B I L T E N V E S T I
06. SEPTEMBAR 2001.
SR JUGOSLAVIJA
POCELO ZASEDANJE SAVEZNE SKUPSTINE
BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug) Utvrdjivanjem dnevnog reda Vece
gradjana Savezne skupstine danas je zapocelo prvo redovno zasedanje
posle
letnje pauze.
Pred poslanicima ovog doma parlamenta Jugoslavije je oko 20
tacaka
dnevnog reda, ukljucujuci predlog Zakona o pranju novca i izbor sudija
Saveznog Ustavnog suda.
Na predlog Savezne vlade, Zakonik o krivicnom postupku odlozen
je
za neku od narednih sednica, a odlozen je i predlog za izmenu Zakona o
Vojsci Jugoslavije koju je zatrazilo 30.000 gradjana.
BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug) Jugoslovenska vlada je danas
Saveznoj skupstini, radi donosenja po hitnom postupku, uputila vise
predloga za izmene zakona i ratifikaciju sporazuma, koje ce omoguciti
strane donacije u socijalnom, finansijskom i razvojnom sektoru, saopstio
je
Savezni sekretarijat za informisanje.
U saopstenju se dodaje da ce to omoguciti i dobijanje
medjunarodnih kredita za izgradnju deonica autoputa kroz Jugoslaviju,
modernizaciju Jugoslovenskih zeleznica i razvoj elektroenergetskog
sistema.
Savezna vlada je na sednici kojoj je predsedavao premijer
Dragisa
Pesic ocenila kao gest dobre volje juce odobrenu budzetsku pomoc vlade
Francuske od 50 miliona francuskih franaka, koja je rasporedjena prema
dogovoru donatora s nasim saveznim organima i organima obeju republika.
Korisnici socijalne pomoci u Srbiji dobice 46,5 miliona franaka
radi ublazavanja kasnjenja tih isplata, a Crna Gora ce 3,5 miliona
franaka
dodeliti socijalnim ustanovama i najugrozenijim porodicama, kaze se u
saopstenju.
BEOGRAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Savezni poslanik DOS
Miroslav
Stefanovic predlozio je da jugoslovenski parlament usvoji odluku o
pristupanju SRJ Ugovoru o NATO.
Taj predlog visokog funkcionera Nove demokratije uvrscen je u
dnevni red danasnje sednice oba doma jugoslovenskog parlamenta.
"Da bismo postali ravnopravni deo razvijenog demokratskog
sveta,
prihvatajuci sva njegova ekonomska, politicka i bezbednosna nacela i
pravila ponasanja, moramo odmah da pocnemo da donosimo odlucne
strategijske
odluke od kojih bi jedna od najvaznijih bila odluka o pristupanju NATO,
kao
prvom velikom koraku na brzom putu Srbije, Crne Gore i SRJ u EU", naveo
je
Stefanovic u obrazlozenju predloga.
SRJ-BIH: GRADJANI BIH BEZ VIZE U JUGOSLAVIJU DO 30 DANA
SARAJEVO, 6. septembra (Tanjug) Savezno Ministarstvo
inostranih
poslova Jugoslavije obavestilo je danas MIP Bosne i Hercegovine o
instrukciji, koju je donelo o rezimu ulaska drzavljana BiH u SRJ.
Prema ovoj instrukciji, drzavljani BIH, nosioci putnih isprava
bez
oznake entiteta, kao i nosioci vazecih pasosa sa oznakom Federacije BIH
mogu ulaziti na svim granicnim prelazima i boraviti na teritoriji SRJ do
30
dana bez posedovanja jugoslovenske vize ili turisticke propusnice,
saopsteno je danas iz MIP BIH.
Ukoliko drzavljani BIH zele da ostanu u Jugoslaviji duze od 30
dana, duzni su da podnesu zahtev za regulisanje boravka kod nadleznih
organa u skladu sa propisima SRJ.
Ova instrukcija stupa na snagu odmah i vazice do ratifikacije
sporazuma o ukidanju viza na sve vrste putnih isprava izmedju vlada SRJ
i BIH.
EKOLOGIJA: JUGOSLAVIJA NA SASTANKU PROGRAMA ZA OBNOVU ZIVOTNE SREDINE
BEOGRAD, 5.septembra (Tanjug) Predstavnici vlada zemalja
jugoistocne Evrope i donatora ucestvovace na sastanku radne grupe
Regionalnog programa za obnovu zivotne sredine (REREP) u Sarajevu
7.septembra, najavio je danas koordinator nacionalnog REREP
koordinacionog
tela Srdja Popovic, koji ce predvoditi jugoslovensku delegaciju na tom
sastanku.
Na skupu ce, kako je na konferenciji za novinare u Palati
federacije izjavio Popovic, biti razmotrene promene u nacinu
funkcionisanja
REREP, kako bi se unapredila saradnja i ubrzala realizacija kontakata
izmedju donatora i zemalja regiona.
Jugoslavija prvi put ucestvuje s pravom glasa na sastanku tog
tela
Pakta za stabilnost i ocekuje da bude ukljucena u realizaciju osam
projekata ukupne vrednosti 4,4 miliona evra koje finansira holandska
vlada,
kao i da bude nosilac nekoliko novih projekata, rekao je novinarima clan
nase delegacije Srdjan Susic iz regionalnog centra za obnovu zivotne
sredine.
Srdja Popovic najavio je za naredne mesece "ekolosko spremanje"
jugoslovenskog zakonodavstva, koje ce ukljuciti ponovno formiranje
Ministarstva za zastitu zivotne sredine u Vladi Republike Srbije i
donosenje saveznog zakona o zastiti zivotne sredine. U saradnji s
finskom
vladom, bice pripremljeni prateci zakoni koji regulisu tu oblast.
U sklopu nacionalne strategije zastite zivotne sredine, Popovic
je
naveo i da ce u procesu privatizacije industrijskog kompleksa obavezno
biti
postovani evropski standardi, sto znaci da ce buduci kupci srpskih
preduzeca morati da ponude odgovarajuce programe zastite sredine.
Srdja Popovic je rekao da se sanacija ratnih steta u
Jugoslaviji
obavlja u saradnji s agencijom Ujedinjenih nacija za zastitu covekove
okoline (UNEP). U toku je sanacija steta u Novom Sadu, Pancevu,
Kragujevcu
i Boru, ukupna vrednost investicija je 27 miliona americkih dolara od
kojih
je do sada ulozeno 9 miliona.
