** Da li je na pomolu dogovor Dukanovica i Bulatovica
*** Koncentraciona vlada?
** Sasvim je ocit skori dogovor DPS-a i SNP-a, ali niko ne
moze pouzdano znati - da li to znaci da Crna Gora ide ka
referendumu ili da se izjasnjavanje beskonacno odlaze
AIM Podgorica, 07.09.2001. godine
Inicijativa Liberalnog saveza za formiranje parlamentarne komisije koja
ce pripremiti prijedlog Zakona o referendumu, prosla je prema
ocekivanjima - uctivim odbacivanjem u formi dvonedjeljne skupstinske
pauze. Time-out zatrazio je portparol DPS, Igor Luksic, obrazlozivsi to
"utiskom" o spremnosti opozicionih lidera da "uz odredene uslove budu
aktivni ucesnici referenduma o drzavno-pravnom statusu Crne Gore".
Prethodno, projugoslovenska je koalicija docekala na noz inicijativu
liberala, optuzivsi ih da povlacenjem jednostranih i nedemokratskih
poteza ugrozavaju stabilnost Crne Gore.
No, ako je nespremnost koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" da ude u
nesu�enu radnu grupu za izradu referendumske regulative iskazana
apsolutno transparentno tokom kratke skupstinske rasprave, ni vjera u
mogucnost da je neke od clanice te koalicije moguce privoljeti da
ucestvuju na referendumu nije zasnovana samo na "utisku". Podloga za
kompromis, sasvim je izvjesno, udarena je tokom razgovora Predsjednika
Republike (i DPS), Mila �ukanovica sa Predragom Bulatovicem, Draganom
Socem i Bozidarom Bojovicem. Dvonedjeljna pauza bice iskoristena za
izradu nacrta dokumenta koji bi trebalo da bude prihvatljiv za sve
parlamentarne stranke, a izradu carobne formule protiv bojkota preuzela
je Demokratska partija socijalista.
Uspije li ta slozena operacija, vec u septembru Crna Gora dobice novi
veliki sporazum, poput onog od prije cetiri godine, nakon raspada
jedinstvenog DPS-a, koji ce trasirati put za izlazak iz sadasnje pat
pozicije. Taj dokument trebalo bi da sadrzi dvije kljucne odrednice:
dogovor o formiranju koncentracione vlade i odrzavanju referenduma. Vise
od obicnog svjedoka na tom svecanom obavezivanju, trebalo bi da bude
prisustvo i znacenje predstavnika medunarodne zajednice. Uloga spoljnog
faktora u forsiranom konstituisanju koncentracione vlade, tvrde dobro
obavijesteni, izuzetno je velika, pa ce i obaveza u sprovodenju
sporazuma biti adekvatna. "Muljanja je dosta svima, doslo je vrijeme
ili-ili" - folklorno definise aktuelni crnogorski politicki trenutak
jedan od poslanika vladajuce koalicije.
Na objema stranama, medutim, postoje ozbiljni otpori konceptu
koncentracione vlade. SDP, manja clanica vladajuce koalicije i LSCG,
partija koja obezbjeduje podrsku manjinskoj Vujanovicevoj vladi,
rezolutno su protiv te ideje. "Najava da ce u Crnoj Gori biti formirana
koncentraciona vlada, zabrinjavajuci je potez i znaci da u Crnoj Gori
nece biti odrzan referendum i da ona ne�e biti nezavisna drzava" -
pesimista je politicki lider "liberala", Miodrag Zivkovic.
Potpredsjednik SDP, Ranko Krivokapic smatra da bi koncentraciona vlada
dovela do bezvlasca i ukazuje na apsurdnost da se za garanta fer
glasanja uzimaju dokazani "kradljivci" izbora. "Zar ce referendum biti
demokratski, ako u vladu ude potpredsjednik SNP, Zoran Zizic, koji je
sproveo savezne izbore u Crnoj Gori, za koje je i DOS priznao da su
pokradeni vise nego oni u Srbiji" - pita Krivokapic.
