** Protesti rudara i metalaca

*** Kontrolisanje socijalnog bunta

** Kako se i predvi�alo, u septembru je do�lo do pove�anih
socijalno-ekonomskih pritisaka na Vladu Srbije od koje se zahteva da
zaustavi daljnje pogor�anje �ivotnog standarda gra�ana do kojeg je do�lo
posle osetnih poskupljenja struje, telefona, mesa, hleba. Vlada je
morala da ubla�i najavljeno poskupljenje struje i do kraja godine odgodi
podizanje cena, osim za grejanje i gradski prevoz

AIM, Beograd, 11.9.2001.

Dugo najavljivana vru�a jesen, u politi�kom, ekonomskom i socijalnom
smislu, po�ela je u Srbiji rano i dosta burno. Samo u jednom istom danu
premijer Vlade Srbije Zoran �in�i� suo�io se s obavezom da u svom
kabinetu vodi neprijatan razgovor s rudarima iz kolubarskog basena, dok
su istovremeno zaposleni u metalnoj industriji protestovali pred
vladinom zgradom. Pre ovog direktnog zahteva radnika iz dve
najdelikatnije industrijske oblasti u Srbiji, Samostalni  sindikat je
organizovao jednosatni upozoravaju�i generalni �trajk zaposlenih u kojem
je, prema saop�tenju organizatora, u�estvovalo oko pola miliona radnika.

Povod za ovako burna i masovna reagovanja radnika je njihov te�ak
socijalni i ekonomski polo�aj, a njihovu sudbinu deli i oko 1,2 miliona
penzionera, koji, kao i zaposleni, ne mogu da sa svojim skromnim
primanjima pokriju najosnovnije  �ivotne potrebe. Prema statisti�kim
podacima, vrednost tzv. potro�a�ke korpe tro�lane porodice u kojoj su
sadr�ani izdaci za prehranu, higijenu i pla�anje komunilnih obaveza
iznosi 315 DEM i, u proseku,  gotovo dvostruko prevazilazi  prose�nu
mese�nu platu. Izra�unato je da je kupovna mo� stanovni�tva opala u
prvom polugodi�tu za ogromnih 35 procenata, a prognoza je da �e
ovogodi�nja inflacija, pod uslovom da se zaustave daljnja poskupljenja,
da iznosi 40 posto, �ime �e biti prema�ena planirana inflacija od 30
procenata.

Iako u protesnim okupljanjima radnika odzvanjaju mnogobrojni zahtevi,
klju�ni poziv republi�koj vladi sastoji se u zahtevu da se pobolj�a
njihov ekonomski polo�aj, koji je osetno naru�en posle nesrazmernog
pove�anja cena osnovnim �ivotnim potrebama u odnosu na rast primanja.
Stanovni�tvo Srbije suo�eno je, posle odluke Vlade da liberalizuje cene
kako bi se uspostavio cenovni paritet izme�u pojedinih proizvoda, s
ogromnim poskupljenjima. To je dovelo do osetnog poskupljenja struje,
telefonskih usuga, mesa, hleba, a najavljeno je pove�anje cena grejanja
i gradskog prevoza. Uvo�enjem 20- procetnog poreza na �kolske knjige
osetno su poskupeli i izdaci za ud�benike �ime su mnogi ku�ni bud�eti
bankrotirali.

Za Vladu Srbije, koja je hrabro u�la u privrednu reformu, primenjuju�i
�ok terapiju, s namerom da se ova bolna operacija �to pre obavi, uz
rizik da se izazovu nezadovoljstva �irokih razmera, protesti zaposlenih
ne mogu da budu ignorisani. Oni dolaze kako od onih koji imaju primanja
iznad republi�kog proseka i spadaju u kategoriju relativno dobro
pla�enih radnika, tako i od strane zaposlenih s malim i neredovnim
primanjima. Rudari Kolubare i zaposleni u metalskoj industriji
predstavljaju ilustrativni primer za te dve grupacije. Rudari spadaju u
nadprose�no pla�ene radnike, pa su se na�li pod udarom zakonske odredbe
kojom su im primanja zamrznuta, dok metalci gotovo i da nemaju posla, pa
ni prihoda.

U tom dijalogu Vlada se ponela diplomatski. Rudarima je obe�ala da �e im
biti ispla�ene jubilarne nagrade, ali je ostala uporna u zadr�avanju
zamrznutih plata, dok je metalcima jasno poru�ila da novac mogu da
dobiju samo ako su u stanju da proizvedu robu koja mo�e da bude prodata.

