Title: Message
 
-----Original Message-----
From: SAVA VIDANOVIC [mailto:[EMAIL PROTECTED]]
Sent: September 10, 2001 11:41 PM


GOSPODINE JANKOVIC
Pridruzujem se  vasoj oceni o  ambasadoru SRJ u Otavi Miodragu  Perisicu i zelim  da dodam neka zapazanja na njegovu adresu. Cinimi se da je Perisic posao putem eks ambasadora Protica, svojim slobodnim izjavama ,koje  verujem da nisu u skladu sa zvanicnim stavovima  vlade. Na sastanku sa predstavnicima  dijaspore u Torontu Perisic se  u ime  otadzbini izvini ,onima kako rece, koji su prinudno napustili zemlju. Izvinio se grupici preostalih politickih imigranata koji su zbog svog opredeljenja u Drugom svetskom ratu morali da napuste zemlju. Izvinio se tim istim koji su trazili  od Kanadske vlasti da se uvedu sankcije Jugoslaviji. Umesto osude za takav jedan zahtev dobili su izvinjenje. Ambasador Perisic  time je svesno gurnuo od sebe najverovatnije 99% srpske imigracije od 55. godine do danas.  Bilo bi pozeljno da se Perisic izvini  tom delu imigracije sto ih je ponizio, u koliko zeli da gradi mostove saradnje izmedju dijaspore i matice zemlje. Ujedno da potvrdi svoje nepoznavanje duha imigracije i da  srpsku imigraciju ne cine pojedini predstavnici  nekakvih profanisanih politickih partija sa neprihvatljivom platformom novoj imigraciji. To su generali bez vojske, samozvani nametnuti lideri partija sa dvocifrenim brojem clanstva.
 
Neovlascene izjave Perisica sigurno nisu i zvanicni stavovi  jugoslovenske  diplomatije. Sve to ide u prilog  oceni nasih diplomata koja je pokrenuta slucajem Protica u Americi.
 
Zaista nicim ne moze da se opravda izjava da su ljudi  za Milosevica gladovali i umirali od gladi, sto se kako je rekao  vidi iz istorije bolesti preminulih, a da precuti ono sto je sada gore od predhodnog.
 
.Da li je ambasadoru Perisicu poznato koliko sada trenutno ima gladnih i koliko je umrlo ili ce umreti od gladi?  Izvori govore da trenutno 2 .miliona Srba gladuje. Koliko ih je ostalo bez posla i koliko ce ih tek ostati, koliko preduzeca je otislo u bankrotstvo i koliko ce jos otici u trenutku kada nema vise sankcije ,blokade i mediske satanizacije? Koliko je opao standard  zivota, astronomske cene namirnica i drugih proizvoda , strajkova nezadovoljstva,sve to ide u prilog cinjenici da ambasador Perisic nikako nije smeo da se dotakne te nerazumne ocene stanja  u predhodnom rezimu, utoliko pre sto je danasnja slika daleko gora od predhodne ,zahvaljujuci pre svega zapadu i sankcijama, koje su delovale. Sada  sankcija nema Stanje u zemlji je svakog dana gore i gore .Zasto?
 
Zamerio bih i novinaru  Kisobrana koji je svesno izbegao neka tako vazna pitanja koja su u svakom  slucaju  citaoci ocekivali, kao npr. objasnjenje odluke Skupstine o TRANZITU NATO kroz Jugoslaviju,Partnerstvo za mir prodaja Milosevica i podvala   zapada o namenskim sredstvima donatorske konferencije,razdora u DOS-u i izlaza iz trenutne krize,najnoviji zaokret u politici prema Tribunalu i mnoga druga pitanja koja su od interesa za dijasporu.Nezaobilazno pitanje abasadoru je i pitanje isplate zajma za preporod Srbije. Bezuspesan je svaki pokusaj investiranja dijaspore bez predhodnog izmirenja obaveza prema upisnicima zajma.
 
Lepo je to sto ambasador  zeli da stvori SRPSKI CENTAR U TORONTU. Vaznije po meni od toga je kako pomoci narodu Srbije da prezivi. Kako obezbediti stalan priliv deviza u zemlji?  Pokretac tog pitanja bio sam u vise navrata a to je potpisivanje radne konvencije i  socijalnog osiguranja  izmedju Kanade i Jugoslavije.Koliko bi se  deviznih sredstva slila u Jugoslaviju nakon potpisivanja konvencije i povratka  penzionera ?
Rec je o milijardama dolara koje bi se trosile u Jugoslaviji. To je pitanje koje bi ambasador trebao da sebi zacrta u prvi plan, pa tek onda  sve ostalo.
 