UNSRJ: SAVET BEZBEDNOSTI OVOG MESECA UKIDA EMBARGO NA ORUZJE SRJ
U N, 6. septembra 2001. (BetaAFP) SB UN planira da ovog meseca
ukine embargo SRJ na oruzje uveden 1998. godine, izjavio je ambasador
Francuske u UN ZanDavid Levit, predsedavajuci SB UN za septembar. Levit
je
rekao da je zakazao sastanak za 17. septembrar na kome bi trebalo da
bude
usvojena rezolucija o ukidanju embarga.
SRJ je 14. juna zatrazila ukidanje embarga na oruzje,
obecavajuci
ujedno da ce i dalje sprecavati trgovinu oruzjem ka Kosovu.
REPUBLIKA SRBIJA
DJINDJIC ZA SIROKU AUTONOMIJU VOJVODINE
ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Premijer Srbije Zoran
Djindjic izjavio je danas da bi Vojvodina trebalo da dobije siroku
autonomiju, jer su njeni koreni duboki. Djindjic je izjavio da bi
izvesne
autonomne nadleznosti trebalo da imaju svi regioni u Srbiji, ali da one
"ne
bi bile tako velike kao vojvodjanske". On je rekao da je Vojvodina
specificna i da su "koreni njene autonomije dublji nego sto je potreba
za
decentralizaciju Srbije".
Ocenjujuci da je najvaznije da se opstinama vrati puna
nadleznost,
Djindjic je rekao da bi opstine, nakon toga, mogle da se udruzuju "tamo
gde
cine prirodnu celinu", a ne da se iz "centra odredjuje ko ce sta da
dobije".
COVIC: POMOC EU ZA JUG SRBIJE I POVRATAK NA KOSOVO
BRISEL, 5.septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik srpske vlade
Nebojsa Covic izjavio je danas, posle razgovora s visokim zvanicnicima
EU,
da je "zajednicki stav" da se problemi na jugu Srbije, na Kosovu i
Metohiji
i u Makedoniji moraju resavati celovito, kao "pitanja celog regiona". U
protivnom, sve ispada kao "gasenje pozara gde izbije".
Covic je istakao da je postignut sporazum i da EU pruzi zamasnu
pomoc za ekonomski oporavak i delovanje malih i srednjih firmi na jugu
Srbije, kao i da se svojom podrskom uveliko ukljuci u programe i
stvaranje
uslova za povratak privremeno raseljenih lica na Kosovo i Metohiju.
Sa visokim funkcionerom EU Ketrin Dej, koja je bila
kopredsedavajuci donatorske konferencije za obnovu SRJ, dogovoreno je da
se
"pokrene velika akcija ekonomske pomoci podrucju juga Srbije", dodao je
Covic.
Cilj je da se omoguci rad i osnuje veliki broj malih i srednjih
preduzeca, da se zaposli veliki broj ljudi na profitabilnim programima,
cime bi se tamo poboljsao zivotni standard ljudi.
Potpredsednik srpske vlade je istakao da je s Ketrin Dej
utanaceno
da se EU, takodje, "ukljuci u programe masovnog povratka privremeno
raseljenih lica svojim kucama na Kosovu i Metohiji".
Covic je razgovarao i sa Stefanom Leneom, za balkanska pitanja
zaduzenim saradnikom visokog predstavnika EU Havijera Solane.
Portparol Evropske komisije Gunar Vigand je agenciji Beta rekao
da
su predstavnici EU u susretu s potpredsednikom srpske vlade "preneli
ocekivanja evropske petnaestorice da ce na novembarske izbore na Kosovu
izaci zamasan, reprezentativan broj srpskih stanovnika".
Zvanicnici EU su "snazno podrzali" program srpske vlade za
ekonomsko ozivljavanje i otvaranje radnih mesta na jugu Srbije, dodao je
predstavnik Evropske komisije.
Takodje je, po recima Viganda, bilo reci "kako pomoc i
finansijsku
podrsku Evropske unije SR Jugoslaviji najbolje usaglasiti sa odredbama
medjunarodnog prava".
VLADA SRBIJE-OEBS: KASA RAZGOVARAO SA SANINOM
BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik Vlade Srbije
Jozef Kasa razgovarao je danas sa sefom posmatracke misije OEBSa u
Beogradu
Stefanom Saninom o autonomiji Vojvodine, kao i o odnosima pokrajinske i
republicke vlasti.
Kasa je, nakon sastanka, rekao da je Sanina upoznao sa
trenutnom
situacijom u Vojvodini i izrazio misljenje da se resenja mogu naci na
miran
nacin, odnosno "uz dobru volju i rad". "Resenja postoje, situacija se
moze
resiti i drugacije, ne samo na nacin na koji je to reseno u bivsoj
SFRJ",
naglasio je Kasa.
Sanino je kazao da je sa Kasom razgovarao o "odnosima i
problemima
unutar same Vojvodine", kao i o odnosu pokrajine i republickih vlasti,
isticuci da je OEBS zainteresovan da pruzi podrsku "razvoju odnosa"
izmedju
Vojvodine i Srbije.
Sanino je rekao da je razgovarano i o mogucnostima i razlicitim
modelima decentralizacije, koji su uspesno primenjivani u drugim
delovima
Evrope i koji bi mogli biti primenjeni i na Vojvodinu.
DJELIC: SUZBIJANJE SVERCA CIGARETA POPRAVILO FINANSIJE
ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta) Ministar finansija Srbije
Bozidar Djelic izjavio je danas u Zrenjaninu da je stanje u javnim
finansijama u Srbiji popravljeno zbog borbe Vlade Srbije protiv sverca
cigareta i nafte.
On je naveo da je u razgovoru sa najvecim distributerima
cigareta
u Vojvodini danas saznao da su za godinu dana povecali promet za 88
odsto,
dok im je promet domacih cigareta porastao za 120 odsto.
On je naveo da su u junu i julu plate i penzije u Srbiji
porasle
za 20 odsto dok je rast cena iznosio sest procenata, sto cini relani
rast
plata za 14 odsto.
"Nakon sto smo u prvoj polovini ove godine otklonili
disparitete u
cenama, imamo znacajan porast realnih plata i penzija i osetimo prve
efekte
fiskalne decentralizacije, cij je cilj da jacamo sisteme lokalnih
samouprava", rekao je Djelic.
