Title: Message
 
 


POVODOM IZJAVE PREDSEDNIKA VLADE SRBIJE O DECENTRALIZACIJI REPUBLIKE


Da li �e Srbija biti kao �vajcarska

U zemlji kantona bud�etska sredstva se dele na ravne �asti centralnoj vlasti, kantonima i op�tinama. - Na�im zakonom nije predvi�ena op�tinska svojina, ve� ona i dalje ostaje dr�avna


Svaki dr�avnik koji dolazi u posetu �vajcarskoj i koji se, recimo, spusti na aerodrom u Cirihu ili �enevi, dobija policijsku pratnju do granice slede�eg kantona gde ga preuzima policija tog kantona. I tako sve do odredi�ta.

Da li �e ovakva ili sli�na slika, koju je svojevremeno opisao jedan od �vajcarskih diplomata da bi ilustrovao vlast i nezavisnost kantona u svojoj zemlji, postati i deo na�e svakodnevice? Nije nemogu�e da �e tako i biti. Prema radnoj verziji zakona o lokalnoj samoupravi u Srbiji, nekim op�tinama i gradovima bi�e omogu�eno i da obrazuju svoju lokalnu policiju.

Od svakog pone�to

Nije samo Evropska unija �elela da kopira �vajcarski sistem za sopstveni projekat ujedinjene Evrope. Sude�i prema nedavnoj izjavi premijera Zorana �in�i�a, u Zrenjaninu, "da su modeli �vajcarske i Austrije interesantni primeri decentralizacije jer imaju razu�en sistem nivoa lokalnih i regionalnih samouprava", to ho�emo i mi.

Dosad su se u na�oj javnosti, ne samo stru�noj ve� i politi�koj, �e��e pominjale Italija i �panija kao uzori za regionalizaciju i decentralizaciju zemlje. Nema, �ini nam se sada, mesta iznena�enju i dilemi posle pomenutih re�i predsednika Vlade Srbije. Teoreti�ari koji se bave regionalizmom i sistemom preno�enja vlasti na ni�e nivoe i dosad su tvrdili: bilo koji od postoje�ih obrazaca te�ko je primenljiv na na�e uslove u "�istom obliku". Zato valja o�ekivati da �emo u predstoje�em, svakako dugotrajnom procesu preno�enja vlasti, "pokupiti" od svakog pone�to. Ruku na srce, ni mi nismo tu bez istorijskog iskustva. U Kraljevini Jugoslaviji svako selo predstavljalo je op�tinu.

Za�to su onda primeri koje je �in�i� potencirao zanimljivi? �ta je to u �vajcarskoj i Austriji �to treba da bude preslikano u na�oj predstoje�oj reformi?

Za obe ove zemlje karakteristi�na je decentralizacija sredstava, odnosno ekonomska decentralizacija.

U zemlji vi�evekovnih kantona (kojih je danas 26) zakonom su, kako nam je objasnio prof. dr Radoslav Stojanovi�, stru�njak za me�unarodno pravo, sredstva podeljena na ravne �asti izme�u tri postoje�a nivoa u dr�avi. Centralna vlast, kantoni i op�tine dobijaju ta�no po tre�inu novca za vlastite potrebe. Pitanje je, naravno, da li bi na�, ina�e siroma�an republi�ki bud�et mogao da podnese ba� takvu raspodelu.

Na sli�an na�in funkcioni�e i austrijska federacija, koja u su�tini predstavlja regionalnu dr�avu. Od sedamdesetih godina ovde je krenulo ubrzano preno�enje vlasti na op�tine, tako da se mo�e re�i da je ona prakti�no si�la do pojedinca. Teoreti�ari ovu decentralizaciju nazivaju funkcionalnom, s obzirom na to da sindikati i udru�enja gra�ana imaju izuzetno va�nu ulogu u sistemu. Zanimljivo je i da su sredstva koja ostaju op�tinama onemogu�ila hipertrofiju Be�a. Austrijanci su, naime, pomagali nerazvijene lokalne zajednice i na taj na�in spre�ili seobu ljudi u velike gradove, pa i u prestonicu. Takav primer je Tirol i turizam koji je tamo razvijen na ovaj na�in.

Bli�e gra�anima

Na�a dosada�nja zakonska re�enja dr�ala su lokalnu samoupravu u potpunoj zavisnosti. Zato se sve �e��e govori o neophodnosti povratka nadle�nosti op�tinama, "da bi op�tine, nakon toga mogle da se udru�uju tamo gde �ine prirodnu celinu", a ne da se iz centara odre�uje ko �e �ta da dobije. Pisci radne verzije propisa o lokalnoj samoupravi u vi�e navrata isticali su da �e ovda�nja reforma biti zasnovana na raspodeli nadle�nosti izme�u republike i lokalne samouprave, funkcionalne i finansijske samostalnosti lokalne zajednice i na njenoj efikasnosti.

Na�alost, kad je re� o finansiranju lokalne samouprave, nema zna�ajnijih pomaka. Du�an Proti�, pomo�nik ministra pravde i lokalne samouprave, na leto�njoj konferenciji za novinare, za to je okrivio postoje�i sistem prihoda i rashoda.

- U takozvanim konzervativnim modelima decentralizovanih dr�ava op�tine imaju svoju svojinu, a na� zakon to ne predvi�a. Svojina i dalje ostaje dr�avna. Za�to? - pita dr Sne�ana �or�evi�, docent na Fakultetu politi�kih nauka na katedri za lokalnu samoupravu.

Pored mana ovog zakonskog projekta, koje �e, verovatno, biti podrobno razmotrene i u javnoj raspravi, vi�e se isti�u njegove vrline. Najpre ona osnovna: decentralizacija, kao preduslov za stvaranje demokratskog dru�tva, zna�i pribli�avanje procesa odlu�ivanja gra�anima. Pri tome, svakako, ne treba zaboraviti ni neke opasnosti. Velika prava, naime, mogu da se izvrgnu u ne�eljenu suprotnost. Tako je jedna ulica u malom mestu u �upaniji Pe�ta u Ma�arskoj voljom �lanova lokalne samouprave dobila ime po zloglasnom Hortiju, Hitlerovom savezniku.

Biljana �pajak

Back

 

Одговори путем е-поште