Pitanje sukcesije i deobe imovine, zgrada ambasade u Otavi je prema saznanjima kupljena za vreme kraljevine Srbije. Vas zadatak je da se zalozite i to  dokazete. Hrvatska i ostale bivse republike nisu u to vreme cinile Jugoslaviju, pa ne mogu ni polagati pravo na zgradu i rezidenciju ambasade.
Sava Vidanovic
---- Original Message -----

 

-----Original Message-----

From: Jankovic, Tika [
mailto:[EMAIL PROTECTED]]
Sent: September 10, 2001 6:37 PM


Postovani Ambasadore Mile Perisicu,

Vas politicki zivot i -politicke poglede pratim bar desetak godina. Jedanput smo se i sreli, u domu moje majke, u Beogradu. Vi ste sada izgubli kompas, kao politicar, diplomata i gradjanin Srbije-Jugoslavije. Posto kopiju ovog pisma saljem i javnost, na Internet, ne zelim da komentarisem o Vasem politickom bicu. Razlog za ovu belesku je Vasa neukusna, ustvari gadljiva, podla opaska da je "srpski narod umirao od gladi za Miloseviceve vladavine". Za "istorije bolesti" umrlih od gladi nemam komentara-normalan um se otkazuje pred ovakvim beslovesnim komentarom.

Ambasadore, Mile Perisicu, Vase mesto diplomate je mogao da preuzme bilokoji ustaski bojovnik pa da srpskom narodu ne bude gore. Probajte da se postidite, bar u kupatilu, pred ogledalom za brijanje, ako ne pred ljudima.

Tika Jankovic, Kalifornija 





> -----Original Message----
> From: Miroslav Antic [mailto:[EMAIL PROTECTED]]
> Sent: Monday, 10 September 2001 08:38