NORVESKA POKLONILA SRBIJI DVA MILIONA MARAKA ZA IRIGACIJU
BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Pomocnik saveznog ministra
za
ekonomske odnose sa inostranstvom Boran Karadzole izjavio je danas da je
Norveska poklonila Srbiji vise od dva miliona maraka za rekonstrukciju
irigacionih sistema.
"Srbija ima vise od 200.000 hektara zemlje koja zavisi od
irigacionih sistema i donacija norveske vlade ce biti iskoriscena za
zamenu
ili nabavku rezervnih delova koji ne funkcionisu u tim sistemima", kazao
je
Karadzole.
Tom donacijom ce, kako je kazao, koordinirati savezno
ministarstvo
za ekonomske odnose sa inostranstvom, i ona ce biti ulozena u fondove u
formi kredita.
"Krediti ce biti distribuirani poljoprivrednim proizvodjacima,
kombinatima i kompanijama, koje ce sredstva vracati u novcu posle jedne
do
cetiri godine, sa grejs periodom od godinu dana i fiksnom godisnjom
kamatom
od tri odsto", rekao je Karadzole.
Karadzole se zahvalio donatorima i ocenio da je "Kraljevina
Norveska i tom prilikom pokazala visoki stepen spremnosti da pomogne
obnovi
jugoslovenske privrede".
Ambasador Norveske u SRJ Hans Ole Urstad je kazao da je sektor
agrara "jedan od najboljih za ulaganje na ovom podrucju" i dodao da ce
"pazlivo pratiti" sprovodjenje programa navodnjavanja, cija primena se
ocekuje do leta 2002.
POTPISAN SPORAZUM O SARADNI BEOGRADSKE I LJUBLJANSKE KOMORE
BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug) Predsednici privrednih komore
Beograda i Ljubljane Milan Jankovic i Andrej Segula potpisali su danas u
Beogradu sporazum o saradnji dveju komora.
Na sastanku u Privrednoj komori Beograda je receno da je svrha
potpisivanja sporazuma uspostavljanje i unapredjenje privredne saradnje
u
svim oblastima u kojima je ta saradnja moguca i od obostrane koristi.
Potpisivanjem sporazuma stvoreni su uslovi za angazovanje i
saradnju slovenackih i srpskih firmi u privatizaciji beogradskih
preduzeca,
a u tom procesu bi slovenacke firme trebalo da prihvate ulogu strateskog
partnera i svojim iskustvom pomognu privatizaciju beogradskih preduzeca.
VOJVODINA-CANAK: ZELIMO INGERENCIJE NAD ONIM STO DONOSI PARE
NOVI SAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Skupstine
Vojvodine Nenad Canak izjavio je da pokrajina zeli ingerencije nad onim
sto
donosi pare, a ne nad onim sto pare trosi.
On je naveo da ovih dana ocekuje od Vlade Srbije materijale o
vracanju ingerencija pokrajini, sto je dogovoreno na sastanku
Predsednistva
DOS, odrzanom 21. avgusta u Novom Sadu. "Nema svrhe sazivati novi
sastanak
posvecen Vojvodini bez konkretnih mera. Nas ne zanima sastancenje, vec
resavanje problema".
On je odbacio optuzbe da u Vojvodini postoji "separatizam" i
takve
kvalifikacije nazvao "izmisljotinom". "Mi u Vojvodini nismo separatisti
zato sto hocemo da se izvucemo iz eksploatisanog polozaja, vec su
separatisti oni koji nas, kao i celu Srbiju, odvajaju od razvijenog
sveta",
ocenio je Canak.
VOJVODINA: DJUKIC OCEKUJE SKORO VRACANJE NADLEZNOSTI VOJVODINI
NOVI SAD, 6. septembra 2001. (Beta) - Predsednik vojvodjanske
vlade Djordje Djukic izrazio je ocekivanje da ce do kraja septembra
Vojvodini biti vracene nadleznosti u oblasti obrazovanja, kulture,
zdravstva, socijalnopenzijskog osiguranja, prostornog planiranja i
formiranja pokrajinskih robnih rezervi.
Djukic je za novosadski "Dnevnik" izjavio da ocekuje da ce
Vlada
Srbije tokom ove nedelje razmotriti predloge o vracanju autonomnih
ingerencija Vojvodini, nakon cega bi se to pitanje ponovo naslo pred
liderima DOS. "Mi smo dobili mandat od gradjana Vojvodine da nesto
radimo,
a ne da polazemo racune nekom republickom DOS. Za vracanje autonomnih
nadleznosti pokrajini potreban je i rebalans budzeta, jer bez para ne
mozemo preuzeti brigu o bilo cemu", ocenio je Djukic.
JUG SRBIJE
PRESEVO: COVIC ODBACIO OPTUZBE RIZE HALIMIJA
BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) Potpredsednik Vlade Srbije
Nebojsa Covic odbacio je danas optuzbe predsednika Skupstine opstine
Presevo Rize Halimija da se njegov plan za jug Srbije ne sprovodi i da
je
"malo toga uradjeno u odnosu na ono sto je predvidjeno sporazumom".
"Halimijeva izjava nije tacna jer lokalna samouprava na jugu
Srbije treba da sprovede dobar deo plana za resenje problema na jugu
Srbije", rekao je Covic za sutrasnji "Blic" povodom na Halimijeve izjave
da
nije zadovoljan "ucinkom srpske vlasti u ovom regionu".
On je dodao da su opstine, "medju kojima je i Presevo, dobile
znacajan deo sredstava da bi plan sprovele u delo" i da Koordinaciono
telo
za jug Srbije to moze i da dokumentuje.
PRESEVO, 5. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Skupstine
opstine
Presevo Riza Halimi izjavio je da je "Covicev plan za jug Srbije je u
medjunarodnom planu dobio mnogo poena, ali na terenu nisu napravljeni
konkretni koraci. Nismo zadovoljni ucinkom srpske vlasti u ovom
regionu",
rekao je on, gostujuci na Televiziji Kosovo.
Halimi je konstatovao da je generalno "malo toga uradjeno u
odnosu
na ono sto je predvidjeno sporazumom".
NEMACKA-SRBIJA: COVIC SE SASTAO SA FISEROM I SARPINGOM
BERLIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Stanje na Kosovu i jugu
Srbije
bilo je danas u sredistu odvojenih razgovora potpredsednika vlade Srbije
Nebojse Covica sa sefom nemacke diplomatije Joskom Fiserom i ministrom
odbrane Rudolfom Sarpingom.
