POVODOM IZJAVE PREDSEDNIKA
VLADE SRBIJE O DECENTRALIZACIJI REPUBLIKE
Da li �e Srbija biti kao �vajcarska
U zemlji kantona bud�etska sredstva se dele na
ravne �asti centralnoj vlasti, kantonima i op�tinama. - Na�im zakonom nije
predvi�ena op�tinska svojina, ve� ona i dalje ostaje dr�avna
Svaki dr�avnik koji dolazi u posetu �vajcarskoj i koji se, recimo,
spusti na aerodrom u Cirihu ili �enevi, dobija policijsku pratnju do
granice slede�eg kantona gde ga preuzima policija tog kantona. I tako sve
do odredi�ta.
Da li �e ovakva ili sli�na slika, koju je svojevremeno opisao jedan od
�vajcarskih diplomata da bi ilustrovao vlast i nezavisnost kantona u
svojoj zemlji, postati i deo na�e svakodnevice? Nije nemogu�e da �e tako i
biti. Prema radnoj verziji zakona o lokalnoj samoupravi u Srbiji, nekim
op�tinama i gradovima bi�e omogu�eno i da obrazuju svoju lokalnu policiju.
Od svakog pone�to
Nije samo Evropska unija �elela da kopira �vajcarski sistem za
sopstveni projekat ujedinjene Evrope. Sude�i prema nedavnoj izjavi
premijera Zorana �in�i�a, u Zrenjaninu, "da su modeli �vajcarske i
Austrije interesantni primeri decentralizacije jer imaju razu�en sistem
nivoa lokalnih i regionalnih samouprava", to ho�emo i mi.
Dosad su se u na�oj javnosti, ne samo stru�noj ve� i politi�koj, �e��e
pominjale Italija i �panija kao uzori za regionalizaciju i
decentralizaciju zemlje. Nema, �ini nam se sada, mesta iznena�enju i
dilemi posle pomenutih re�i predsednika Vlade Srbije. Teoreti�ari koji se
bave regionalizmom i sistemom preno�enja vlasti na ni�e nivoe i dosad su
tvrdili: bilo koji od postoje�ih obrazaca te�ko je primenljiv na na�e
uslove u "�istom obliku". Zato valja o�ekivati da �emo u predstoje�em,
svakako dugotrajnom procesu preno�enja vlasti, "pokupiti" od svakog
pone�to. Ruku na srce, ni mi nismo tu bez istorijskog iskustva. U
Kraljevini Jugoslaviji svako selo predstavljalo je op�tinu.
Za�to su onda primeri koje je �in�i� potencirao zanimljivi? �ta je to u
�vajcarskoj i Austriji �to treba da bude preslikano u na�oj predstoje�oj
reformi?
Za obe ove zemlje karakteristi�na je decentralizacija sredstava,
odnosno ekonomska decentralizacija.
U zemlji vi�evekovnih kantona (kojih je danas 26) zakonom su, kako nam
je objasnio prof. dr Radoslav Stojanovi�, stru�njak za me�unarodno pravo,
sredstva podeljena na ravne �asti izme�u tri postoje�a nivoa u dr�avi.
Centralna vlast, kantoni i op�tine dobijaju ta�no po tre�inu novca za
vlastite potrebe. Pitanje je, naravno, da li bi na�, ina�e siroma�an
republi�ki bud�et mogao da podnese ba� takvu raspodelu.
Na sli�an na�in funkcioni�e i austrijska federacija, koja u su�tini
predstavlja regionalnu dr�avu. Od sedamdesetih godina ovde je krenulo
ubrzano preno�enje vlasti na op�tine, tako da se mo�e re�i da je ona
prakti�no si�la do pojedinca. Teoreti�ari ovu decentralizaciju nazivaju
funkcionalnom, s obzirom na to da sindikati i udru�enja gra�ana imaju
izuzetno va�nu ulogu u sistemu. Zanimljivo je i da su sredstva koja ostaju
op�tinama onemogu�ila hipertrofiju Be�a. Austrijanci su, naime, pomagali
nerazvijene lokalne zajednice i na taj na�in spre�ili seobu ljudi u velike
gradove, pa i u prestonicu. Takav primer je Tirol i turizam koji je tamo
razvijen na ovaj na�in.
Bli�e gra�anima
Na�a dosada�nja zakonska re�enja dr�ala su lokalnu samoupravu u
potpunoj zavisnosti. Zato se sve �e��e govori o neophodnosti povratka
nadle�nosti op�tinama, "da bi op�tine, nakon toga mogle da se udru�uju
tamo gde �ine prirodnu celinu", a ne da se iz centara odre�uje ko �e �ta
da dobije. Pisci radne verzije propisa o lokalnoj samoupravi u vi�e
navrata isticali su da �e ovda�nja reforma biti zasnovana na raspodeli
nadle�nosti izme�u republike i lokalne samouprave, funkcionalne i
finansijske samostalnosti lokalne zajednice i na njenoj efikasnosti.
Na�alost, kad je re� o finansiranju lokalne samouprave, nema
zna�ajnijih pomaka. Du�an Proti�, pomo�nik ministra pravde i lokalne
samouprave, na leto�njoj konferenciji za novinare, za to je okrivio
postoje�i sistem prihoda i rashoda.
- U takozvanim konzervativnim modelima decentralizovanih dr�ava op�tine
imaju svoju svojinu, a na� zakon to ne predvi�a. Svojina i dalje ostaje
dr�avna. Za�to? - pita dr Sne�ana �or�evi�, docent na Fakultetu politi�kih
nauka na katedri za lokalnu samoupravu.
Pored mana ovog zakonskog projekta, koje �e, verovatno, biti podrobno
razmotrene i u javnoj raspravi, vi�e se isti�u njegove vrline. Najpre ona
osnovna: decentralizacija, kao preduslov za stvaranje demokratskog
dru�tva, zna�i pribli�avanje procesa odlu�ivanja gra�anima. Pri tome,
svakako, ne treba zaboraviti ni neke opasnosti. Velika prava, naime, mogu
da se izvrgnu u ne�eljenu suprotnost. Tako je jedna ulica u malom mestu u
�upaniji Pe�ta u Ma�arskoj voljom �lanova lokalne samouprave dobila ime po
zloglasnom Hortiju, Hitlerovom savezniku.
Biljana �pajak