GLAS JAVNOSTI
08. Sep 2001 15:55 (GMT+01:00)
Dr Vlastimir Matejic o sve vecem odlivu mozgova u Srbiji
Hiljadu mozgova vredi
dve milijarde maraka
Talas koji nikada nije ni bio zaustavljen. Da bi mladi ostali, drzava
mora da ucini mnogo toga Nedavno je ministar prosvete i sporta dr Gaso
Knezevic na TV javno priznao da je samo u toku jednog dana ispratio
cetvoricu kolega na rad u inostranstvo. Da li je u toku novi talas
odlazaka skolovanih ljudi ili je u pitanju "slucajno" poklapanje sa
sveopstim utiskom da se malo toga promenilo u drzavi Srbiji od 5.
oktobra do danas?
O odlivu mozgova govori dr Vlastimir Matejic, ministar za nauku,
tehnologiju i razvoj u Vladi Milana Panica i negdasnji direktor
Instituta "Mihailo Pupin".
- Nije u pitanju nikakav nov talas, odlazak je bio samo nesto malo
oslabio da bi sada pokazivao znake novog intenziviranja. Svako
ocekivanje da ce odliv talenata i skolovanih ljudi tek tako prestati je
bilo i ostalo naivno uverenje. Mi cemo i dalje imati odliv mozgova.
Ostajte ovde
Samo zemlja u kojoj je svima dovoljno dobro, u kojoj su razvoj i
napredak vidljivi - privlacna je za sve, pa i za one koji imaju sansu da
im u drugom delu sveta bude dobro. Bez toga, odlazice oni koji mogu, a
ostajace oni koji, iz bilo kojih razloga, ne mogu da odu drugde. Stoga,
samo razvoj, razvoj i opet razvoj moze da zadrzi talentovane, mlade i
kreativne i da nekoga od ranije otislih privuce da se ovde vrati!
Zasto mladi odlaze i sta treba da se uradi da bi ostali?
- Iz brojnih razloga! Ali, kratko receno, najvise usled uverenja da
svoja ocekivanja, planove i zivotne nade mogu bolje i izvesnije
ostvariti negde drugde, da je sasvim prihvatljiv svaki gubitak koji
nastaje odlaskom iz rodnog kraja. Za razliku od nizeobrazovanih slojeva,
visokoobrazovani ljudi, posebno mladi, lako savladavaju kulturne i druge
prepreke... Dramaticnost odlaska u inostranstvo je znatno smanjena i
nastavice se sve dok se, a po mom uverenju veoma skoro, ne ostvari
gotovo potpuna globalna mobilnost mladih, posebno skolovanih, jos vise
talentovanih i sasvim, sasvim, kreativnih ljudi.
Ovim hocu da kazem da nastaje svet u kome ce znanje i kreativnost biti
osnovni proizvodni resurs, koji ce, stoga, biti veoma prihvatljiv, bas
kao sto je to sada finansijski kapital. Da bi mladi ostali u Srbiji
drzava bi trebalo da ucini mnogo toga. Prvo, da postane svesna radikalne
promene u svetskom proizvodnom sistemu. Znanje i kreativnost su osnovni
faktor konkurentnosti, rasta i odrzivog razvoja. Drugo, ako je znanje
resurs ono ce ici ka lokaciji kojoj je potrebno, gde moze biti uposleno
i valjano placeno. Trece, kreativni ljudi, osim prirodne zelje da zive
bolje, traze razvojne, istrazivacke i druge kreativne izazove za svoje
sposobnosti.
Kud se dede elan nasih koji su hteli posle oktobarskih promena da se
vrate? Koliko se ljudi uopste vratilo?
- Elan koji pominjete je bio generisan politickim promenama u zemlji i
trajao je koliko takve stvari i traju: uglavnom kratko. Razume se,
oktobarskim promenama ratne pretnje, nedemokratski politicki rezim...
prestali su da budu faktori koji pospesuju odlazak iz zemlje. I to je
veliki, dugorocan, doprinos ovih promena. Ali, ipak nedovoljan. Naime,
bile su i ostale neophodne i druge promene, a u prvom redu, radikalna
modernizacija privrede, pozitivna selekcija u svim podrucjima,
modernizacija univerziteta i istrazivackog sistema, promena vrednosnog
sistema... Za sada skoro da nicega od ovog nema.
Pokazatelj
Vratio se sasvim mali broj uspesnih ljudi za koje nije sigurno koliko ce
dugo jos ostati. Celu stvar s migracijom visokoobrazovanih, na kraju
krajeva, ovako vidim: kada visokoskolovani i kreativni iz drugih zemalja
pocnu da dolaze da rade u nasoj zemlji, to ce biti najsigurniji
indikator da je nesto dobro ovde postignuto i da ce se to dobro i
nastaviti. Bas kao sto je pocetkom devedesetih dolazak u nasu zemlju
ljudi sklonih kriminalu najavio cele devedesete godine proslog veka u
nas.
Nedostaju politicka volja, liderska hrabrost i profesionalne sposobnosti
da se izvrse radikalne promene i tamo gde je to sasvim moguce. Jednom
recju, mi se i dalje dominantno bavimo politickim razracunavanjima i
vlascu kao osnovnoj zivotnoj svrsi. Nekoliko ljudi se vratilo da pomogne
zemlji i to je sasvim velika licna zrtva. Ali, samo nekoliko, za koje
svi vec odavno znaju.
Da li se uopste moze ocekivati neki masovniji povratak?
- Uopste se ne moze ocekivati ne samo masovniji, nego ni osrednji
povratak nasih uspesnih ljudi iz inostranstva. Prakticno, nikad, sem u
slucaju da postanemo super, super, atraktivna zemlja.
Cuveni ruski naucnik Pjotr Kapica davno je rekao da je nauka jedne
zemlje obezglavljena kad iz nje ode 50 vrhunskih naucnika. Da li se to
kod nas vec dogodilo?
- Cuveni iskaz cuvenog Kapice smatram jednom od najznacajnijih metafora
u vezi s nacionalnim istrazivackim sistemom. Zaista, u nekim naucnim
disciplinama, kao i u svim prakticnim poslovima, ako vam ode jezgro
discipline ili posla, ostajete obezglavljeni. To se kod nas vec
dogodilo. Bilo tako sto je kritican broj kompetentnih otisao ili
sklonjen sa strane iako nije otisao, bilo tako sto je obeshrabren da
bilo sta vise pokusa.
Zna se da odlaze mladi, ali koliki je medu njima procenat obdarenih
intelektualaca i naucnika?
- Glavninu mladih i obrazovanih koji su otisli u inostranstvo cine
talentovani.
Koliko drzava trpi zbog odliva mozgova?
- Drzava ce tek trpeti zbog odliva mozgova i to visestruko. Najpre, jer
njihovim odlaskom nastaju ekonomske, direktno vidljive i novcano
merljive stete. Prema jednoj racunici koju sam napravio pre pet-sest
godina, kada 1.000 istrazivaca ode iz zemlje, ne ostvari se potencijalni
rast drustvenog proizvoda od oko dve milijarde dolara.
Ako bi pak otislo ono sto je prema Kapici kritican deo istrazivacke
populacije, tada bi potencijalni gubitak bio zastrasujuci. I to najpre
ekonomski, potom razvojni, zatim kulturni, pa bezbednosni i svakako
politicki, sem za one koji drze da je vlast najveca vrednost dostojna
placanja svake cene. Do sada je u inostranstvo izvezeno bar 50 godina
veoma produktivnog rada nekoliko najboljih fakulteta u Srbiji.
Olga Nikolic
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/