Bez socijaldemokrata i liberala nije moguca koncentraciona vlada,
svjesni su i u DPS. Nada se, prije svega, polaze u SDP, koja se u
posljednje �etiri godine pokazala kao najpouzdaniji �ukanovicev
saveznik. Predsjednik te partije, Zarko Rakcevic, nakon proslonedjeljnih
razgovora sa crnogorskim predsjednikom ostavio je otvorenom mogucnost
stvaranja koncentracione vlade, ali tek nakon postizanja preciznog
sporazuma o referendumu i radi kontrole njegovog sprovodenja. Zato bi,
ukoliko se zeli saradnja SDP, sporazum morao sadrzati tacan datum
odrzavanja referenduma, precizno pitanje ("da li ste za suverenu,
medunarodno priznatu Republiku Crnu Goru"), te garanciju svih potpisnika
da nece bojkotovati referendum i da ce priznati rezultat. Sve to
poduprto garancijom medunarodne zajednice da ce sporazum biti postovan.
Takvi bi uslovi, mozda, mogli biti prihvatljivi i za Liberalni savez?
U projugoslovenskom bloku probleme pravi Srpska narodna stranka. Njen
predsjednik, dr Bozidar Bojovic hoce u koncentracionu vladu, ali samo
pod uslovom da njen posao bude priprema vanrednih republi�kih, pa i
saveznih izbora. "Tek tada bi crnogorski i savezni parlament imali puni
legitimitet" - kaze on i dopusta mogucnost referenduma samo ako se i
nakon tih izbora pokaze njegova neophodnost. "Mi nijesmo dobili mandat
glasaca da pripremamo referendum, nego da jacamo zajednicku drzavu" -
podsjeca Bojovic svoje koalicione partnere.
Od nejake Bojoviceve SNS mnogo je bitnije opiranje projektu
koncentracione vlade tzv. beogradskog krila SNP. Oba potpredsjednika te
partije, bivsi savezni premijer, Zoran Zizic i predsjednik Vijeca
republika savezne Skupstine, Srda Bozovic, skloniji su rusenju
Vujanovi�evog kabineta, uz pomoc nervoznih "liberala". "Platforma za
redefinisanje odnosa u federaciji, koju je prihvatila Savezna vlada, ima
prednost u odnosu na konstituisanje koncentracione vlade" - izjavio je
Zoran Zizic, odmah nakon prekida zasjedanja crnogorskog parlamenta. O
nerasciscenim odnosima unutar SNP i Narodne stranke svjedoce i
posljednje izjave Predraga Popovica i Predraga Drecuna(NS), koji pod
upitnik stavljaju potrebu izjasnjavanja gradana o drzavnom statusu Crne
Gore.
Javna je tajna da sestorica poslanika SNP u republickoj Skupstini nijesu
skloni tom rjesenju, a jedan od njih, Petar Samardzic pokazao je to
ostavkom na mjesto poslanika. Kondicionalan govor o referendumu, ipak,
samo je Bulatovicev pokusaj anestetickog djelovanja na svoje jogunaste
pristalice. Lider SNP prelomio je za ulazak u koncentracionu vladu, a o
njoj bez, barem formalnog, prihvatanja referenduma, ne moze biti ni
govora.
Da ce septembar biti mjesec pocetka raspleta krize, nagovjestavali su
posljednjih dana glasnogovornici opozicionih stranaka. Ispostavilo se da
su bili bolje obavijesteni ili barem manje konspirativni od kolega iz
ili bliskih vlasti. Sada se i to u dijelu javnosti uzima kao "dokaz"
ponovnog surovanja DPS sa projugoslovenskim blokom. Najostriji u
sumnjicenjima su, dakako, "liberali", ali i pojedini ugledni
analiticari, poput dr Milana Popovica, ne pokazuju razumijevanje za
formiranje koncentracione vlade. Potpredsjednik NS, Predrag Drecun samo
generira sumnje i strahove independista kad govori o "ofanzivi
jugoslovenskog krila DPS", koju je, navodno, spoznao tokom "zvanicnih i
nezvanicnih kontakata", a list "Dan", tradicionalno senzacionalisticki
pise kako je jedina dilema ko ce biti na celu nove vlade - Zoran Zizic
ili Svetozar Marovic?!
Ne odbacujuci mogucnost da u vrhu DPS jos ima politicara kojima ce
Beograd zauvijek ostati u dusi glavni grad, neostrascene analize
pokazuju da je opcija koncentracione vlade logicna rezultanta djelovanja
niza, uglavnom suprotstavljenih politicko-socijalnih faktora. Manjinska
vlada DPS i SDP objektivno nije mogla ostvariti tako kardinalan
poduhvat, kakav je proglasenje nezavisnosti, i zato sto su, apsurdno ali
istinito, njeni najradikalniji kriticari bili upravo "liberali" - oni na
cijoj je podrsci opstajala. Uz to, pritisak socijalnih problema i
korupcionaskih afera postao je gotovo nepodnosljiv. Za medunarodnu
zajednicu, izrazito nesklonu nezavisnosti Crne Gore, takva se Vlada nije
mogla nametnuti kao autoritet pred kojim bi Brisel i Vasington, a
pogotovo Moskva, promijenili glediste.