Fiser i Covic su razmotrili, kako prenose nemacki izvori,
situaciju na Kosovu uoci novembarskih izbora i mogucnosti da se stvore
uslovi za zajednicki zivot kosovskih Albanaca i Srba.
Covic je domacinima, kako se navodi, predocio da je, iz
perspektive Beograda, gubitak medjusobnog poverenja izmedju Albanaca i
Srba
najveca prepreka na putu ucesca Srba na novembarskim izborima. U tom
smislu
je istakao nuznost da sve sto je vezano za pripremu izbora tece
"transparentno", za sta je od posebnog znacaja dobra saradnja sa UNMIK i
Kfor.
LJAJIC I PREDSTAVNICA OEBSA O STANJU NA JUGU SRBIJE
BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Jugoslovenski ministar
nacionalnih i etnickih zajednica Rasim Ljajic razgovarao je danas sa
savetnikom sefa misije OEBS u SRJ Dinom Hejz o merama vlade za
normalizaciju stanja na jugu Srbije.
Na sastanku odrzanom u Bujanovcu dogovoreno je da u opstinama
Presevo, Bujanovac i Medvedja bude pokrenuta akcija za obnovu kuca, koju
ce
pomoci OEBS i druge medjunarodne organizacije.
U organizaciji OEBS i Ministarstva nacionalnih i etnickih
zajednica u Bujanovcu ce uskoro biti otvoren Kulturni centar, a
Ministarstvo ce nastaviti sa merama izgradnje poverenja.
KOSOVO - METOHIJA
TRAJKOVIC ZATRAZIO DODATNE GARANCIJE ZA KOSOVSKE SRBE
LAPLJE SELO/PRISTINA, 5.septembra 2001. (Beta) Potpredsednik
drzavnog Koordinacionog centra za Kosovo Momcilo Trajkovic zatrazio je
danas od UNMIK dodatne garancije koje bi bile ugradjene u Ustavne okvire
u
pokrajini i kojima bi kosovski Srbi dobili uveravanje da Kosovo ne ide
ka
nezavisnosti.
Trajkovic je takav zahtev izneo sefu regionalne kancelarije
UNMIKa
u Pristini, Brajanu Lejmihenu, sa kojim se susreo u Lapljem selu.
Trajkovic je dalje kao najvaznije uslove za ukljucivanje Srba u
politicke procese na Kosovu naveo potpunu bezbednosti, otvaranje sireg
prostora za povratak raseljenih sa Kosova i Metohije i rasvetljavanje
sudbine kidnapovanih i nestalih.
On je ocenio da do sada nije ispunjen nijedan od tih uslova.
Dodao
je da albanski teroristi svakodnevno ubiju po nekog Srbina, navodeci kao
primer jucerasnje ubistvo u okolini Kosovske Vitine.
VRHOVNI SUD U PRISTINI: NIJE BILO GENOCIDA NA KOSOVU
PRISTINA, 6. septembra (Tanjug) Vrhovni sud na Kosovu, koji je
najvise zakonodavno telo u Pokrajini, ocenjuje da nije bilo genocida na
Kosovu 19981999. godine.
U saopstenju Vrhovnog suda pod jurisdikcijom Misije UN na
Kosovu
UNMIK, a koje danas prenosi AFP, istice se da se "zlodela pocinjena od
strane rezima Milosevica 1999. godine ne mogu kvalifikovati kao genocid,
jer cilj nije bio unistenje albanske etnicke grupe", vec "kampanja
sistematskog terora kako bi se oni primorali da napuste Kosovo".
Nedela pocinjena od strane srpskih snaga mogu se kvalifikovati
kao
"zlocini protiv covecnosti" ili kao "ratni zlocini", prenosi agencija
saopstenje Vrhovnog suda u Pristini.
Saopstenje Vrhovnog suda na Kosovu usledilo je povodom presude
i
zalbe Miroslava Vuckovica (52), osudjenog na 14 godina zatvora od strane
suda u Mitrovici za genocid.
UNMIK je saopstio da je OEBS zatrazila reviziju presude povodom
zalbe pripadnika paravojne formacije Vuckovica.
Vuckovicu, koji se nalazi u zatvoru od 23. avgusta 1999.
godine,
ponovo ce suditi Sud u Mitrovici.
UNMIK POSEDUJE PODATKE ZA SAMO 500 NESTALIH SRBA
BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug) Medjunarodna policija na Kosovu
i
Metohiji poseduje podatke za samo 500 od 1.300 nestalih Srba, javila je
veceras Radiotelevizija Srbije, pozivajuci se na izjavu sefa UNMIK
jedinice
za pronalazenje u Pristini.
Predstavnici policije UN sumnjaju da je tokom poslednje dve
godine
na Kosovu bilo 135 ilegalnih zatvora u kojima su bili zatoceni Srbi, a
postoje podaci da u Albaniji postoji jos sest logora za Srbe, o cemu je
istraga u toku.
Prema podacima UNMIK, do sada je rasvetljena sudbina 500, od
prijavljenih ukupno 3.600 nestalih gradjana Kosova i Metohije, a medju
resenim slucajevima je i 26 Srba, nazalost ubijenih.
KOSOVO: UNMIK ZABRINUT ZBOG OBNOVE NASILJA NA KOSOVU
PRISTINA, 5. septembra 2001. (Beta) Medjunarodne vlasti na
Kosovu
i pokrajinski Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda izrazili su
danas
zabrinutost zbog porasta nasilja na Kosovu, nakon mirnijeg perioda.
U poslednjih deset dana na Kosovu su ubijena cetiri Albanaca i
jedan Srbin.
UNMIK i pokrajinski Odbor za zastitu ljudskih prava i sloboda
pozvali su sve zajednice na Kosovu na saradnju sa pripadnicima reda,
radi
sprecavanja porasta nasilja.
