Title: Message
Tribunal za prijatelje suda u slu�aju biv�eg predsednika SRJ imenovao Branislava Tapu�kovi�a, Stivena Keja i Mi�u Vladimirofa

 

BEOGRAD - Imenovanje trojice advokata za prijatelje suda koji �e u�estvovati u su�enju Slobodanu Milo�evi�u, biv�em predsedniku SRJ, optu�enom za ratne zlo�ine pred Tribunalom u Hagu, poku�aj je da se premosti jaz izme�u eventualnog nametanja slu�bene odbrane i njegove �elje da se sam brani - ka�e za �Blic� advokat Branislav Tapu�kovi�, predsednik Advokatske komore Srbije.

Na statusnom pretresu pred Tribunalom u Hagu sudije su 30. avgusta donele odluku da Sekretarijat Tribunala odredi advokata koji �e u svojstvu prijatelja suda pomo�i sudskom ve�u u dono�enju pravilne sudske odluke, tako �to �e preduzimati sve potrebne radnje koje bi preduzimao branilac optu�enog Milo�evi�a. Hans Holtijus, sekretar Tribunala, imenovao je prekju�e Tapu�kovi�a, Stivena Keja, engleskog advokata, i Mi�u Vladimirofa, profesora krivi�nog prava i �lana Advokatske komore Holandije, za prijatelje suda. - Slobodan Milo�evi�, kao �to je ve� poznato, ne �eli branioca pred Ha�kim tribunalom i to je potpuno u duhu ovog suda i njegovo pravo. On je prvi koji je pravo da se sam brani iskoristio i niko mu to ne mo�e osporiti. S druge strane, sud je ne�to morao da u�ini, ali nije �eleo da Milo�evi�u name�e slu�benog branioca. Zbog toga su imenovani amikus kurije, tj. prijatelji suda - rekao je Tapu�kovi�.

Prema obrazlo�enju koje je dao Holtijus, sva trojica imenovanih advokata su poznati krivi�ari u svojim zemljama i imaju iskustva sa zastupanjem optu�enih u Hagu. Iako njihov zadatak ne�e biti da formalno zastupaju Milo�evi�a, oni �e prakti�no vr�iti njegovu odbranu jer �e pripremati podneske koji �e biti na raspolaganju optu�enom, stavlja�e prigovore na dokazni materijal Tu�ila�tva, unakrsno �e ispitivati svedoke optu�be, ukaziva�e na eventualne osloba�aju�e ili olak�avaju�e dokaze i na druge na�ine pomagati sudijama u pravilnom odlu�ivanju.

- Institucija amikus kurije ne pripada formalno ni odbrani ni sudu i potpuno je nezavisna. Mi nismo branioci, ali moramo biti potpuno samostalni u svojim postupcima. Ima�emo uvid u sve materijale vezane za ovaj predmet i samostalno �emo donositi odluke. Zvani�no smo po�eli sa radom od trenutka imenovanja, ali o daljim aktivnostima bi�e mogu�e govoriti tek kada se nas trojica okupimo i dogovorimo u Beogradu, Hagu ili Londonu - ka�e Tapu�kovi�.

On je rekao da �e tokom anga�mana kao prijatelj suda sigurno kontaktirati sa advokatima koji su sada Milo�evi�evi pravni savetnici.

- Treba da poka�emo dobru volju i kontaktira�emo i sa Milo�evi�em. I ako prihvati i ako ne prihvati saradnju sasvim je sigurno da ni�ta ne�emo raditi protiv njegove volje - tvrdi Tapu�kovi�.

Grupa profesora sa Pravnog fakulteta u Beogradu ocenila je ju�e da je Ha�ki tribunal u slu�aju Slobodana Milo�evi�a �izvitoperio instituciju prijatelja suda�. Branko Raki�, docent me�unarodnog prava, objasnio je da Statutom Tribunala nije predvi�eno dodeljivanje branioca po slu�benoj du�nosti, a da je su�tina amikus kurije ne�to sasvim drugo.

- Prijatelj suda nije ni advokat ni branilac, niti prijatelj nekog odre�enog suda, ve� je prijatelj pravde i sudstva. To je mogu�nost da se pred Tribunalom pojavi neka organizacija ili lice odre�eni od samog Pretresnog ve�a, ili koji su se sami prijavili kako bi dali stru�na poja�njenja o nekom pitanju. U slu�aju Milo�evi�a sti�e se utisak da Tribunal �eli da napravi kvaziodbranu - ka�e Raki�. On isti�e da advokati koji su odre�eni da budu prijatelji suda ne bi smeli da se pona�aju kao branioci, jer bi to bilo kr�enje prava na odbranu Milo�evi�a.

- On je odlu�io da se sam brani i na �emu �e temeljiti svoju odbranu. Advokatski kodeks izri�ito tvrdi da advokat ne sme da brani nekoga onako kako on ne �eli. Ukoliko do toga do�e, trebalo bi da reaguju Advokatske komore i nekako sankcioni�u ove advokate - ka�e Raki�.

Profesor Kosta �avo�ki je istakao da je ovo marketin�ki potez Tribunala jer bi Milo�evi� na su�enju mogao da �uti ili da zbog uvrede suda bude udaljen.

- To bi onda bilo pozori�te bez glavnog glumaca, a oni to ne �ele. Glavno pitanje je zbog �ega je Branislav Tapu�kovi� prihvatio ovu ulogu ukoliko ga Milo�evi� ne �eli - pita �avo�ki.