>
> 
>               Septembar, 2001
>
> Miodrag Perisic, ambasador SR Jugoslavije u Otavi:
>
>
> NE KLECATI, VEC VIDIKE OTVARATI
>
> Otava, avgusta 2001.   Pise: Milomir Niketic 
>
> Predajom akreditiva generalnoj guvernerki Edrijen Klarkson 27. juna u
> Rido Holu, guvernerskoj rezidenciji i istorijskom zdanju sagradjenom
> 1838. godine, novi jugoslovenski ambasador u Kanadi Miodrag Perisic
> zvanicno je otpoceo svoju diplomatsku misiju. U Otavu je dosao usred
> leta kada na Parlament Hil hrle desetine i stotine hiljada turista,
> ali i kada se, zbog lepog vremena i odsustva kanadskih poslanika,
> doteruje i rekonstruise centralni blok trodelne skupstinske
> gradjevine. Za naseg visokog diplomatu u svemu tome ima i izvesne
> simbolike: rekonstrukcija jugoslovensko-kanadskih odnosa je njegov
> zadatak, uspostavljanje komunikacije sa kanadskim parlamentarcima
> jedan od nacina da se taj zadatak obavi na dobrobit obe zemlje.
>
>      
> U biografiji ambasadora Perisica (53) nema diplomatskih cinjenica. On
> je predstavnik nove Jugoslavije koju, posle decenije izolacije,
> medjunarodna zajednica posmatra "novim" ocima. Medjutim, njegovo
> iskustvo u politickim, kulturnim, pa i medjunarodnim poslovima je
> veliko i dostojno postovanja. Bio je jedan od osnivaca (1989) i
> potpredsednik Demokratske stranke (1994-2000). Ministar informacija u
> kabinetu Milana Panica (1992). Dva puta biran za poslanika Savezne
> skupstine. Gostovao i drzao predavanja na Harvardu, Stenfordu,
> Berkliju i drugim americkim univerzitetima. Sa dr. Dusanom T.
> Batakovicem, sadasnjim ambasadorom SRJ u Grckoj i grupom Srba iz
> dijaspore osnovao nevladinu organizaciju Vece za demokratske promene u
> Srbiji u kojoj je, do decembra prosle godine, bio predsednik
> Politickog komiteta. Njegov kulturni angazman seze duze od tri
> decenije unazad, u vreme kada je, kao student filozofije koju je i
> diplomirao, ucestvovao u uredjivanju lista "Student". Od 1978-1984.
> bio je sekretar Andriceve zaduzbine, a zatim, do 1992. urednik
> "Knjizevnih novina", potpredsednik i predsednik srpskog PEN centra
> (1988-1992).
>
> Ekskluzivno za "Kisobran" razgovaramo sa prvim ambasadorom nove,
> demokratske Jugoslavije u Kanadi u novom milenijumu o njegovim
> diplomatskim vidicima jugoslovensko-kanadskih odnosa i drugim temama.
>
> Kisobran: Savremenu svetsku diplomatiju karakterisu novi faktori i
> uticaji: ukljucivanje parlamenata, privatnog sektora i nevladinih
> organizacija, primat ekonomske diplomatije, informaticka revolucija
> itd. Ideje "globalnog sela", naucni "legat" najslavnijeg teoreticara
> masovnih komunikacija Kanadjanina Marsala Mekluana postaju
> svakodnevica. Kako i gde, na opisanoj globalnoj slici, sebe "vidi"
> nova jugoslovenska diplomatija?
>
> M. Perisic: Posle pada Berlinskog zida u svetu su se dogodile ogromne
> strukturne promene. Na zalost, one su, kad je rec o nasoj zemlji,
> zakasnile. Nas duze od decenije posmatraju iz tzv. kaznenog ugla. Nasa
> diplomatija bila je ili nespremna ili nemocna da pravovremeno odgovori
> na izazove savremenog sveta. U nasledje smo dobili birokratizovanu
> diplomatiju, a nasi novi ambasadori trebalo bi da imaju neku vrstu
> harizme, osoben integritet. Vodece svetske sile su relaksirale vidljiv
> deo diplomatskog i pregovarackog protokola, ali ne i onaj tvrdji koji
> se tice zastite nacionalnih interesa. Postovanje koje je nasoj
> diplomatiji neophodno moglo bi biti pribavljeno ako se jasno vidi da
> nase diplomate drze do takvih interesa, sto ne bi smelo da ometa ni
> individualna ni prijateljstva medju narodima. Najvaznije je ipak da
> stabilna politicka i ekonomska situacija u zemlji daje dodatnu snagu
> diplomatskom predstavniku.
>
>
> Kisobran: Kakav sopstveni, nacionalni stil moze izgradjivati nasa
> diplomatija i na kojim korenima?
>
> M. Perisic: Posle 1918. Srbija je, prirodno birajuci za prijatlje
> svoje saveznike iz Prvog svetskog rata, nametnula prozapadnu, evropsku