RUMUNIJAUNESCO: USKORO MEDJUNARODNA KONFERENCIJA O SPOMENICIMA NA KOSOVU
BUKUREST, 4. septembra (Tanjug) U svajcarskom gradu Friburu
sledeceg meseca bi, u organizaciji UNESCO, trebalo da bude odrzana
medjunarodna konferencija posvecena zastiti, obnovi i odrzavanju
istorijskih i kulturnih spomenika na Kosovu, izjavio je Tanjugu profesor
Martin Hauzer sa friburskog univerziteta. Profesor Hauzer je bio
jedan
od ucesnika sastanka predstavnika "katedri UNESCO" iz vise evropskih
gradova, koji je u ponedeljak i utorak odrzan u Bukurestu. Skup je bio
posvecen pitanju medjukulturnih i medjuverskih odnosa i dijaloga u
savremenom svetu. Na sastanku je odluceno da i Beograd uskoro dobije
katedru UNESCO pri svom Univerzitetu i time se ukljuci u mrezu katedri
koje
ova organizacija UN ima u vise gradova sirom sveta (u Francuskoj,
Tunisu,
Velikoj Britaniji, Kirgiziji, Uzbekistanu, Izraelu, Rusiji i Rumuniji).
Prema izjavi profesora Hauzera sa Univerziteta u Friburu, koji
vodi katedru UNESCO na Teoloskom fakultetu u Bukurestu i jedan je od
inicijatora mreze katedri UNESCO, cilj ovog poduhvata je promovisanje na
sto sirem planu poznavanja i razumevanja medju zemljama, kroz
medjukulturni
i medjuverski dijalog.
On je naglasio da Zapad ne poznaje istoriju, tradicije, kulturu
i
duhovnost Balkana i istocnih zemalja, pa ih zbog toga ne razume ni na
politickom planu.
Profesora Hauzera je decembra prosle godine primio patrijarh
srpski, gospodin Pavle, koji je tada pokrenuo pitanje zastite
istorijskih,
kulturnih i verskih spomenika na Kosovu. Usledilo je pismo predsednika
SRJ
Vojislava Kostunice na istu temu generalnom direktoru UNESCO.
Jedan od odgovora na njihove apele je i konferencija, koja ce
se,
u organizaciji katedri UNESCO u Bukurestu i Friburu, uskoro odrzati u
Svajcarskoj i na kojoj ce ucestvovati i predstavnici Beograda.
DSKRUGOVA: OVK I ONA ISKLJUCIVO ZELE RAT
RIM, 5. septembra 2001. (BetaAFP) Predsednik DSK Ibrahim
Rugova
optuzio je OVK i ONA Albanaca u Makedoniji da traze jedino rat i da se
razoruzavaju u okviru scenarija koji im omogucava "odlicnu propagandu".
"Poznajem logiku onih koji su podrzali stavove OVK i ONA. To je logika
samih placenika i oportunista, koji se ne oslanjaju na prave vrednosti
vec
na slepu zelju da se ide u pravcu rata", pise Rugova u clanku koji za
italijanski dnevnik "Padanija".
On je takodje izrazio solidarnost sa predsednikom makedonskog
parlamenta Stojanom Andovim koji je u subotu odlozio sednicu parlamenta
na
kojoj je trebalo da bude ratifikovan Ohridski mirovni sporazum.
Predsednik
DSK je ocenio da je Andov "covek cija je sumnjicavost plod mudre
savesti",
a da je on sam sumnjicav prema trenutnim akcijama razoruzavanja koje,
kako
je rekao, nehotice doprinose dvosmislenoj igri OVK i ONA.
On je dodao da je, kada je rec o razoruzavanju ONA u
Makedoniji,
neophodno "definisati nove i radikalnije mere protiv gerile". "Vodje ONA
su
prihvatili razoruzanje iz prostog razloga da bi izgledali 'manje zlo'",
smatra Rugova, ocenivsi da vodje pobunjenika na taj nacin sebi
obezbedjuju
"izvrsnu propagandu".
Prema Rugovinim recima, "to je farsa, posto pravi arsenal
albanske
gerile nikad nece moci da bude zaplenjen niti unisten". On je naveo
Tursku,
Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Nemacku i Italiju kao zemlje iz kojih se
oruzjem snabdevaju albanski ekstremisti.
REPUBLIKA CRNA GORA
"DAN": ZIZIC I MAROVIC KANDIDATI ZA PREMIJERA
PODGORICA, 5. septembra 2001. (Beta) - Podgoricki dnevnik "Dan"
tvrdi danas da su kandidati za predsednika prelazne vlade Crne Gore,
koja
bi trebalo da bude formirana, Zoran Zizic i Svetozar Marovic.
Zizic je potpredsednik SNP, clanice opozicione koalicije
"Zajedno
za Jugoslaviju", a Marovic je potpredsednik DPS, koja je u vladajucoj
koaliciji "Pobjeda je Crne Gore".
"Dan" pise da je koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" spremna da
preuzme punu odgovornost u koncentracionoj vladi, sto bi znacilo da njen
covek bude premijer. Zizic je, prema podgorickom dnevniku, "najjaci
kandidat, jer je stekao dobre veze u medjunarodnim krugovima".
"Medjutim, od ovog znacajnog mjesta nije daleko ni kandidat DPS
Svetozar Marovic, koji je juce, na zasijedanju Skupstine Crne Gore imao
veoma veliku diplomatsku aktivnost i koji je jedan od glavnih
pretendenata
za vodju projugoslovenskkog DPS", naglasava "Dan".
SNPBULATOVIC: OCENA O NUZNOSTI REFERENDUMA TEK POSLE RAZGOVORA REPUBLIKA
BEOGRAD, 6. septembra (Tanjug) Predsednik SNP Predrag
Bulatovic
izjavio je danas da ne smatra da je nuzan referendum o drzavnopravnom
statusu Crne Gore, "ali je moguc ako se njime moze resiti drzavna
kriza".
On je uoci sastanka s jugoslovenskim predsednikom Vojislavom
Kostunicom rekao da se tek posle zavrsetka razgovora Srbije i Crne Gore
moze utvrditi da li je referendum nuznost. "Ako njihov ishod bude neki
dogovor na nivou republika, onda se odnosi mogu resavati bez
referenduma,
na neki drugi nacin", ocenio je Bulatovic i ponovio stav SNP da
referendum
moze sprovesti samo siroka vlada, sastavljena od "jugoslovenskog i
separatistickog" bloka, a ne sadasnja vlada Crne Gore.
SNP-ZIZIC: NEMA ODLAGANJA IZJASNJAVANJA O PLATFORMI SAVEZNE VLADE
PODGORICA, 6. septembra (Tanjug) Potpredsednik SNP Zoran Zizic
izjavio je danas da predlog njegove partije da u Crnoj Gori bude
formirana
koncentraciona vlada ne znaci odlaganje izjasnjavanja dela crnogorskih
politickih partija o platformi Savezne vlade za ocuvanje Jugoslavije.
