivou republika, onda se odnosi mogu resavati bez
referenduma, 
na neki drugi nacin", ocenio je Bulatovic i ponovio stav SNP da
referendum 
moze sprovesti samo siroka vlada, sastavljena od "jugoslovenskog i 
separatistickog" bloka, a ne sadasnja vlada Crne Gore.

SNP-ZIZIC: NEMA ODLAGANJA IZJASNJAVANJA O PLATFORMI SAVEZNE VLADE
         PODGORICA, 6. septembra (Tanjug)  Potpredsednik SNP Zoran Zizic

izjavio je danas da predlog njegove partije da u Crnoj Gori bude
formirana 
koncentraciona vlada ne znaci odlaganje izjasnjavanja dela crnogorskih 
politickih partija o platformi Savezne vlade za ocuvanje Jugoslavije.
         "Radi se o pokusaju da se dijalogom izmedju savezne drzave,
Crne 
Gore i Srbije dodje do razresenja krize, jer je to jedini put pravnog 
izlaska iz ne", rekao je bivsi savezni premijer podgorickom "Glasu 
Crnogoraca". Prema njegovim recima, to je "prioritet SNP, a na tome 
insistira i medjunarodna zajednica koja u buducnosti vodi Crnu Goru u 
demokratskoj Jugoslaviji".
         Zizic je ocenio da koncentraciona vlada pomaze DPS da opstane
na 
vlasti jos pola godine s manjim ovlascenjima nego sada i da "nema 
razresenja krize bez odlaska sa vlasti bez onih koji je produkuju".


HASKI TRIBUNAL

SRBIJA-DJINDJIC: KARLA DEL PONTE NIJE SPOMINJALA IMENA
         ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta)  Premijer Srbije Zoran 
Djindjic izjavio je danas u Zrenjaninu da u razgovorima predstavnika 
republicke vlade sa glavnim tuziocem Haskog tribunala Karlom del Ponte
nije 
spomenuto nijedno konkretno ime, niti je postavljen zahtev za necije
izrucenje.
         "Karla del Ponte nije dala nikakva imena a na pitanje da li je 
moguce da se tajne liste ukinu kazala je da ne postoje nikakve tajne
liste, 
vec pet imena koja su navedena kao najvazniji kandidati za Hag, a ostalo
su 
ljudi cija su imena poznata Saveznom ministarstvu pravde", izjavio je 
Djindjic na konferenciji za novinare.
         Srpski premijer je naveo da osim "pet imena" iz SRJ postoji jos

dvadesetak imena sa teritorije Srbije i Bosne i Hercegovine i dodao da
su 
ona poznata vladama tih drzava.
         "Nismo razgovarali o Radovanu Karadzicu, a sto se tice Ratka 
Mladica on je pomenut, ali smo mi rekli da ne znamo gde se on nalazi i
da 
ne smatramo da je sve bas u nadleznosti Vlade Srbije. Smatramo da je on
u 
nadleznosti organa BiH i Republike Srpske", rekao je Djindjic.
         On je kazao da je opredeljenje Vlade Srbije da saradjuje sa
sudom 
u Hagu.
         "U sukobu sa sudom u Hagu mi ne mozemo da pobedimo i nas
interes 
je da imamo normalizaciju odnosa sa Hagom. Medjutim, nas interes je da
nase 
institucije postepeno preuzmu bavljenje ratnim zlocinima, jer je to
tezak 
zlocin i u skladu s nasim krivicnim zakonima. Karla del Ponte se slozila
s 
tim i kazala da ukoliko ti postupci budu po medjunarodnim standardima,
sud 
u Hagu nece imati nista protiv", naveo je Djindjic.
         On je ocenio da je jucerasnji sastanak sa Karlom del Ponte 
predstavljao veliki napredak jer su "ranije uvek pominjana imena,
trazeni 
su rokovi i odbijana je mogucnost da se tim ljudima" sudi u SRJ.
         "Mi imamo odredjeni manevarski prostor, ali on ce biti
iscrpljen 
za mesec, dva ili tri i mi ne mozemo da zabodemo glavu u pesak. Moramo
da 
budemo realisticni i moramo pokrenuti postupke pred nasim sudovima za 
pitanje ratnih zlocina", ocenio je Djindjic.

