Nekada�nju Jugoslaviju proputovao je kao mladi�, sa porodicom uzdu� i
popreko, s obzirom na to da je to u vreme komunizma bila "jedina slovenska
zemlja kojom si mogao relativno slobodno da se kre�e�". Od prirodnih
lepota, divi se naro�ito njenim planinskim vrhovima, a u dodir sa zemljom
iz "svoje mladosti" do�ao je ponovo na sasvim drugi na�in, kad su prve
sudije tek osnovanog me�unarodnog krivi�nog tribunala za zlo�ine po�injene
na prostoru biv�e Jugoslavije po�ele da pristi�u u Hag. Kao stru�njaka
pitali su ga za savet da se preciznije formuli�u odredbe o advokatima. -
Kada je prvi pritvorenik Du�ko Tadi� stigao iz Nema�ke u Hag, postao je
zajedno sa Stivenom Kejom njegov branilac.
Mi�a Vladimirov stigao je za ovaj jedan dan koliko je proveo u
Beogradu, da uz poslovni sastanak, obi�e Beograd, vidi �uvenu Ulicu Kneza
Milo�a, za�ali zbog sru�enih zgrada, poseti "Politiku" i da intervju za
na� list.
� Mnogi se pitaju kako �ete vi zastupati interese
Milo�evi�a, kad ste toliko puta govorili protiv njega?
- Mislim da to nije fer. Jer ja ne podr�avam ni kra�u ni ubistvo, kao
ni ve�ina ljudi, ali me to ne ometa da branim nekoga ko je osumnji�en za
kra�u ili za ubistvo. Mislim da ne stoji argumentacija onih koji mi
prigovaraju da sam mo�da nekad izgovorio ne�to protiv Milo�evi�a. Svi mi
imamo mi�ljenje o onima koji obavljaju javne funkcije. Ali to je ne�to
sasvim drugo od profesionalnog mi�ljenja o optu�enom.
� Ne znam koliko ste slobodni da kritikujete Ha�ki
tribunal, ali me zanima �ta mislite o kritikama koje sada dolaze iz SAD.
Tako na primer neki republikanski kongresmeni, (kao Ron Pol iz Teksasa)
ka�u da je Tribunal "uvreda za celu ameri�ku inteligenciju". �ta vi o tome
mislite?
- Pa dozvolite mi da to ovako postavimo. Osnivanje Tribunala bi�e jedno
od glavnih pitanja u su�enju Milo�evi�u. Gospodin Milo�evi� se ne sla�e sa
postojanjem Tribunala. Kao "amicus curiae" mi �emo pred sudom ponuditi sve
argumente protiv Tribunala koji su u interesu optu�enog. Zato ne bi bilo u
redu da sada javno ka�emo koje �emo sve argumente koristiti pred sudom.
Pitanje legitimnosti suda potegnuto je ve� na prvom su�enju u slu�aju
Tadi�a. Odabrao sam sve argumente koji govore protiv ovog suda, koji su
mogli da se na�u u tom trenutku. Debata je bila op�irna i duga, da bi na
kraju sudsko ve�e zaklju�ilo da je Ha�ki tribunal ipak legitiman. Ne bi
bilo pametno da pote�emo iste argumente, jer oni u sudskoj praksi dovode
do istih odgovora. Nema sumnje da �e Milo�evi� �eleti da iza�e pred sud sa
novim argumentima protiv legitimnosti ha�kog tribunala. Mi smo tu da ih,
tako�e, u interesu optu�enog potra�imo. Zato neka se ovo shvati i kao moj
poziv svim ekspertima, svim profesorima prava da nam daju do znanja do
�ega su do�li kad je ova stvar u pitanju.
Gospodin Kej, gospodin Tapu�kovi� i ja smo advokati, a ne politi�ari.
Sudnica nije parlament i u sudnici moramo da koristimo legalne, pravne
dokaze.
� Da li verujete da �e do 2003. proraditi i pravi
me�unarodni sud za ratne zlo�ine koji �e se odnositi na celu planetu, a
ne�e, kako to mnogi smatraju, deliti samo selektivnu pravdu?
- Verujem u sistem koji �e pru�iti �ansu da se do�e do pravde, u
slu�ajevim kad zaka�e nacionalno pravosu�e. Ne verujem u sistem u kome �e
me�unarodni sud skrajnuti ili zameniti su�enje pred nacionalnim sudovima.
Zato mislim da je tribunal za biv�u Jugoslaviju dobar kao dopuna, jer jo�
uvek su ljudi optere�eni istorijom, pa Hrvati ne sude Hrvatima, Srbi ne�e
da sude Srbima, itd.