"Radi se o pokusaju da se dijalogom izmedju savezne drzave,
Crne
Gore i Srbije dodje do razresenja krize, jer je to jedini put pravnog
izlaska iz ne", rekao je bivsi savezni premijer podgorickom "Glasu
Crnogoraca". Prema njegovim recima, to je "prioritet SNP, a na tome
insistira i medjunarodna zajednica koja u buducnosti vodi Crnu Goru u
demokratskoj Jugoslaviji".
Zizic je ocenio da koncentraciona vlada pomaze DPS da opstane
na
vlasti jos pola godine s manjim ovlascenjima nego sada i da "nema
razresenja krize bez odlaska sa vlasti bez onih koji je produkuju".
HASKI TRIBUNAL
SRBIJA-DJINDJIC: KARLA DEL PONTE NIJE SPOMINJALA IMENA
ZRENJANIN, 5. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic izjavio je danas u Zrenjaninu da u razgovorima predstavnika
republicke vlade sa glavnim tuziocem Haskog tribunala Karlom del Ponte
nije
spomenuto nijedno konkretno ime, niti je postavljen zahtev za necije
izrucenje.
"Karla del Ponte nije dala nikakva imena a na pitanje da li je
moguce da se tajne liste ukinu kazala je da ne postoje nikakve tajne
liste,
vec pet imena koja su navedena kao najvazniji kandidati za Hag, a ostalo
su
ljudi cija su imena poznata Saveznom ministarstvu pravde", izjavio je
Djindjic na konferenciji za novinare.
Srpski premijer je naveo da osim "pet imena" iz SRJ postoji jos
dvadesetak imena sa teritorije Srbije i Bosne i Hercegovine i dodao da
su
ona poznata vladama tih drzava.
"Nismo razgovarali o Radovanu Karadzicu, a sto se tice Ratka
Mladica on je pomenut, ali smo mi rekli da ne znamo gde se on nalazi i
da
ne smatramo da je sve bas u nadleznosti Vlade Srbije. Smatramo da je on
u
nadleznosti organa BiH i Republike Srpske", rekao je Djindjic.
On je kazao da je opredeljenje Vlade Srbije da saradjuje sa
sudom
u Hagu.
"U sukobu sa sudom u Hagu mi ne mozemo da pobedimo i nas
interes
je da imamo normalizaciju odnosa sa Hagom. Medjutim, nas interes je da
nase
institucije postepeno preuzmu bavljenje ratnim zlocinima, jer je to
tezak
zlocin i u skladu s nasim krivicnim zakonima. Karla del Ponte se slozila
s
tim i kazala da ukoliko ti postupci budu po medjunarodnim standardima,
sud
u Hagu nece imati nista protiv", naveo je Djindjic.
On je ocenio da je jucerasnji sastanak sa Karlom del Ponte
predstavljao veliki napredak jer su "ranije uvek pominjana imena,
trazeni
su rokovi i odbijana je mogucnost da se tim ljudima" sudi u SRJ.
"Mi imamo odredjeni manevarski prostor, ali on ce biti
iscrpljen
za mesec, dva ili tri i mi ne mozemo da zabodemo glavu u pesak. Moramo
da
budemo realisticni i moramo pokrenuti postupke pred nasim sudovima za
pitanje ratnih zlocina", ocenio je Djindjic.
SRBIJA: BATIC NIJE UPOZNAT SA INFORMACIJOM DA JE MLADIC U SRBIJI
SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta) Ministar pravde u Vladi
Srbije Vladan Batic izjavio je danas da nije upoznat sa informacijom da
se
ratni komandant bosanskih Srba Ratko Mladic, koji je osumnjicen za ratne
zlocine u BiH, krije u Srbiji. "To nije, niti moze biti u kompetenciji
Vlade Srbije, a o tome nije ni bilo pomena u toku jucerasnjeg razgovora
sa
tuziteljikom Karlom del Ponte", izjavio je Batic za TV BiH.
On je kazao da ga glavna haska tuziteljka nije ni pitala da li
se
Mladic krije u Srbiji, ali da je to pitanje postavljeno srpskom
premijeru
Zoranu Djindjicu. Prema Baticevim recima, Djindjic je na to pitanje
odgovorio odrecno.
SRBIJA-BATIC: TACI I HARADINAJ MORAJU DA ODGOVARAJU
BEOGRAD, 5. septembra 2001. (Beta) - Ministar pravde Srbije
Vladan
Batic izjavio je da lideri kosovskih albanaca Hasim Taci i Ramus
Haradinaj
moraju da odgovaraju za ubistva i zlocine pocinjene nad kosovskim Srbima
od
juna 1996. godine. "Za te zlocine oni moraju da odgovaraju. Oni su bili
i
politicki i vojni lideri kosovskih Albanaca i ta odgovornost neminovno
se
mora prepisati njima", rekao je Batic za "Glas Amerike"
"Cuo sam njihove ranije izjave i sto je interesantno, oni nisu
osporili zlocine, oni su cak pokusali da velicaju zlocin. Prema tome,
prica
da je Kosovo oslobodjeno i da je u tu svrhu OVK prakticno cinila zlocine
je
priznanje zlocina", rekao je Batic.
Stoga, kazao je on, "niko ne moze amnestirati ni Hasima Tacija
ni
Hajradinaja". Batic je, na Tacijev i Hajrdinajev zahtev da se
Albanci puste iz srpskih zatvora, rekao da je iz zatvora pusteno vise od
600 Albanaca i da ih je u zatvoru ostalo jos 196. "Polovina od toga su
klasicni kriminalci koji moraju biti u zatvoru, a druga polovina su oni
koji su optuzeni za terorizam cije su presude pravosnazne", zakljucio je
srpski ministar pravde.
HAG-ARTMAN: U BEOGRADU SE NIJE POSEBNO RAZGOVARALO O MLADICU
BEOGRAD, 5. septembra (Tanjug) Portparol glavnog tuzioca
Haskog
tribunala Florens Artman izjavila je danas Tanjugu da Karla del Ponte sa
srpskim premijerom Zoranom Djindjicem i ostalim zvanicnicima u Beogradu
"nije posebno razgovarala o izrucenju (bivseg vojnog lidera bosanskih
Srba
Ratka) Mladica".
Artman je, u telefonskoj izjavi, precizirala da u Beogradu
jeste
razgovarano o pitanju izrucenja, ali da je Mladic pomenut samo kao neko
kome se "desava da je u Srbiji", pa je Del Ponteova "podsetila (srpske
zvanicnike) da je on na listi" Tribunala.