> spoljnu politiku. Usudjujem se da kazem da smo tada imali bolju
> diplomatiju nego sto nam je bila drzava. Ali i u periodu do 1918.
> srpske diplomate su takodje veoma vesto i uspesno pribavljale
> prijatelje zemlji i narodu u tadasnjoj nestabilnoj Evropi. Nikoli
> Pasicu se pripisuje recenica po kojoj je 1917. srpski poslanik
> Spalajkovic dobio instrukciju: "Idi, klekni pred ruskog cara i kazi:
> Srbija je na kolenima". Tu recenicu bi danas mnogi pogresno
> protumacili. Medjutim, s obzirom da se vodio krvav rat, da je mala
> Srbija tesko zaceljivala svoje otvorene rane, a srpski seljak cuvao
> vrednost nacionalne valute i takve naredbe bile su moguce.
>
> U FNRJ i SFRJ diplomatija je bila deo partijske birokratije ciji je
> temelj pocivao na interpretaciji drzave kao partijske politike. Imali
> smo i tada pojedince-dobre tehnicare i diplomate, ali su njihovi
> zadaci bili specificni. Od sredine sedamdesetih, pa sve do Brozove
> smrti (1980) sva nasa diplomatija bila je angazovana da mu nekako
> "pribavi" Nobelovu nagradu za mir. Nacionalni interes prelamao se kroz
> taj zadatak i jednu jedinu licnost.
>
> Nije daleko od pameti pomisao da se slicno dogadjalo i kad je
> Milosevic uzeo sve konce upravljanja u svoje ruke. Kao poslanik
> opozicije u Skupstini SRJ govorio sam da mi se cini da nase diplomate
> imaju po jednu kasetu u glavi i reprodukuju ideoloski tekst kome ih je
> naucio njihov sef. Oni su govorili ono sto nije imalo veze sa
> realnoscu. S druge strane, imali smo podeljenu, rasparcanu opoziciju,
> a danas imamo vlast koja pocinje da deluje slicno, fragmentarno. Mora
> postojati politicka saglasnost kada je rec o interpretaciji
> nacionalnih i drzavnih interesa. Diplomatija treba da salje povratne
> poruke zemlji, da ukazuje na koji nacin je njeno delovanje snazno. A
> ono je snazno onoliko koliki je stepen politickog konsenzusa u samoj
> drzavi. Mi imamo dobru diplomatsku tradiciju i nase diplomate treba da
> je znaju.
>
> Kisobran: Vasa ocena revitalizacije jugoslovensko-kanadskih odnosa i
> perspektive njihovog razvoja?
>
> M. Perisic: Jugoslovensko-kanadske odnose jos opterecuju problemi
> nastali u minuloj deceniji. Primera radi, Jugoslavija je letos ukinula
> vize za posetioce iz zemalja EU, SAD i Kanade, ali je kanadski vizni
> rezim za Jugoslovene i dalje nepromenjen i strog. Poseta kanadskog
> ministra inostranih poslova Dzona Menlija Beogradu (28. maja),
> prilikom koje sam bio clan jugoslovenske drzavne delegacije, dala je
> impuls njihovom unapredjenju.
>
> Objektivno gledano Jugoslavija ne moze biti ozbiljan ekonomski partner
> Kanadi, ali moze u meri u kojoj Kanada, kao visoko razvijena zemlja,
> clanica i domacin samita G8 iduce godine, ucestvuje u svetskim
> zbivanjima. Pri tome je vazna podrska Kanade reformama i demokratskim
> promenama u Jugoslaviji. Svi Kanadjani, bilo kog porekla, su
> dobrodosli u nasu ambasadu u Otavi i u Jugoslaviju ako zele da "prave
> posao". U tom smislu zelim i javno (ucinio sam to ovog leta u Beogradu
> licno) da odam priznanje Andjeli Bogdan, ambasadoru Kanade u
> Jugoslaviji, koja ostvaruje intenzivne poslovne kontakte u Beogradu,
> ali i drugde u Srbiji i Crnoj Gori. Jedan od plodova njenog rada je i
> zainteresovanost Kanadjana za izgradnju Jadranskog sajma u Budvi. U
> Otavu krajem septembra stize jugoslovenska delegacija u kojoj ce biti
> Goran Pitic, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, Marija
> Raseta, ministar za saobracaj i telekomunikacije i drugi. Kanadska
> posta ima interesa da ucestvuje u modernizaciji jugoslovenskog PTT
> sistema. Verujem da ce doci i Djordje Djukic, predsednik Izvrsnog veca
> Vojvodine, politicar koji ima izgradjenu perspektivu ove pokrajine.
> Umesto stvaranja granica na rekama, Vojvodjani treba da se bave onim
> sto najbolje znaju da rade - da proizvode hranu i ulozeni profit
> reinvestiraju u agrobiznis. Vojvodina je zainteresovana za saradnju sa
> Kanadom u toj oblasti. U jugoslovenskoj delegaciji bice i nekoliko
> poslovnih ljudi koji vode velike i uspesne firme, zatim oni koji su
> zapoceli projekat "etno robne kuce" u Torontu i dr. Jugoslaviji je,
> takodje, neophodna avio veza sa americkim kontinentom. JAT jos uvek ne
> leti preko Atlantika jer postoje smetnje koje su otklonjive iako se u
> ovom trenutku cine nepremostivim. Za jugoslovensko-kanadske odnose
> vazna je i uloga nase dijaspore. Jugoslovenska drzava ne sme da
> eksploatise dijasporu i da je poziva na davanje vec na ucestvovanje u
> zivotu maticne zemlje. Medjutim, nasi iseljenici trebalo bi aktivnije
> da se ukljucuju i u politicki zivot tzv. nove domovine. Jugoslovenska,
> srpska zajednica nema nijednog predstavnika u kanadskom Parlamentu.
>
> Kisobran: Prema nezvanicnim procenama u Kanadi zivi vise od 300.000
> emigranata srpskog i crnogorskog porekla raznih generacija, razlicite
> politicke opredeljenosti, obrazovanja, imovnog stanja, kulturnog
> miljea itd. Medjutim, kako je davno napisao veliki srpski pesnik i
> diplomata Jovan Ducic, "otadzbina nije ni zemlja, ni rasa, ni jezik,
> nego zajednicki duh naroda". Sta nova jugoslovenska diplomatija moze
> da ucini na ocuvanju tog duha i kako cete Vi to ciniti u Kanadi?
>
> M. Perisic: Moje postovanje za dijasporu nije kratkog veka. Sredinom
> osamdesetih godina, kao glavni urednik "Knjizevnih novina", ne s malim
> rizikom, stampao sam mnogobrojna pisma nasih ljudi iz inostranstva.
> Medju njima bilo je i onih sa crnih lista Titove tajne policije.
> Slicno sam cinio objavljujuci i pisma disidenata iz zemalja Varsavskog
> ugovora. Gotovo dve decenije i kroz licne kontakte upoznajem
> predstavnike nase dijaspore. Cenim sto su ti ljudi nasli krov nad
> glavom i "koru hleba" u tudjini, a nisu zaboravili zemlju iz koje
> poticu. Impresivno je da ljubav pripadnika najstarijeg talasa
> ideoloske politicke emigracije prema otadzbini nije bila poremecena
> cinjenicom da je u njoj vladao rezim koji ih je iz nje oterao.
> Obracajuci se nedavno predstavnicima dijaspore u Torontu rekao sam da
> im se u ime otadzbine izvinjavam jer su zemlju napustili prinudno.
>
> Ponekad me, medjutim, plasi istina da ako dobro razumete dogadjaje u
> zemlji u kojoj zivite kao emigrant, ne morate uvek i automatski da
> budete iskljuciv sudija o zbivanjima u domovini. Jedna vlada je
> ponekad prinudjena da povuce i nepopularne poteze, ali ta vlada, u tom
> trenutku, verovatno raspolaze nekim saznanjima koja ne moze odmah da
> objavi u novinama. Razlozi koji je teraju da radi nesto sto izaziva
> oprecne reakcije su istorijske prirode, a takvi uvek kasnije izbiju na
> videlo. Povodom, izrucenja Slobodana Milosevica Haskom tribunalu za
> ratne zlocine na adresu ambasade u Otavi stigla su i protestna pisma.
> Posiljaoce sam
> savetovao: nemojte odmah da sudite i presudjujete, nemojte sve posmatrati
> kao deo medjunarodne zavere, kao neku vrstu "izdaje" interesa koje je duze
> od decenije personifikovao jedan jedini covek. Za vreme Miloseviceve
> vladavine ljudi su umirali od gladi i opste bede sto se vidi iz istorije
> bolesti preminulih. U isto vreme ta porodica je luksuzno zivela, a Marko
> Milosevic otvarao "Bambilend". Nasu zemlju ne bi trebalo gledati kroz
> likove vodja i politickih licnosti, kroz partije. Vazna je vecina, narod
> koji je i dalje egzistencijalno ugrozen, vazna su deca kojoj treba
> obezbediti buducnost. Mi ne mozemo vise biti izolovani. Dolazeci u Kanadu
> znao sam u kakvu (emigrantsku) sredinu stizem, ali sam ocekivao da vise
> nece biti dve interpretacije Srbije, ni pet Vidovdana. Ali, kao sto
> postoji biznis od politike u zemlji, postoji i biznis od politike u
> dijaspori. Ako je to neka berza patriotizma, ja na njoj ne mogu da
> ucestvujem jer berza postoji za novac i robu, ne i za patriotizam. Mislim
> da smo izisli iz perioda kada je biti profesionalni Srbin bilo korisno. Ja
> nisam ambasador dijaspore, niti to ijedan ambasador moze biti, nego sam
> ambasador jugoslovenske kod kanadske vlade. Moja poruka dijaspori je:
> verujmo jedni drugima, ne dozvolimo da prevagnu intuicija, utisci i
> strasti.
>
> Kisobran: U Skupstini Srbije proletos je odbijen zahtev za izradom
> Zakona o davanju prava glasa iseljenicima?
>
> M. Perisic: Mislim da se to desilo iz tehnickih razloga. Niko u DOS-u
> ne protivi se ucescu dijaspore u politickom zivotu otadzbine. Ali,
> Zakon treba dobro pripremiti, treba obaviti najsire konsultacije i sa
> dijasporom i sa vlastima u zemljama u kojima ima najvise nasih
> iseljenika, a Kanada je jedna od takvih. Hrvatski emigranti su svoje
> pravo glasa bukvalno kupili, Srbi u dijaspori za to nemaju razloga.
> Otadzbina to pravo treba da im ponudi. Prethodno treba videti koliko
> sve, s obzirom na sirotinjski drzavni budzet, kosta. U demokratskim
> uslovima izbori su vrlo skupi.
>
> Kisobran: Branislav Nusic, Milan Rakic, Jovan Ducic, Ivo Andric, Milos
> Crnjanski... Ovi i drugi nasi istaknuti pisci bili su i diplomate. Vi
> ste napisali pet knjiga; poslednja, esejisticka, "Razvaline ideoloskog
> raja", objavljena je 1995. Hocete li, i u svojstvu ambasadora,
> narocitu paznju posvecivati kanadsko-jugoslovenskim kulturnim vezama,
> ali i negovanju srpske tradicije i bastine?
>
> M. Perisic: Moj san je da u Torontu, najvecoj kanadskoj metropoli,
> otvorimo Srpski kulturni centar. Ta institucija trebalo bi da bude
> licna karta nase tradicije i sadasnjosti, ali i zalog projekata za
> buducnost, odnosno kanadska ustanova jedne dobro utemeljene i
> socijalizovane etnicke
> (srpske) zajednice. Bogatstvo srpske kulture i bastine treba da
> predstavimo tako da to ne bude samo za nasu internu (emigrantsku)
> potrosnju vec i da privuce Kanadjane. Zalazem se za stvaranje zajednickog
> odbora za izradu projekta Srpskog kulturnog centra. Zalazem se i za
> negovanje jezika, pisma, za predstavljanje slikarstva, muzike, filma,
> pozorista za tzv. fine elemente kulture. Treba da potiskujemo kulturu
> cevapcica, koje inace rado jedem, ali oni ne mogu biti primarni izraz nase
> kulture i nacionalne kuhinje. Moj cilj je i da se na univerzitetima u
> Severnoj Americi uvedu srpske studije. Valja razmisljati i o Muzeju Srba u
> Kanadi.
>
> Kisobran: Sta, s obzirom na haj-tek "simboliku" Otave kao tzv. Severne
> Silikonske doline, mozemo ocekivati od jugoslovenske ambasade na planu
> koriscenja moderne informacione tehnologije?
>
> M. Perisic: Odavno sam za to da se na nivou MIP-a uvedu obrasci na
> veb-sajtovima koje bi ljudi "skidali", popunjavali i slali
> diplomatskom ili konzularnom sluzbeniku ustedevsi vreme i novac za
> licni dolazak. Svaka sugestija u smislu elektronskog osavremenjavanja
> poslova ambasade i konzulata bi nam dobro dosla. Narocito od nasih
> mladih haj-tek strucnjaka. Medjutim, pitanje sukcesije drzava bivse
> SFRJ nije do kraja reseno i mi ne znamo kome ce pripasti zgrada
> jugoslovenske ambasade u Otavi. Ipak, njena vrata su za sada sirom
> otvorena svim zainteresovanima na adresi:
>
>
> 17 Blackburn Avenue,
> Ottawa ON K1N 8A2.
> Tel. (613) 233-6289
> Fax: (613) 233-7850,
> kao i na Internetu: http://www.yuemb.ca
> Email: [EMAIL PROTECTED]
>
> Kisobran: Vase licne zelje i poruka citaocima "Kisobrana".
>
> M. Perisic: Nalazim se pred serijom izazova i njima treba da
> odgovorim. Dobro sam primljen, nemam prepreka koje su imali nasi
> prethodni diplomatski predstavnici. Moja intimna zelja je da desavanja
> u SRJ iz Kanade ne posmatramo sa zebnjom. Da prestanemo da strahujemo
> sta ce se dogoditi sutra. Na kraju, citaocima najzapadnijeg srpskog
> lista obecavam da cu uskoro doci u Vankuver. Kasnije i u Kalgari,
> Edmonton. Voleo bih da sa predstavnicima srpske dijaspore sacinim
> predlog o jevtinom, racionalnom i funkcionalnom konzulatu u Vankuveru,
> koji bi bio otvoren u, za sada neorocenoj, ali doglednoj buducnosti.
>
>
>   _____
>
>      
> Posaljite nam komentar na [EMAIL PROTECTED]
> <mailto:[EMAIL PROTECTED]>
>

Одговори путем е-поште