Grupa profesora Pravnog fakulteta podnela je zahtev da se pred Tribunalom pojave u svojstvu prijatelja suda. Zahtev su podneli Kosta �avo�ki, profesor teorije dr�ave i prava, Zagorka Jeki�, profesor krivi�no-procesnog prava, Ratko Markovi�, profesor ustavnog prava, Zoran Stojanovi�, profesor krivi�nog prava, Dor�e Lazin, profesor krivi�no-procesnog prava, Mirjana Stefanovski, profesor istorije dr�ave i prava, Aleksandra Jak�i�, docent me�unarodnog prava, Milan �kuli�, docent krivi�no-procesnog prava, Sa�a Bovan, docent sociologije, Branka Raki�, docent me�unarodnog prava, Aleksandra Gaji� i Bojan Milisavljeni�, asistenti na me�unarodnom pravu.

Oni isti�u da su zahtev uputili pre nego �to se sud u slu�aju Milo�evi� odlu�io za prijatelja suda i da jo� nisu dobili nikakav odgovor. Njihova ideja je da pred Procesnim ve�em iznesu svoja neslaganja sa na�inom na koji je organizovan i kako funkcioni�e Tribunal. Oni su istakli da se mo�e smatrati da postupak protiv Milo�evi�a nije ni po�eo, jer mu jo� nije pro�itana optu�nica.

Z. Doji� - T. Aleksi�

Milo�evi� ne prihvata

BEOGRAD (Tanjug) - Slobodan Milo�evi� ne priznaje �prijatelje suda� koje je imenovao Tribunal - izjavio je ju�e advokat Zdenko Tomanovi�, obja�njavaju�i da mu je to Milo�evi� rekao u telefonskom razgovoru. Milo�evi� je izri�ito naveo da �e �svaki od anga�ovanih advokata preuzeti veliku moralnu odgovornost kao sau�esnik u postupku odmazde protiv lidera naroda koji se suprotstavio NATO i bi�e sau�esnik u montiranom politi�kom procesu�, rekao je Tomanovi�. Prema saop�tenju Haga, oni ne�e zastupati Milo�evi�a, ve� treba da obezbede da njegova prava i interesi budu za�ti�eni radi po�tenog su�enja. Milo�evi� je posebno nezadovoljan holandskim pravnikom koji je od po�etka tvrdio da je legalno uhap�en.


Upravnik zatvora tvrdi da nije kriv

SREMSKA MITROVICA - Trivun Ivkovi�, biv�i upravnik zatvora u Sremskoj Mitrovici, rekao je na su�enju povodom optu�bi za osam krivi�nih dela da se ne ose�a krivim jer je, kako je rekao, sve �to je radio bilo u interesu ustanove na �ijem je �elu bio, a uslovi i ambijent u kome se radilo prosto su �terali� da se zakon prekr�i zarad opstanka KPZ u Mitrovici.

Su�enje protiv Ivkovi�a proteklo je u saslu�anju njegove odbrane, a tu�ba ga tereti za sedam zloupotreba slu�benog polo�aja, dok se jedno krivi�no delo odnosi na neovla��eno posedovanje oru�ja i municije.

Ivkovi� je priznao da je pove�ao koeficijent za isplatu li�nih dohodaka rukovodiocima zatvora, uz odobrenje Ministarstva pravde, od 30 odsto. Optu�nica ga tereti da je sebi i drugima pribavio korist od 102.732. dinara. On je priznao da je neovla��eno potpisao re�enje, ali uz ogradu da je saradnja s tada�njim ministrom pravosu�a Dragoljubom Jankovi�em bila nikakva. Po pitanju neovla��ene isplate deviznih dnevnica licima koja nisu bila zaposlena u KPZ Mitrovica, on je izjavio da su putovanja u Francusku, Portugaliju, Egipat i Kinu isklju�ivo bila poslovnog karaktera, a da je u Francusku putovao sa suprugom i poslovnim prijateljem Slobodanom Kruni�em kako ne bi bio sumnjiv. Devizne dnevnice ispla�ivao je, kako je objasnio, da se ne bi odugovla�ilo sa tra�enjem novca iz dr�avne kase.

U nastavku su�enja Ivkovi� �e odgovarati zbog davanje besplatnih pansiona u hotelu �Moravice� u Soko banji, nestanka 48 prikolica namenjenih robnim rezervama, za proizvodni kredit od 4,7 miliona dinara koji je Ivkovi� samovoljno �preveo� u stambeni, a za adaptaciju ku�e sebi bespravno uzeo kredit od 500.000 dinara. Ivkovi� �e biti saslu�an i jer je sklapao �tetne ugovore po zatvor, �ime je pribavio imovinsku korist za KK �Srem� iz Mitrovice �iji su �lanovi koristili besplatne usluge zatvorskog hotela u Mitrovici. Su�enje se nastavlja u ponedeljak.

A. B.

Za 10 godina u Hagu preko 150 zlo�inaca

MOSTAR (Srna) - Koordinator Ha�kog tribunala Laim Mekdoval izjavio je ju�e da �e Ha�ki sud u idu�ih 10 godina suditi jo� 150 do 200 osoba s podru�ja biv�e Jugoslavije, osumnji�enih za ratne zlo�ine. On je na dvodnevnoj konferenciji na temu �Ha�ki tribunal i mediji na podru�ju biv�e Jugoslavije� u Mostaru rekao da se kancelarija Karle del Ponte najvi�e usredsredio na najvi�e vojne i politi�ke vo�e bez obzira na nacionalnu pripadnost, koji su odgovorni za zlo�ine na podru�ju biv�e Jugoslavije.

Одговори путем е-поште