Prema recima Artmanove, srpski zvanicnici su u razgovorima
"ponovili da su svesni svojih medjunarodnih obaveza" i da ce "ako se
optuzeni nalaze na teritoriji Srbije, uciniti sve da te obaveze
postuju".
BIH: KARLA DEL PONTE ZAVRSILA POSETU SARAJEVU
SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta) Glavni tuzilac Haskog
tribunala Karla Del Ponte otputovala je danas iz Sarajeva, nakon susreta
sa
najvisim zvanicnicima BiH i predstavnicima medjunarodne zajednice u toj
zemlji.
Delponteova se danas sastala sa clanovima Predsednistva BiH od
kojih je zatrazila da joj uruce zapisnike i stenograme sa sednica
Predsednistva bivse Republike BiH iz 1992. i 1993. godine, koji joj,
medjutim, nisu uruceni, ali joj je obecano da ce desetak stenograma koji
nedostaju biti sto pre pronadjeni u arhivi i dostavljeni Tribunalu.
Delponteova danas nije predala nijednu zapecacenu optuznicu
vlastima BiH.
Clanovi Predsednistva BiH obecali su Delponteovoj da ce to telo
tesno saradjivati sa Tribunalom po pitanju hapsenja optuzenih za ratne
zlocine, te da ce se i sudovi u BiH ukljuciti u istrage i sudjenje za
ratne
zlocine.
Delponteova se tokom dana sastala i sa predsedavajucim Saveta
ministara BiH i MIP BiH Zlatkom Lagumdzijom. Iako je glavna tema
razgovora
bila saradnja BiH sa Haskim tribunalom i donosenje odgovarajucih zakona
na
nivou drzave BiH i entiteta, Karla del Ponte je prilikom tog susreta
najavila da ce u naredne dve nedelje pripremiti i dodatnu optuznicu
protiv
bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica za genocid pocinjen u BiH.
"Razgovarano je i o navodnim nastojanjima odredjenih politickih
krugova u Saveta Evrope da hapsenje Karadzica i Mladica postane novi
preduslov za prijem BiH u ponopravno clanstvo te organizacije", navodi
se u
saopstenju i istice da se Delponteova u potpunosti ogradila od takvih
inicijativa, naglasivsi da to ne bi trebalo da bude uslov za prijem BiH
u
Savet Evrope.
Delponteova se sastala i sa visokim predstavnikom medjunarodne
zajednice u BiH Volfgangom Petricem od koga je zatrazila pomoc u
uspostavljanju saradnje Tribunala sa bosanskim Srbima i Hrvatima i
naglasila da oni ne saradjuju dovoljno sa Tribunalom. Ona je naglasila
da
ce, ukoliko vlasti Republike Srpske nastave da odbijaju saradnju,
zatraziti
dodatna sredstva za uvodjenje tima za potragu pri Kancelariji tuzioca.
Delponteova je podsetila da se na slobodi u BiH nalazi jos 38
optuzenih za ratne zlocine.
Delponteova i sef misije UN u BiH Zak Klajn su posebno istakli
da
je potrebno da sto pre budu uhapseni ratni lideri bosanskih Srba Radovan
Karadzic i general Ratko Mladic, "cija sloboda podriva uspostavljanje
vladavine zakona i nacionalno pomirenje".
BIH U SAVETU EVROPE NAKON HAPSENJA OSUMNJICENIH ZA RATNE ZLOCINE
SARAJEVO, 5. septembra 2001. (Beta) Sef delegacije Evropske
komisije u BiH Hansjerg Krecmer izrazio je uverenje da ce BiH uci u
Savet
Evrope tek nakon hapsenja glavnih osumnjicenih za ratne zlocine.
"Hapsenje
jednog ili dvojice glavnih osumnjicenih za ratne zlocine u BiH trebalo
bi
postaviti kao uslov za prijem BiH u Savet Evrope (SE)", rekao je Krecmer
u
intervjuu za agenciju Onasa, koji prenosi
sarajevsko "Oslobodjenje".
Prema njegovim recima, ispunjenje tog uslova povecalo bi
pritisak
na vlasti Republike Srpske (RS) da ucine sve kako bi uhapsile glavne
optuzene za ratne zlocine. "Uveren sam da bi njihovo hapsenje promenilo
politicki pejzaz ne samo u RS vec i u celoj BiH", rekao je Krecmer.
SAD-BIH-PROSPER: NEMA POMOCI RS DOK SU KARADZIC I MLADIC SLOBODNI
BANJALUKA, 5. septembar 2001. (Beta) SAD uputile su poruku
vlastima Republike Srpske (RS) da u tom entitetu nece doci do zeljenog
ekonomskog rasta sve dok ne uhapse Radovana Karadzic ili dok se sam ne
preda Haskom tribunalu koji ga tereti za pocinjene zlocine tokom rata u
BIH.
Izaslanik SAD za pitanja ratnih zlocina Pjer Prosper izjavio je
veceras novinarima u Banjaluci da je "trazio od (predsednika parlamenta
RS)
Dragana Kalinica i premijera Mladena Ivanica da prenesu poruku
Karadzicevim
saradnicima da je najbolji nacin da se on sam preda Tribunalu".
Prosper je kazao da SAD ocekuju konkretne mere vlasti RS na
"lociranju i privodjenju ratnih zlocinaca, posebno Radovana Karadzica".
"Narod ce patiti ukoliko Karadzic ne bude uhapssen ili ga ne
ubede
da se dobrovoljno preda Hagu. On mora da zna da ce doci dan kada ce
otici u
Hag. Na njemu je da se odluci, ukoliko se ne preda bice lociran i
priveden
u Hag", kazao je Prosper.
Prema njegovim recima, americki predsednik Dzordz Bus i drzavni
sekretar Kolin Pauel opredeljeni su da sva lica optuzena za ratne
zlocine
budu pronadjena, bez obzira koliko dugo ce taj proces da traje.
Upitan da li je RS izlozena tihim sankcijama zbog toga sto se
bivsi predsednik RS Radovan Karadzic i ratni komandant vojske RS Ratko
Mladic jos nalaze na slobodi, on je odgovorio da se "nijedna zemlja nece
rado angazovati u zemlji koja pruza utociste ratnim zlocincima".