Predsjednik �ukanovic ponovio je u intervjuu "Svedoku" odlucnost da se
stvori "ambijent u kome ce svi priznati rezultate referenduma". Ako se
ispostavi da je koncentraciona vlada formula koja to obezbjeduje,
zagovornici suverenosti, koje on predvodi, morace da smisle kako da
sprijece destruktivan uticaj ministara ili koministara (jos se ne zna na
kom bi principu ta vlada funkcionisala) iz projugoslovenskih stranaka
stranaka. Jer, izvjesno je da ce njihov moto rada biti - sto gora
politicko-socijalna situacija u Crnoj Gori, to vise sansi da vecina u
opstanku Jugoslavije vidi spas od siromastva i "albanskog velikodrzavnog
projekta". Pitanje je i koliko bi principijelno reagovala medunarodna
zajednica na eventualno izvrdavanje eventualnog sporazuma, kojem bi
pribjegle projugoslovenske stranke, ako ocijene da gube?
Dokle gora ponovo zazeleni ("spremni smo da privatimo bilo koji datum u
aprilu i maju 2002. za referendum" - Igor Luksic) mnogo toga desice se
na obalama Morace, ali i Save i Dunava. Zbivanja u DOS mogla bi bitno
uticati na sudbinu federacije i rasplet u Crnoj Gori. Zelja da se
zamesateljstvo sa drzavnim statusom rijesi samo od sebe, kao posljedica
sukoba �indic - Kostunica, ipak, bajka je o kojoj zvanicna Podgorica sve
manje moze da sanja. Ocito je da se mec mora odigrati na domacem terenu
i pripreme su napokon pocele. Crnogorci, izgleda, nece moci da pobjegnu
od provjere jesu li narod vrijedan sopstvene drzave?
# Darko SUKOVIC (AIM)
Koncentraciona vlada
Inicijativa Liberalnog saveza za formiranje parlamentarne komisije koja
�e pripremiti prijedlog Zakona o referendumu, prosla je prema
o�ekivanjima - u�tivim odbacivanjem u formi dvonedjeljne skupstinske
pauze. Time-out zatrazio je portparol DPS, Igor Luksi�, obrazlozivsi to
"utiskom" o spremnosti opozicionih lidera da "uz odre�ene uslove budu
aktivni u�esnici referenduma o drzavno-pravnom statusu Crne Gore".
Prethodno, projugoslovenska je koalicija do�ekala na noz inicijativu
liberala, optuzivsi ih da povla�enjem jednostranih i nedemokratskih
poteza ugrozavaju stabilnost Crne Gore.
No, ako je nespremnost koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" da u�e u
nesu�enu radnu grupu za izradu referendumske regulative iskazana
apsolutno transparentno tokom kratke skupstinske rasprave, ni vjera u
mogu�nost da je neke od �lanice te koalicije mogu�e privoljeti da
u�estvuju na referendumu nije zasnovana samo na "utisku". Podloga za
kompromis, sasvim je izvjesno, udarena je tokom razgovora Predsjednika
Republike (i DPS), Mila �ukanovi�a sa Predragom Bulatovi�em, Draganom
So�em i Bozidarom Bojovi�em. Dvonedjeljna pauza bi�e iskoris�ena za
izradu nacrta dokumenta koji bi trebalo da bude prihvatljiv za sve
parlamentarne stranke, a izradu �arobne formule protiv bojkota preuzela
je Demokratska partija socijalista.
Uspije li ta slozena operacija, ve� u septembru Crna Gora dobi�e novi
veliki sporazum, poput onog od prije �etiri godine, nakon raspada
jedinstvenog DPS-a, koji �e trasirati put za izlazak iz sadasnje pat
pozicije. Taj dokument trebalo bi da sadrzi dvije klju�ne odrednice:
dogovor o formiranju koncentracione vlade i odrzavanju referenduma. Vise
od obi�nog svjedoka na tom sve�anom obavezivanju, trebalo bi da bude
prisustvo i zna�enje predstavnika me�unarodne zajednice. Uloga spoljnog
faktora u forsiranom konstituisanju koncentracione vlade, tvrde dobro
obavijesteni, izuzetno je velika, pa �e i obaveza u sprovo�enju
sporazuma biti adekvatna. "Muljanja je dosta svima, doslo je vrijeme
ili-ili" - folklorno definise aktuelni crnogorski politi�ki trenutak
jedan od poslanika vladaju�e koalicije.