SRBIJA: BATIC NIJE UPOZNAT SA INFORMACIJOM DA JE MLADIC U SRBIJI
         SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta)  Ministar pravde u Vladi 
Srbije Vladan Batic izjavio je danas da nije upoznat sa informacijom da
se 
ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladic, koji je osumnjicen za ratne

zlocine u BiH, krije u Srbiji. "To nije, niti moze biti u kompetenciji 
Vlade Srbije, a o tome nije ni bilo pomena u toku jucerasnjeg razgovora
sa 
tuziteljikom Karlom del Ponte", izjavio je Batic za TV BiH.
         On je kazao da ga glavna haska tuziteljka nije ni pitala da li
se 
Mladic krije u Srbiji, ali da je to pitanje postavljeno srpskom
premijeru 
Zoranu Djindjicu. Prema Baticevim recima, Djindjic je na to pitanje 
odgovorio odrecno.

SRBIJA-BATIC: TACI I HARADINAJ MORAJU DA ODGOVARAJU
         BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Ministar pravde Srbije
Vladan 
Batic izjavio je da lideri kosovskih albanaca Hasim Taci i Ramus
Haradinaj 
moraju da odgovaraju za ubistva i zlocine pocinjene nad kosovskim Srbima
od 
juna 1996. godine. "Za te zlocine oni moraju da odgovaraju. Oni su bili
i 
politicki i vojni lideri kosovskih Albanaca i ta odgovornost neminovno
se 
mora prepisati njima", rekao je Batic za "Glas Amerike"
         "Cuo sam njihove ranije izjave i sto je interesantno, oni nisu 
osporili zlocine, oni su cak pokusali da velicaju zlocin. Prema tome,
prica 
da je Kosovo oslobodjeno i da je u tu svrhu OVK prakticno cinila zlocine
je 
priznanje zlocina", rekao je Batic.
         Stoga, kazao je on, "niko ne moze amnestirati ni Hasima Tacija
ni 
Hajradinaja".         Batic je, na Tacijev i Hajrdinajev zahtev da se 
Albanci puste iz srpskih zatvora, rekao da je iz zatvora pusteno vise od

600 Albanaca i da ih je u zatvoru ostalo jos 196. "Polovina od toga su 
klasicni kriminalci koji moraju biti u zatvoru, a druga polovina su oni 
koji su optuzeni za terorizam cije su presude pravosnazne", zakljucio je

srpski ministar pravde.

HAG-ARTMAN: U BEOGRADU SE NIJE POSEBNO RAZGOVARALO O MLADICU
         BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug)  Portparol glavnog tuzioca
Haskog 
tribunala Florens Artman izjavila je danas Tanjugu da Karla del Ponte sa

srpskim premijerom Zoranom Djindjicem i ostalim zvanicnicima u Beogradu 
"nije posebno razgovarala o izrucenju (bivseg vojnog lidera bosanskih
Srba 
Ratka) Mladica".
         Artman je, u telefonskoj izjavi, precizirala da u Beogradu
jeste 
razgovarano o pitanju izrucenja, ali da je Mladic pomenut samo kao neko 
kome se "desava da je u Srbiji", pa je Del Ponteova "podsetila (srpske 
zvanicnike) da je on na listi" Tribunala.
         Prema recima Artmanove, srpski zvanicnici su u razgovorima 
"ponovili da su svesni svojih medjunarodnih obaveza" i da ce "ako se 
optuzeni nalaze na teritoriji Srbije, uciniti sve da te obaveze
postuju".