"Od Hrvatske takodje trazimo saradnju s Haskim tribunalom, a od
generala Ante Gotovine da se preda", naveo je americki ambasador,
najavljujuci da ce posetiti sve zemlje u regionu i traziti njihovu
potpunu
saradnju s Tribunalom.
Na pitanje da li je NATO pocinio ratne zlocine u SRJ tokom
bombardovanjem te zemlje 1999. godine, Prosper je odgovorio da je "NATO
kampanja u SRJ sprovedena u skladu sa zakonskim sredstvima". "NATO nije
pocinio ratni zlocin i tuzilac Tribunala je to utvrdio", naglasio je on.
REPUBLIKA MAKEDONIJA
SOBRANJE: I DALJE BEZ ODLUKE O USTAVNIM PROMENAMA
SKOPLJE, 6. septembra 2001. (Beta) Makedonski parlament ni u
sredu nije glasao o ratifikaciji mirovnog plana, odnosno o ustavnim
promenama kojima se daju veca prava albanskoj manjini.
Sobranje nastavlja zasedanje u cetvrtak.
NATO NECE PRODUZITI MISIJU U MAKEDONIJI
BRISEL, 5. septembra (Tanjugagencije) Severnoatalantski savez
nece produziti misiju prikupljanja oruzja od albanskih ekstremista u
Makedoniji i akcija ce trajati 30 dana kao sto je i planirano, izjavio
je
danas portparol Alijanse u Briselu, Iv Broder.
"NATO ne razmatra produzenje misije u Makedoniji, kao ni
organizovanje nove", rekao je Broder, dodavsi da nema razloga za bojazan
da
posao prikupljanja oruzja ne moze biti obavljen za 30 dana i da ce se
akcija zavrsiti 26. septembra.
Trupe NATO zapocele su misiju "Neophodna zetva" 27. avgusta.
B A L K A N
HOMBAH: BALKANSKA SARADNJA PREDUSLOV ZA ULAZAK U EU
BERLIN, 5. septembra 2001. (Beta) - Koordinator Pakta
stabilnosti
za Jugoistocnu Evropu Bodo Hombah izjavio je da se balkanskim zemljama i
dalje mora stavljati do znanja da je njihova saradnja preduslov i dokaz
spremnosti da pristupe EU. "Moramo verodostojno da (zemljama Balkana)
stavimo do znanja da sposobnost za medjususedsku saradnju nije kocnica,
vec
kljucni dokaz kompetencije za kasnije clanstvo u EU i NATO", rekao je
Hombah za dnevnik "Zidojce cajtung".
Sef Pakta stabilnosti je ocenio da je to sto je balkanskim
drzavama u izgled stavljeno clanstvo u ovim velikim integracijama
"izvrsna
strategija". "Ona mobilizuje snage za samoozdravljenje, pruza
orijentaciju,
stvara spremnost da se prihvate i frustracije zbog dugih rokova,
ustanovljava merila i standarde u reformskom procesu. Zato (u ovim
zemljama) mora da bude odrzana nada da na kraju dugog puta ipak stoji
clanstvo u EU. Svetlo na kraju tunela ne sme ni za koga da se ugasi, jer
ce
nastati haos", ocenio je Hombah.
Koordinator Pakta je naglasio da "niko od Evropljana ne sme ni
kao
stari prijatelj da savetuje nekoj od zemalja da istupi iz balkanskog
prostora da bi kao, 'samostalni strelac' brze prisla Zapadu".
"Od izuzetnog je znacaja da zaista nastavimo da sprovodimo
strategiju prevazilazenja bilateralizma", naveo je Hombah.
Nemacki politicar se usprotivio odrzavanju konferencije na
kojoj
bi se raspravljalo o granicama na Balkanu, naglasavajuci da se
"regionalnom
saradnjom, koja je od kljucnog znacaja za stabilnost u Jugoistocnoj
Evropi,
najpre mora postici da granice izgube znacaj".
Hombah je naveo da je sada vazno da pocnu da funkcionisu vec
dogovorene zone slobodne trgovine i zajednicke elektrane, kao i da se
zajednicki radi na suzbijanju organizovanog kriminala.
Za to, prema njegovim recima, u regionu postoji interes, a
"finansijski podsticaji Evropu ce kostati daleko manje nego tekuce vojne
operacije".
IVANOV: BALKAN SE DESTABILIZUJE SA KOSOVA
MOSKVA, 6. septembra (Tanjug) Ruski MIP Igor Ivanov pozvao je
danas medjunarodnu zajednicu da se zajednicki angazuje u pravcu
normalizacije stanja u Makedoniji i ocenio da se snage koje rade na
destabilizaciji Balkana nalaze na Kosovu.
U razgovoru sa specijalnim predstavnicima EU i OEBS za
Makedoniju,
Fransoa Leotarom i Maksom van der Stulom, kao i sa specijalnim
izaslanikom
SAD u Makedoniji i savetnikom americkog drzavnog sekretara za Balkan
Dzjemsom Perdjuom, sef ruske diplomatije je naglasio da razvoj situacije
u
Makedoniji i na Balkanu izaziva opravdanu zabrinutost Moskve, Evrope i
drugih zemalja.
Zadatak medjunarodne zajednice je da ne dozvoli da razvoj
dogadjaja u bivsoj jugoslovenskoj republici dovede do destabilizacije
situacije u toj zemlji i do pogorsavanja ionako slozene situacije u
regionu, rekao je Ivanov.
"Nazalost, u Makedoniji smo svedoci pokusaja odredjenih snaga
da
destabilizuju situaciju i da potkopaju napore legitimne vlade Makedonije
da
regulise stanje u zemlji", rekao je Ivanov i primetio da nije tajna da
se
te snage nalaze na Kosovu.
Ministar je ocenio da su Rusija, EU, OEBS i SAD u jednakoj meri
zainteresovane za to da se Balkan iz regiona koji predstavlja stalnu
opasnost za Evropu preobrazi u region stabilnosti i bezbednosti.
Perdju je rekao da je cilj dolaska predstavnika evropskih
organizacija i SAD u Moskvu da se konsultuju sa Rusijom o tome kako
medjunarodna zajednica treba da deluje na Balkanu.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, zapadni emisari su
doneli u Moskvu predloge o regulisanju situacije u Makedoniji posle
zavrsetka mandata vojnika NATO, koji ucestvuju u prikupljanju oruzja
albanskih separatista. Rok njihovog boravka u Makedoniji istice krajem
septembra.