� Ali u svetu danas su intelektualci podeljeni na dve
grupe. Obi�no oni koji su bili za to da se biv�em �ileanskom diktatoru
Pino�eu ne sudi van njegove zemlje, ve� u �ileu, oni su za to da se
Milo�evi�u ne sudi u njegovoj zemlji ve� u Hagu?
Tribunal je kao ambasada u Hagu
- Mo�da je Milo�evi�u pre osigurano pravedno su�enje u Hagu, nego u
njegovoj zemlji. Ali Me�unarodni sud �e sigurno po�eti da radi za neku
godinu, bez obzira na ameri�ko protivljenje. Amerikanci �e se tako�e
priklju�iti ovom sudu, sa zaka�njenjem. Oni na neki na�in vladaju svetom,
ali na kraju krajeva shvataju da su deo tog sveta. To je realnost i tako
�e biti.
� Karla del Ponte je sama rekla da �e uskoro
zape�a�ene ili tajne optu�nice prestati da postoje?
- Obja�njenje je logi�no. Ha�ki tribunal je ustanova "bez ruku i nogu".
Ona ima prostorije za su�enje, ali nema svoju policiju. Zavisi od
nacionalnih ustanova. Onog trenutka kad dr�ave po�nu potpuno da sara�aju
sa Ha�kim tribunalo nema vi�e potrebe za zape�a�enim optu�nicama. Tribunal
je slu�ajno u Holandiji, ali Holandija sa tim nema nikakve veze. To je kao
ambasada na njenoj teritoriji.
� Jedan od argumenata protiv Tribunala koji se koristi
ovde je da odbranu, zbog visokih tro�kova, pla�a Tribunal, pa da prema
tome branioci ne deluju potpuno nezavisno?
- Izvinite, ali to je vrlo glup argument. Svuda u civilizovanom svetu
postoji mogu�nost da dr�ava plati advokata za optu�enog koji to nije u
mogu�nosti. �ta bi bilo da optu�eni mora da plati za svoju odbranu, a
tro�kovi su enormni, svi bi rekli da je to potpuno nepravedno.
� Govorite kao da ste Milo�evi�ev branilac, a on je
upravo izjavio da ne �eli nikakvog "cirkus amikusa". �ta je zapravo
zadatak "amicus curiae" ili prijatelja suda u ovom slu�aju?
Advokatska tarifa
- Prijatelj suda je, ako ho�ete upro��enu definiciju, branilac, advokat
odbrane bez svog klijenta. Sve �to bi klasi�ni advokat odbrane radio u
interesu klijenta je i na� zadatak. Po�to ne postoje instrukcije klijenta,
vi se trudite da objektivno prona�ete sve olak�avaju�e ili osloba�aju�e
okolnosti. Morate se truditi do kraja da artikuli�ete interese va�eg
klijenta, ali bez njegovih direktnih instrukcija.
� Govori se da neki advokati, na zahtev optu�enog,
dele ili daju deo svog honorara optu�enom, �to u na�im uslovima zna�i da
optu�eni ima �ansu da se obogati dok je u �eveningenu?
- �uo sam i ja za te pri�e. Mogu samo da vam ka�em da advokati kao i
druge profesije, kao lekari, na primer, moraju da se pridr�avaju svog
profesionalnog kodeksa. Jedan od stubova na�e profesije je da advokat mora
da slu�i interesima svoga klijenta, ali da u isto vreme bude nezavisan.
Naravno da je branio�eva nezavisnost ugro�ena ako deli novac od svog
honorara sa svojim klijentom.
� Koliko se pla�aju advokati u Ha�kom
tribunalu?
- Sto deset dolara na sat. To je za jugoslovenske prilike veliki novac,
ali za prilike na Zapadu to je daleko ispod cene koju mi na sat dobijamo.
Moja tarifa u Holandiji je tri stotine dolara na sat. Ali braniti pred
Ha�kim tribunalom je �ast i presti�. Jo� kad bih delio pare sa optu�enim
propao bih. Jer i ovako dobijam samo tre�inu od moje normalne zarade.
Zorana �uvakovi�
Mirjana Markovi� prekinula intervju
Bi-Bi-Siju
Supruga biv�eg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milo�evi�a, Mirjana
Markovi� prekinula je intervju britanskom Bi-Bi-Siju iznervirana jednim
pitanjem novinara.
Kada ju je novinar Bi-Bi-Sija upitao da li veruje da �e se njen suprug
ikada vratiti, Mirjana Markovi� je zastala i iznervirana upitala novinara
kako ga nije sramota da tako ne�to pita.