BIH: KARLA DEL PONTE ZAVRSILA POSETU SARAJEVU
         SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta)  Glavni tuzilac Haskog 
tribunala Karla Del Ponte otputovala je danas iz Sarajeva, nakon susreta
sa 
najvisim zvanicnicima BiH i predstavnicima medjunarodne zajednice u toj
zemlji.
         Delponteova se danas sastala sa clanovima Predsednistva BiH od 
kojih je zatrazila da joj uruce zapisnike i stenograme sa sednica 
Predsednistva bivse Republike BiH iz 1992. i 1993. godine, koji joj, 
medjutim, nisu uruceni, ali joj je obecano da ce desetak stenograma koji

nedostaju biti sto pre pronadjeni u arhivi i dostavljeni Tribunalu.
         Delponteova danas nije predala nijednu zapecacenu optuznicu 
vlastima BiH.
         Clanovi Predsednistva BiH obecali su Delponteovoj da ce to telo

tesno saradjivati sa Tribunalom po pitanju hapsenja optuzenih za ratne 
zlocine, te da ce se i sudovi u BiH ukljuciti u istrage i sudjenje za
ratne 
zlocine.
         Delponteova se tokom dana sastala i sa predsedavajucim Saveta 
ministara BiH i MIP BiH Zlatkom Lagumdzijom. Iako je glavna tema
razgovora 
bila saradnja BiH sa Haskim tribunalom i donosenje odgovarajucih zakona
na 
nivou drzave BiH i entiteta, Karla del Ponte je prilikom tog susreta 
najavila da ce u naredne dve nedelje pripremiti i dodatnu optuznicu
protiv 
bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica za genocid pocinjen u BiH.
         "Razgovarano je i o navodnim nastojanjima odredjenih politickih

krugova u Saveta Evrope da hapsenje Karadzica i Mladica postane novi 
preduslov za prijem BiH u ponopravno clanstvo te organizacije", navodi
se u 
saopstenju i istice da se Delponteova u potpunosti ogradila od takvih 
inicijativa, naglasivsi da to ne bi trebalo da bude uslov za prijem BiH
u 
Savet Evrope.
         Delponteova se sastala i sa visokim predstavnikom medjunarodne 
zajednice u BiH Volfgangom Petricem od koga je zatrazila pomoc u 
uspostavljanju saradnje Tribunala sa bosanskim Srbima i Hrvatima i 
naglasila da oni ne saradjuju dovoljno sa Tribunalom. Ona je naglasila
da 
ce, ukoliko vlasti Republike Srpske nastave da odbijaju saradnju,
zatraziti 
dodatna sredstva za uvodjenje tima za potragu pri Kancelariji tuzioca.
         Delponteova je podsetila da se na slobodi u BiH nalazi jos 38 
optuzenih za ratne zlocine.
         Delponteova i sef misije UN u BiH Zak Klajn su posebno istakli
da 
je potrebno da sto pre budu uhapseni ratni lideri bosanskih Srba Radovan

Karadzic i general Ratko Mladic, "cija sloboda podriva uspostavljanje 
vladavine zakona i nacionalno pomirenje".

BIH U SAVETU EVROPE NAKON HAPSENJA OSUMNJICENIH ZA RATNE ZLOCINE
         SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta)  Sef delegacije Evropske 
komisije u BiH Hansjerg Krecmer izrazio je uverenje da ce BiH uci u
Savet 
Evrope tek nakon hapsenja glavnih osumnjicenih za ratne zlocine.
"Hapsenje 
jednog ili dvojice glavnih osumnjicenih za ratne zlocine u BiH trebalo
bi 
postaviti kao uslov za prijem BiH u Savet Evrope (SE)", rekao je Krecmer
u 
intervjuu za agenciju Onasa, koji prenosi
sarajevsko "Oslobodjenje".
         Prema njegovim recima, ispunjenje tog uslova povecalo bi
pritisak 
na vlasti Republike Srpske (RS) da ucine sve kako bi uhapsile glavne 
optuzene za ratne zlocine. "Uveren sam da bi njihovo hapsenje promenilo 
politicki pejzaz ne samo u RS vec i u celoj BiH", rekao je Krecmer.