Na objema stranama, me�utim, postoje ozbiljni otpori konceptu
koncentracione vlade. SDP, manja �lanica vladaju�e koalicije i LSCG,
partija koja obezbje�uje podrsku manjinskoj Vujanovi�evoj vladi,
rezolutno su protiv te ideje. "Najava da �e u Crnoj Gori biti formirana
koncentraciona vlada, zabrinjavaju�i je potez i zna�i da u Crnoj Gori
ne�e biti odrzan referendum i da ona ne�e biti nezavisna drzava" -
pesimista je politi�ki lider "liberala", Miodrag Zivkovi�.
Potpredsjednik SDP, Ranko Krivokapi� smatra da bi koncentraciona vlada
dovela do bezvlas�a i ukazuje na apsurdnost da se za garanta fer
glasanja uzimaju dokazani "kradljivci" izbora. "Zar �e referendum biti
demokratski, ako u vladu u�e potpredsjednik SNP, Zoran Zizi�, koji je
sproveo savezne izbore u Crnoj Gori, za koje je i DOS priznao da su
pokradeni vise nego oni u Srbiji" - pita Krivokapi�.
Bez socijaldemokrata i liberala nije mogu�a koncentraciona vlada,
svjesni su i u DPS. Nada se, prije svega, polaze u SDP, koja se u
posljednje �etiri godine pokazala kao najpouzdaniji �ukanovi�ev
saveznik. Predsjednik te partije, Zarko Rak�evi�, nakon proslonedjeljnih
razgovora sa crnogorskim predsjednikom ostavio je otvorenom mogu�nost
stvaranja koncentracione vlade, ali tek nakon postizanja preciznog
sporazuma o referendumu i radi kontrole njegovog sprovo�enja. Zato bi,
ukoliko se zeli saradnja SDP, sporazum morao sadrzati ta�an datum
odrzavanja referenduma, precizno pitanje ("da li ste za suverenu,
me�unarodno priznatu Republiku Crnu Goru"), te garanciju svih potpisnika
da ne�e bojkotovati referendum i da �e priznati rezultat. Sve to
poduprto garancijom me�unarodne zajednice da �e sporazum biti postovan.
Takvi bi uslovi, mozda, mogli biti prihvatljivi i za Liberalni savez?
U projugoslovenskom bloku probleme pravi Srpska narodna stranka. Njen
predsjednik, dr Bozidar Bojovi� ho�e u koncentracionu vladu, ali samo
pod uslovom da njen posao bude priprema vanrednih republi�kih, pa i
saveznih izbora. "Tek tada bi crnogorski i savezni parlament imali puni
legitimitet" - kaze on i dopusta mogu�nost referenduma samo ako se i
nakon tih izbora pokaze njegova neophodnost. "Mi nijesmo dobili mandat
glasa�a da pripremamo referendum, nego da ja�amo zajedni�ku drzavu" -
podsje�a Bojovi� svoje koalicione partnere.
Od nejake Bojovi�eve SNS mnogo je bitnije opiranje projektu
koncentracione vlade tzv. beogradskog krila SNP. Oba potpredsjednika te
partije, bivsi savezni premijer, Zoran Zizi� i predsjednik Vije�a
republika savezne Skupstine, Sr�a Bozovi�, skloniji su rusenju
Vujanovi�evog kabineta, uz pomo� nervoznih "liberala". "Platforma za
redefinisanje odnosa u federaciji, koju je prihvatila Savezna vlada, ima
prednost u odnosu na konstituisanje koncentracione vlade" - izjavio je
Zoran Zizi�, odmah nakon prekida zasjedanja crnogorskog parlamenta. O
neras�is�enim odnosima unutar SNP i Narodne stranke svjedo�e i
posljednje izjave Predraga Bulatovi�a i Predraga Drecuna(NS), koji pod
upitnik stavljaju potrebu izjasnjavanja gra�ana o drzavnom statusu Crne
Gore. Javna je tajna da sestorica poslanika SNP u republi�koj Skupstini
nijesu skloni tom rjesenju, a jedan od njih, Petar Samardzi� pokazao je
to ostavkom na mjesto poslanika. Kondicionalan govor o referendumu,
ipak, samo je Bulatovi�ev pok! ! usaj anesteti�kog djelovanja na svoje
jogunaste pristalice. Lider SNP prelomio je za ulazak u koncentracionu
vladu, a o njoj bez, barem formalnog, prihvatanja referenduma, ne moze
biti ni govora.
