Title: Message
 

 


"PRIJATELJ SUDA" MI�A VLADIMIROV EKSKLUZIVNO ZA "POLITIKU"


Branilac bez klijenta

Na� posao je da u�inimo sve �to bi uradio klasi�ni advokat u interesu svog klijenta, ka�e profesor Vladimirov, obja�njavaju�i zadatak novog instituta Ha�kog tribunala


INTERVJU

Samo nad jedan dan svratio je Mi�a Vladimirov, holandski profesor i advokat, stru�njak za privredni kriminal, u Beograd, kako bi sa kolegom Branislavom Tapu�kovi�em dogovorio preliminarnu strategiju oko na�ina na koji �e zajedno sa tre�im imenovanim "prijateljem suda" Britancem Stivenom Kejom delovati u "slu�aja Milo�evi�" pred Ha�kim tribunalom. Ovaj Holan�anin �iji je otac ruskog porekla, ro�en poslednjih dana Drugog svetskog rata u Hagu, dr�i najve�u advokatsku kancelariju za privredni kriminal sa dvadesetak zaposlenih, u svojoj zemlji.

Bez krvavih mrlja

Specijalost mu je odbrana ljudi u "odelima sa uspravnim prugama", menad�era i vlasnika kompanija, a ne klasi�nih kriminalaca koji obi�no, kao robija�i nose vodoravne pruge. On je i kako ka�e, branilac za intelektualni kriminal a ne za zlo�ine koje ostavljaju krvave tragove.

Mi�a Vladimirov ju�e u redakciji "Politike"

Nekada�nju Jugoslaviju proputovao je kao mladi�, sa porodicom uzdu� i popreko, s obzirom na to da je to u vreme komunizma bila "jedina slovenska zemlja kojom si mogao relativno slobodno da se kre�e�". Od prirodnih lepota, divi se naro�ito njenim planinskim vrhovima, a u dodir sa zemljom iz "svoje mladosti" do�ao je ponovo na sasvim drugi na�in, kad su prve sudije tek osnovanog me�unarodnog krivi�nog tribunala za zlo�ine po�injene na prostoru biv�e Jugoslavije po�ele da pristi�u u Hag. Kao stru�njaka pitali su ga za savet da se preciznije formuli�u odredbe o advokatima. - Kada je prvi pritvorenik Du�ko Tadi� stigao iz Nema�ke u Hag, postao je zajedno sa Stivenom Kejom njegov branilac.

Mi�a Vladimirov stigao je za ovaj jedan dan koliko je proveo u Beogradu, da uz poslovni sastanak, obi�e Beograd, vidi �uvenu Ulicu Kneza Milo�a, za�ali zbog sru�enih zgrada, poseti "Politiku" i da intervju za na� list.

� Mnogi se pitaju kako �ete vi zastupati interese Milo�evi�a, kad ste toliko puta govorili protiv njega?

- Mislim da to nije fer. Jer ja ne podr�avam ni kra�u ni ubistvo, kao ni ve�ina ljudi, ali me to ne ometa da branim nekoga ko je osumnji�en za kra�u ili za ubistvo. Mislim da ne stoji argumentacija onih koji mi prigovaraju da sam mo�da nekad izgovorio ne�to protiv Milo�evi�a. Svi mi imamo mi�ljenje o onima koji obavljaju javne funkcije. Ali to je ne�to sasvim drugo od profesionalnog mi�ljenja o optu�enom.

� Ne znam koliko ste slobodni da kritikujete Ha�ki tribunal, ali me zanima �ta mislite o kritikama koje sada dolaze iz SAD. Tako na primer neki republikanski kongresmeni, (kao Ron Pol iz Teksasa) ka�u da je Tribunal "uvreda za celu ameri�ku inteligenciju". �ta vi o tome mislite?

- Pa dozvolite mi da to ovako postavimo. Osnivanje Tribunala bi�e jedno od glavnih pitanja u su�enju Milo�evi�u. Gospodin Milo�evi� se ne sla�e sa postojanjem Tribunala. Kao "amicus curiae" mi �emo pred sudom ponuditi sve argumente protiv Tribunala koji su u interesu optu�enog. Zato ne bi bilo u redu da sada javno ka�emo koje �emo sve argumente koristiti pred sudom.

Pitanje legitimnosti suda potegnuto je ve� na prvom su�enju u slu�aju Tadi�a. Odabrao sam sve argumente koji govore protiv ovog suda, koji su mogli da se na�u u tom trenutku. Debata je bila op�irna i duga, da bi na kraju sudsko ve�e zaklju�ilo da je Ha�ki tribunal ipak legitiman. Ne bi bilo pametno da pote�emo iste argumente, jer oni u sudskoj praksi dovode do istih odgovora. Nema sumnje da �e Milo�evi� �eleti da iza�e pred sud sa novim argumentima protiv legitimnosti ha�kog tribunala. Mi smo tu da ih, tako�e, u interesu optu�enog potra�imo. Zato neka se ovo shvati i kao moj poziv svim ekspertima, svim profesorima prava da nam daju do znanja do �ega su do�li kad je ova stvar u pitanju.

Gospodin Kej, gospodin Tapu�kovi� i ja smo advokati, a ne politi�ari. Sudnica nije parlament i u sudnici moramo da koristimo legalne, pravne dokaze.