SAD-BIH-PROSPER: NEMA POMOCI RS DOK SU KARADZIC I MLADIC SLOBODNI
         BANJALUKA, 5. septembar 2001. (Beta)  SAD uputile su poruku 
vlastima Republike Srpske (RS) da u tom entitetu nece doci do zeljenog 
ekonomskog rasta sve dok ne uhapse Radovana Karadzic ili dok se sam ne 
preda Haskom tribunalu koji ga tereti za pocinjene zlocine tokom rata u
BIH.
         Izaslanik SAD za pitanja ratnih zlocina Pjer Prosper izjavio je

veceras novinarima u Banjaluci da je "trazio od (predsednika parlamenta
RS) 
Dragana Kalinica i premijera Mladena Ivanica da prenesu poruku
Karadzicevim 
saradnicima da je najbolji nacin da se on sam preda Tribunalu".
         Prosper je kazao da SAD ocekuju konkretne mere vlasti RS na 
"lociranju i privodjenju ratnih zlocinaca, posebno Radovana Karadzica".
         "Narod ce patiti ukoliko Karadzic ne bude uhapssen ili ga ne
ubede 
da se dobrovoljno preda Hagu. On mora da zna da ce doci dan kada ce
otici u 
Hag. Na njemu je da se odluci, ukoliko se ne preda bice lociran i
priveden 
u Hag", kazao je Prosper.
         Prema njegovim recima, americki predsednik Dzordz Bus i drzavni

sekretar Kolin Pauel opredeljeni su da sva lica optuzena za ratne
zlocine 
budu pronadjena, bez obzira koliko dugo ce taj proces da traje.
         Upitan da li je RS izlozena tihim sankcijama zbog toga sto se 
bivsi predsednik RS Radovan Karadzic i ratni komandant vojske RS Ratko 
Mladic jos nalaze na slobodi, on je odgovorio da se "nijedna zemlja nece

rado angazovati u zemlji koja pruza utociste ratnim zlocincima".
         "Od Hrvatske takodje trazimo saradnju s Haskim tribunalom, a od

generala Ante Gotovine da se preda", naveo je americki ambasador, 
najavljujuci da ce posetiti sve zemlje u regionu i traziti njihovu
potpunu 
saradnju s Tribunalom.
         Na pitanje da li je NATO pocinio ratne zlocine u SRJ tokom 
bombardovanjem te zemlje 1999. godine, Prosper je odgovorio da je "NATO 
kampanja u SRJ sprovedena u skladu sa zakonskim sredstvima". "NATO nije 
pocinio ratni zlocin i tuzilac Tribunala je to utvrdio", naglasio je on.

REPUBLIKA MAKEDONIJA

SOBRANJE: I DALJE BEZ ODLUKE O USTAVNIM PROMENAMA
         SKOPLJE, 6. septembra 2001. (Beta)  Makedonski parlament ni u 
sredu nije glasao o ratifikaciji mirovnog plana, odnosno o ustavnim 
promenama kojima se daju veca prava albanskoj manjini.
         Sobranje nastavlja zasedanje u cetvrtak.

NATO NECE PRODUZITI MISIJU U MAKEDONIJI
         BRISEL, 5. septembra (Tanjugagencije)  Severnoatalantski savez 
nece produziti misiju prikupljanja oruzja od albanskih ekstremista u 
Makedoniji i akcija ce trajati 30 dana kao sto je i planirano, izjavio
je 
danas portparol Alijanse u Briselu, Iv Broder.
         "NATO ne razmatra produzenje misije u Makedoniji, kao ni 
organizovanje nove", rekao je Broder, dodavsi da nema razloga za bojazan
da 
posao prikupljanja oruzja ne moze biti obavljen za 30 dana i da ce se 
akcija zavrsiti 26. septembra.
         Trupe NATO zapocele su misiju "Neophodna zetva" 27. avgusta.

B A L K A N

HOMBAH: BALKANSKA SARADNJA PREDUSLOV ZA ULAZAK U EU
         BERLIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Koordinator Pakta
stabilnosti 
za Jugoistocnu Evropu Bodo Hombah izjavio je da se balkanskim zemljama i