Da �e septembar biti mjesec po�etka raspleta krize, nagovjestavali su
posljednjih dana glasnogovornici opozicionih stranaka. Ispostavilo se da
su bili bolje obavijesteni ili barem manje konspirativni od kolega iz
ili bliskih vlasti. Sada se i to u dijelu javnosti uzima kao "dokaz"
ponovnog surovanja DPS sa projugoslovenskim blokom. Najostriji u
sumnji�enjima su, dakako, "liberali", ali i pojedini ugledni
analiti�ari, poput dr Milana Popovi�a, ne pokazuju razumijevanje za
formiranje koncentracione vlade. Potpredsjednik NS, Predrag Drecun samo
generira sumnje i strahove independista kad govori o "ofanzivi
jugoslovenskog krila DPS", koju je, navodno, spoznao tokom "zvani�nih i
nezvani�nih kontakata", a list "Dan", tradicionalno senzacionalisti�ki
pise kako je jedina dilema ko �e biti na �elu nove vlade - Zoran Zizi�
ili Svetozar Marovi�?!
Ne odbacuju�i mogu�nost da �ak i u vrhu DPS jos ima politi�ara kojima �e
Beograd zauvijek ostati u dusi glavni grad, neostras�ene analize
pokazuju da je opcija koncentracione vlade logi�na rezultanta djelovanja
niza, uglavnom suprotstavljenih politi�ko-socijalnih faktora. Manjinska
vlada DPS i SDP objektivno nije mogla ostvariti tako kardinalan
poduhvat, kakav je proglasenje nezavisnosti, i zato sto su, apsurdno ali
istinito, njeni najradikalniji kriti�ari bili upravo "liberali" - oni na
�ijoj je podrsci opstajala. Uz to, pritisak socijalnih problema i
korupcionaskih afera postao je gotovo nepodnosljiv. Za me�unarodnu
zajednicu, izrazito nesklonu nezavisnosti Crne Gore, takva se Vlada nije
mogla nametnuti kao autoritet pred kojim bi Brisel i Vasington, a
pogotovo Moskva, promijenili glediste.
Predsjednik �ukanovic ponovio je u intervjuu "Svedoku" odlu�nost da se
stvori "ambijent u kome �e svi priznati rezultate referenduma". Ako se
ispostavi da je koncentraciona vlada formula koja to obezbje�uje,
zagovornici suverenosti, koje on predvodi, mora�e da smisle kako da
sprije�e destruktivan uticaj ministara ili koministara (jos se ne zna na
kom bi principu ta vlada funkcionisala) iz projugoslovenskih stranaka
stranaka. Jer, izvjesno je da �e njihov moto rada biti - sto gora
politi�ko-socijalna situacija u Crnoj Gori, to vise sansi da ve�ina u
opstanku Jugoslavije vidi spas od siromastva i "albanskog velikodrzavnog
projekta". Pitanje je i koliko bi principijelno reagovala me�unarodna
zajednica na eventualno izvrdavanje eventualnog sporazuma, kojem bi
pribjegle projugoslovenske stranke, ako ocijene da gube?
Dokle gora ponovo zazeleni ("spremni smo da privatimo bilo koji datum u
aprilu i maju 2002. za referendum" - Igor Luksi�) mnogo toga desi�e se
na obalama Mora�e, ali i Save i Dunava. Zbivanja u DOS mogla bi bitno
uticati na sudbinu federacije i rasplet u Crnoj Gori. Zelja da se
zamesateljstvo sa drzavnim statusom rijesi samo od sebe, kao posljedica
sukoba �in�i� - Kostunica, ipak, bajka je o kojoj zvani�na Podgorica sve
manje moze da sanja. O�ito je da se me� mora odigrati na doma�em terenu
i pripreme su napokon po�ele. Crnogorci, izgleda, ne�e mo�i da pobjegnu
od provjere jesu li narod vrijedan sopstvene drzave?
Darko SUKOVIC ( AIM )
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/