� Da li verujete da �e do 2003. proraditi i pravi me�unarodni sud za ratne zlo�ine koji �e se odnositi na celu planetu, a ne�e, kako to mnogi smatraju, deliti samo selektivnu pravdu?

- Verujem u sistem koji �e pru�iti �ansu da se do�e do pravde, u slu�ajevim kad zaka�e nacionalno pravosu�e. Ne verujem u sistem u kome �e me�unarodni sud skrajnuti ili zameniti su�enje pred nacionalnim sudovima. Zato mislim da je tribunal za biv�u Jugoslaviju dobar kao dopuna, jer jo� uvek su ljudi optere�eni istorijom, pa Hrvati ne sude Hrvatima, Srbi ne�e da sude Srbima, itd.

� Ali u svetu danas su intelektualci podeljeni na dve grupe. Obi�no oni koji su bili za to da se biv�em �ileanskom diktatoru Pino�eu ne sudi van njegove zemlje, ve� u �ileu, oni su za to da se Milo�evi�u ne sudi u njegovoj zemlji ve� u Hagu?

Tribunal je kao ambasada u Hagu

- Mo�da je Milo�evi�u pre osigurano pravedno su�enje u Hagu, nego u njegovoj zemlji. Ali Me�unarodni sud �e sigurno po�eti da radi za neku godinu, bez obzira na ameri�ko protivljenje. Amerikanci �e se tako�e priklju�iti ovom sudu, sa zaka�njenjem. Oni na neki na�in vladaju svetom, ali na kraju krajeva shvataju da su deo tog sveta. To je realnost i tako �e biti.

� Karla del Ponte je sama rekla da �e uskoro zape�a�ene ili tajne optu�nice prestati da postoje?

- Obja�njenje je logi�no. Ha�ki tribunal je ustanova "bez ruku i nogu". Ona ima prostorije za su�enje, ali nema svoju policiju. Zavisi od nacionalnih ustanova. Onog trenutka kad dr�ave po�nu potpuno da sara�aju sa Ha�kim tribunalo nema vi�e potrebe za zape�a�enim optu�nicama. Tribunal je slu�ajno u Holandiji, ali Holandija sa tim nema nikakve veze. To je kao ambasada na njenoj teritoriji.

� Jedan od argumenata protiv Tribunala koji se koristi ovde je da odbranu, zbog visokih tro�kova, pla�a Tribunal, pa da prema tome branioci ne deluju potpuno nezavisno?

- Izvinite, ali to je vrlo glup argument. Svuda u civilizovanom svetu postoji mogu�nost da dr�ava plati advokata za optu�enog koji to nije u mogu�nosti. �ta bi bilo da optu�eni mora da plati za svoju odbranu, a tro�kovi su enormni, svi bi rekli da je to potpuno nepravedno.

� Govorite kao da ste Milo�evi�ev branilac, a on je upravo izjavio da ne �eli nikakvog "cirkus amikusa". �ta je zapravo zadatak "amicus curiae" ili prijatelja suda u ovom slu�aju?

Advokatska tarifa

- Prijatelj suda je, ako ho�ete upro��enu definiciju, branilac, advokat odbrane bez svog klijenta. Sve �to bi klasi�ni advokat odbrane radio u interesu klijenta je i na� zadatak. Po�to ne postoje instrukcije klijenta, vi se trudite da objektivno prona�ete sve olak�avaju�e ili osloba�aju�e okolnosti. Morate se truditi do kraja da artikuli�ete interese va�eg klijenta, ali bez njegovih direktnih instrukcija.

� Govori se da neki advokati, na zahtev optu�enog, dele ili daju deo svog honorara optu�enom, �to u na�im uslovima zna�i da optu�eni ima �ansu da se obogati dok je u �eveningenu?

- �uo sam i ja za te pri�e. Mogu samo da vam ka�em da advokati kao i druge profesije, kao lekari, na primer, moraju da se pridr�avaju svog profesionalnog kodeksa. Jedan od stubova na�e profesije je da advokat mora da slu�i interesima svoga klijenta, ali da u isto vreme bude nezavisan. Naravno da je branio�eva nezavisnost ugro�ena ako deli novac od svog honorara sa svojim klijentom.

� Koliko se pla�aju advokati u Ha�kom tribunalu?

- Sto deset dolara na sat. To je za jugoslovenske prilike veliki novac, ali za prilike na Zapadu to je daleko ispod cene koju mi na sat dobijamo. Moja tarifa u Holandiji je tri stotine dolara na sat. Ali braniti pred Ha�kim tribunalom je �ast i presti�. Jo� kad bih delio pare sa optu�enim propao bih. Jer i ovako dobijam samo tre�inu od moje normalne zarade.

Zorana �uvakovi�


Mirjana Markovi� prekinula intervju Bi-Bi-Siju

Supruga biv�eg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milo�evi�a, Mirjana Markovi� prekinula je intervju britanskom Bi-Bi-Siju iznervirana jednim pitanjem novinara.

Kada ju je novinar Bi-Bi-Sija upitao da li veruje da �e se njen suprug ikada vratiti, Mirjana Markovi� je zastala i iznervirana upitala novinara kako ga nije sramota da tako ne�to pita.

(Beta)

Back

Одговори путем е-поште