Metalski kompleks je nekada predstavljao ponos srspke industrije, a
danas se nalazi pred ga�enjem, �ime je ugro�eno oko pola miliona
stanovnika, koji na, ovaj ili onaj na�in, �ive od rada u ovoj oblasti.
Prvi zahvat ura�en je u kragujeva�koj "Zastavi", gde je, posle o�trog
reza, bez posla ostalo vi�e od 15 hiljada radnika. Ovaj vladin korak
primljen je kao nagove�taj drasti�nog smanjivanja zaposlenih u metalnoj
industriji zbog �ega je nezadovoljstvo radnika jo� vi�e poraslo.

Njihovi zahtevi da im se obezbedi posao i jasno ka�e kakve su
perspektive metalske industrije nai�le su na odlu�an odgovor srpskog
premijera da Vlada ne�e davati novac za plate, ve� samo za programe koji
garantuju rentabilnu proizvodnju. To je veliki zaokret u odnosu na
postupke prethodne Vlade u vreme Milo�evo�evog re�ima, koja je �tampala
nov�anice da bi njima kupovala socijalni mir. Ovog puta �trajka�i su
nai�li na druga�ije opredeljenu Vladu, koja namerava da istraje u
sprovo�enju reforme.

I pored brojnih protesta pozicija Vlade nije ugro�ena, jer
nezadovoljstva nisu usmerena prema njenom smenjivanju ve� da se od nje
dobije materijalna podr�ka. Zahvaljuju�i inostranim donacijama Vlada ima
prostor da nov�ano poma�e najugro�enije kategorije stanovni�tva, ali
kada taj izvor jednom presahne bi�e suo�ena s velikim nevoljama. Njen
anga�man je okrenut prema obezbe�enju sredstava za zna�ajna ulaganja u
privredni razvoj i vodi se u dva pravca. Jedan je usmeren prema
inostranstvu od kojeg se o�ekuje brzo i pravovremeno dobijanje donacija,
a drugi, prema brzoj privatizaciji dru�tvenih i dr�avnih firmi, �ijom bi
prodajom bio pokrenut zna�ajan ivensticioni ciklus i tako ostvaren
planirani rast ovogodi�njeg dru�tvenog proizvoda od pet procenata.

Vlada se na�la u situaciji kada njena reforma mo�e da bude ugro�ena, jer
s niskim primanjima stanovni�tva ne sme da se upu�ta u dalju
liberalizaciju cena, niti da vu�e druge radikalnije poteze. Ve� je
odlu�eno da se odustane od najavljenog poskupljenja struje za 40
procenata, jer se Vlada opredelila za skromniji �strujni udar �od
najvi�e 15 posto. Mediji su prepuni izjava ministara iz mnogobrojnih
resora, koji javnosti �alju svakodnevne poruke da do kraja godine ne�e
vi�e ni�ta da poskupi osim najavljenog centralnog grejanja i gradskog
prevoza, ne bi li na taj na�in pridoneli spla�njavanju socijalnog bunta.

Da bi obezbedila uslove za nastavak reforme Vlada Srbije mora da se
izbori za otpis dve tre�ine inostranog duga, koji iznosi preko 12
milijardi dolara i obavi brzu privatizaciju firmi koje bi mogla dobro da
proda. Pored ova dva ekonomska poteza, u njenu obavezu spada i
postizanje evidetnog u�inka u suzbijanju kriminala i korupcije, kao
preduslova za dolazak inostranog kapitala i privla�enje stranih ulaga�a.

Bez toga je nezamisliv ekonomski oporavak, koji je u prvom polugodi�tu
pora�avaju�i, jer je zabele�en pad industrijske proizvodnje od 2,5
procenata. Dodu�e, ukupni dru�tveni proizvod je pove�an za blizu 1,5
posto zahvaljuju�i poljoprivredi. Re� je, ipak o skromnim rezultatima,
jer je pro�logodi�nja poljoprivredna proizvodnja, zbog izrazite su�e,
bila izuzetno niska, pa njen ovogodi�nji rast nije previ�e impresivan.

Vlada je suo�ena i s porastom nestrpljenja stanovni�tva, koje, zbog
suo�avanja sa siroma�tvom tra�i br�i porast standarda od onog koji mu je
sada dostupan. Upu�eni smatraju da vladin te�ak polo�aj jo� ne ugro�ava
njene pozicije u pogledu opstanka, ocenjuju�i socijalne naboje kao
pritisak na Vladu da efikasnije re�ava ekonomske i socijalne prilike u
Srbiji. Pritasak na Vladu je i rezultat njenog opredeljenja da sudbinu
privrede uzme u svoje ruke, tako da je u javnosti sazrelo saznanje da se
jedino pritiscima na Vladu mogu da ubla�avaju socijalno-ekonomske
te�ko�e.

# Ratomir Petkovi� (AIM)





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште