Title: Message
 

 
PROFESORI PRAVNOG FAKULTETA UPUTILI SVOJE PRIMEDBE HA�KOM SUDU

Tribunal suprotan Povelji

Savet bezbednosti nema pravo da vr�i sudsku funkciju, pa zato ovla��enja koja nema ne mo�e da prenese ni svom pomo�nom organu


Grupa profesora Pravnog fakulteta iz Beograda tra�ila je od Ha�kog tribunala da im omogu�i da pred raspravnim ve�ima iznesu svoje primedbe u vezi s formiranjem i radom ovog suda. Osnov za ovaj predlog profesori su prona�li u pravilu 74. o postupku i dokazivanju kojim je predvi�ena institucija "prijatelja suda".

Povodom upu�ivanja ovog predloga u Hag, ju�e je na Pravnom fakultetu, na konferenciji za novinare, re�eno da beogradski profesori dele mi�ljenje velikog broja vrhunskih stru�njaka za me�unarodno pravo da je Tribunal za biv�u Jugoslaviju osnovan suprotno Povelji UN.

Govore�i o pravnoj neutemeljenosti akata Saveta bezbednosti kojima je Ha�ki sud formiran, dr Branko Raki� je naveo da SB UN mo�e da uspostavlja svoje pomo�ne organe, ali po�to sam nema pravo da vr�i sudsku funkciju, ne mo�e ni svom pomo�nom organu da prenese ovla��enja koja nema. Osim za Jugoslaviju, takav sud postoji jo� samo za Ruandu, a krivi�na dela iste prirode su se vr�ila i vr�e na ratom zahva�enim podru�jima �irom sveta. Time se suo�avamo sa selektivnom pravdom, koja je u suprotnosti i sa na�elom suverene jednakosti dr�ava, tvrdi dr Raki�.

U prilog tvrdnji da je Ha�ki tribunal za biv�u Jugoslaviju formiran suprotno Povelji UN, dr Raki� je pomenuo ocenu Mohameda Bed�auija, predsednika Me�unarodnog suda pravde, koji je dve rezolucije SB o formiranju Tribunala uvrstio u red najspornijih.

U obrazlo�enju predloga profesori su detaljno opisali i za�to je ustrojstvo i rad Ha�kog tribunala u suprotnosti s me�unarodnim pravom. Navodi se da se Tribunal pojavljuje i kao zakonodavno i sudsko telo: sudije same pi�u pravila o postupku i dokazivanju i ovla��eni su da ih menjaju. Odsustvo razdvojenosti legislativne funkcije od funkcije su�enja daje sudijama mogu�nost i ovla��enja da ova pravila tuma�e prema okolnostima i bez ikakve kontrole.

Nije u skladu s me�unarodnim pravom ni statutarna odredba prema kojoj je Tribunal osnovan za "gonjenje osoba odgovornih za te�ka kr�enja me�unarodnog humanitarnog prava". Jasno je da ovo nije normalna funkcija jednog suda koji bi trebalo da sudi - optu�enima, a ne da "goni odgovorne".

Dr Mirjana Stefanovski je, govore�i o "naru�avanju raspravnog na�ela u nekim slu�ajevima", osporavala praksu prema kojoj pretresno ve�e mo�e da uzme za dokazane, �ak i ako ih okrivljeni osporava, �injenice utvr�ene u nekom drugom postupku pred Tribunalom. Profesorka Stefanovski ka�e da je besmisleno odlukama komentarisati istorijska zbivanja. Ona je pomenula i da se na osnovu ovih komentara stvara "op�ti kontekst" na osnovu kojeg se izvode pojedina�ne krivice. Pri tom se istorijske �injenice potpuno iskrivljuju, pa se, recimo, "pro�irivanje Srbije" na "Kosovo" i "Vojvodinu" 1988. godine ozna�ava kao korak ka stvaranju "Velike Srbije". U presudama se navodi da su "Srbi primenili koncept etni�kog �i��enja", a da je Milo�evi� taj koncept podr�ao. U presudama se ne ka�e "manji broj Srba", ili "neki Srbi", nego samo "Srbi", tako da ovaj mra�ni iskaz treba da svali odgovornost za zlo�ine na ceo srpski narod, primetila je dr Stefanovski. Ona je navela da u optu�nici protiv Du�ana Tadi�a pi�e da etni�ko �i��enje postoji kao kontinuitet kod Srba, tako da bi se na osnovu toga moglo zaklju�iti da je "narod genocidan". Zloupotrebu istorije tako imamo ne samo u politici nego i u pravu, ka�e ova profesorka.