dalje mora stavljati do znanja da je njihova saradnja preduslov i dokaz 
spremnosti da pristupe EU. "Moramo verodostojno da (zemljama Balkana) 
stavimo do znanja da sposobnost za medjususedsku saradnju nije kocnica,
vec 
kljucni dokaz kompetencije za kasnije clanstvo u EU i NATO", rekao je 
Hombah za dnevnik "Zidojce cajtung".
         Sef Pakta stabilnosti je ocenio da je to sto je balkanskim 
drzavama u izgled stavljeno clanstvo u ovim velikim integracijama
"izvrsna 
strategija". "Ona mobilizuje snage za samoozdravljenje, pruza
orijentaciju, 
stvara spremnost da se prihvate i frustracije zbog dugih rokova, 
ustanovljava merila i standarde u reformskom procesu. Zato (u ovim 
zemljama) mora da bude odrzana nada da na kraju dugog puta ipak stoji 
clanstvo u EU. Svetlo na kraju tunela ne sme ni za koga da se ugasi, jer
ce 
nastati haos", ocenio je Hombah.
         Koordinator Pakta je naglasio da "niko od Evropljana ne sme ni
kao 
stari prijatelj da savetuje nekoj od zemalja da istupi iz balkanskog 
prostora da bi kao, 'samostalni strelac' brze prisla Zapadu".
         "Od izuzetnog je znacaja da zaista nastavimo da sprovodimo 
strategiju prevazilazenja bilateralizma", naveo je Hombah.
         Nemacki politicar se usprotivio odrzavanju konferencije na
kojoj 
bi se raspravljalo o granicama na Balkanu, naglasavajuci da se
"regionalnom 
saradnjom, koja je od kljucnog znacaja za stabilnost u Jugoistocnoj
Evropi, 
najpre mora postici da granice izgube znacaj".
         Hombah je naveo da je sada vazno da pocnu da funkcionisu vec 
dogovorene zone slobodne trgovine i zajednicke elektrane, kao i da se 
zajednicki radi na suzbijanju organizovanog kriminala.
         Za to, prema njegovim recima, u regionu postoji interes, a 
"finansijski podsticaji Evropu ce kostati daleko manje nego tekuce vojne

operacije".

IVANOV: BALKAN SE DESTABILIZUJE SA KOSOVA
         MOSKVA, 6. septembra (Tanjug)  Ruski MIP Igor Ivanov pozvao je 
danas medjunarodnu zajednicu da se zajednicki angazuje u pravcu 
normalizacije stanja u Makedoniji i ocenio da se snage koje rade na 
destabilizaciji Balkana nalaze na Kosovu.
         U razgovoru sa specijalnim predstavnicima EU i OEBS za
Makedoniju, 
Fransoa Leotarom i Maksom van der Stulom, kao i sa specijalnim
izaslanikom 
SAD u Makedoniji i savetnikom americkog drzavnog sekretara za Balkan 
Dzjemsom Perdjuom, sef ruske diplomatije je naglasio da razvoj situacije
u 
Makedoniji i na Balkanu izaziva opravdanu zabrinutost Moskve, Evrope i 
drugih zemalja.
         Zadatak medjunarodne zajednice je da ne dozvoli da razvoj 
dogadjaja u bivsoj jugoslovenskoj republici dovede do destabilizacije 
situacije u toj zemlji i do pogorsavanja ionako slozene situacije u 
regionu, rekao je Ivanov.
         "Nazalost, u Makedoniji smo svedoci pokusaja odredjenih snaga
da 
destabilizuju situaciju i da potkopaju napore legitimne vlade Makedonije
da 
regulise stanje u zemlji", rekao je Ivanov i primetio da nije tajna da
se 
te snage nalaze na Kosovu.
         Ministar je ocenio da su Rusija, EU, OEBS i SAD u jednakoj meri

zainteresovane za to da se Balkan iz regiona koji predstavlja stalnu 
opasnost za Evropu preobrazi u region stabilnosti i bezbednosti.
         Perdju je rekao da je cilj dolaska predstavnika evropskih 
organizacija i SAD u Moskvu da se konsultuju sa Rusijom o tome kako 
medjunarodna zajednica treba da deluje na Balkanu.
         Prema informacijama iz diplomatskih krugova, zapadni emisari su

doneli u Moskvu predloge o regulisanju situacije u Makedoniji posle 
zavrsetka mandata vojnika NATO, koji ucestvuju u prikupljanju oruzja 
albanskih separatista. Rok njihovog boravka u Makedoniji istice krajem 
septembra.


Одговори путем е-поште