U Ha�kom tribunalu iste sudije su, nasuprot odredbama me�unarodnog prava, �lanovi i prvostepenih i �albenih ve�a, tako da je naru�eno na�elo dvostepenosti su�enja. Naru�eno je i pravo na slobodu, jer pred Tribunalom pritvor je pravilo, a privremeno pu�tanje na slobodu izuzetak. Tako�e, pritvor pre su�enja je neograni�enog trajanja, �to je u suprotnosti s odgovaraju�im �lanom Me�unarodnog pakta o gra�anskim i politi�kim pravima, koji predvi�a da �e uhap�eni zbog krivi�nog dela u najkra�em roku biti izveden pres sud.

Profesor Zoran Stojanovi�, ukazuje i na nepriznavanje "neura�unljivosti" kao razloga za druk�ije postupanje prema optu�enima. U Hagu je jednostavno re�eno da odredba o neura�unljivosti nije uzeta u obzir, iako je ona poznata u svim zakonodavstvima. Stojanovi� smatra da me�u pravnicima u svetu nema posebnog interesovanja za rad ovog tribunala, dok je dr Zagorka Jeki� primetila da su pravila suda prepuna anomalija, ali da ih ovda�nji profesori ne mogu promeniti.

Dr Milan �kuli� ukazuje i na licitiranje Suda kad je re� o broju poginulih, u slu�aju Srebrenice, ili o razlozima nekih ubistava, u slu�aju Ra�ka na Kosovu. Sud, naime, koristi podatke o broju ubijenih u Srebrenici, iako je prona�eno znatno manje le�eva, a o Ra�ku se i dalje govori kao o mestu stradanja civila, mada su finski patolozi utvrdili da je re� o ljudima poginulim u borbama.

U grupi profesora i nastavnika Pravnog fakulteta koji tra�e pojavljivanje pred ha�kim sudom su: Kosta �avo�ki, Zagorka Jeki�, Ratko Markovi�, Zoran Stojanovi�, �or�e Lazin, Mirjana Stefanovski, Aleksandar Jak�i�, Milan �kuli�, Sa�a Bovan, Branko M. Raki�, Aleksandar Gaji� i Bojan Milisavljevi�.

B. Radivoj�a


Optu�uje, sudi i brani

Profesori Pravnog fakulteta su ukazali na opasnost od zloupotrebe institucije "prijatelja suda" od strane Ha�kog tribunala u procesu koji se vodi protiv Slobodana Milo�evi�a. Sud je, naime, odredio tro�lani tim "prijatelja suda" (Branislav Tapu�kovi� i dva stranca) koji �e pru�ati pomo� u ovom procesu. Profesori su, me�utim, upozorili da je Milo�evi� odlu�io da se sam brani, �to je njegovo pravo. Ako sad tro�lani tim prijatelja suda, prakti�no, preuzme ulogu Milo�evi�evih zastupnika, onda �e to biti ogre�enje o prava optu�enog. Tada bi se moglo re�i da Ha�ki sud i optu�uje, i sudi, i brani.

Upozoreno je i na to da je Milo�evi� konstatovao da je Ha�ki tribunal formiran suprotno Povelji Ujedinjenih nacija, pa bi na taj prigovor trebalo odgovoriti. Ako oni to ne u�ine, optu�eni bi mogao da se obrati Me�unarodnom sudu pravde.


Odbrana pod kontrolom

Tro�kovi spora pred Tribunalom su tako visoki da nijedan optu�eni ne mo�e da ih plati. Tribunal pla�a branioce po slu�benoj du�nosti, a iznosi tih naknada su izrazito visoki. Me�utim, realno posmatrano, i takvi iznosi ne mogu zadovoljiti ukupne potrebe kvalitetne odbrane kad se ima u vidu kakvim sredstvima i mogu�nostima raspola�e Tu�ila�tvo. Osim toga, kroz ovakav na�in pla�anja advokata od strane Suda, �to predstavlja pravilo, a ne izuzetak, Sekretarijat Tribunala dr�i odbranu pod kontrolom i ugro�ava njenu nezavisnost, konstatuju profesori Pravnog fakulteta.

Prema nekim procenama, advokati - branitelji zatvorenih u Hagu mese�no dobijaju 30.000 DEM.

Back

 

Одговори путем е-поште