*** PREGLED �TAMPE (1.9. do 7.9.2001.)

*# �TAMPA U BEOGRADU

## POLITIKA, 3.9.2001.

** POTPISANA DEKLARACIJA BALKANSKIH
DR�AVA O UNPAREDJENJU ZDRAVSTVA

Ministri zdravlja sedam balkanskih zemalja - Albanije,
Bosne I Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Rumunije,
Makedonije i Jugoslavije - potpisale su danas u Dubrovniku deklaraciju
kojom se obavezuju da �e raditi na unapredjenju zdravstva u ovom
regionu, kao i na obezbedjivanju ravnopravnog pristupa zdravstvenoj
za�titi za sve ljude. (...)

Tokom trodnevne konferencije, koja je zavr�ena danas, predstavljeni su I
projekti za unapredjenje zdravstva koji bi trebalo da privuku donatore.
Neki od ovih projekata su ve� nai�li na dobar odziv kod donatora
prisutnih na konferenciji, kao �to su Svetska banka, Odeljenje za
medjunarodne odnose vlade Velike Britanije, Gr�ka I Slovenija.

Konferenciju su organizovali Savet Evrope i regionalno
sedi�te Svetske zdravstvene organizacije.

Tanjug

## GLAS JAVNOSTI, 4.9.2001.

Da li su frakcije �iptarskih vojski samo paravan za novu
dr�avu u regionu?

** KRV, DROGA I ORU�JE ZA VELIKU ALBANIJU

(...) Koncept  Albanske nacionalne armije, ANA, je radikalizovanje
sukoba uz puno uva�avanje postojanja vojno-gerilskog (teroristi�kog
pokreta) na Balkanu za ujedinjenje Albanaca. ANA, obja�njava Tomislav
Kresovi�, publicista i analiti�ar agencije "Bina", ne�e biti �vrsta I
homogena nacionalno-teroristi�ka I ekstremisti�ka organizacija, ve� �e
davati podr�ku ciljevima i interesima Albanaca u borbi za nezavisnost na
Kosovu i Metohiji, federalizaciji Makedonije I specijalnom statusu juga
Srbije, ali i u Crnoj Gori I Gr�koj. Albanski pokret bi�e spreman da
pokrene i do 30.000 obu�enih "boraca" uz podr�ku oko 20.000 mafija�kih
vojnika i na stotine miliona dolara koji �e se odvajati za odr�avanje
balkanske krize. Albanski terorizam radi i na planu da njihova oru�ana
pobuna prati i delovanje NATO kroz protektorate ili "specijalne
operacije". Na taj na�in se indirektno od strane mo�nih dr�ava NATO (pre
svega SAD) daje podr�ka delovanju teroristi�ke organizacije ANA koja bi
predstavljala politi�ki lakumus medjuetni�kih sukoba na Balkanu. (...)

"Aktiviranje 'ANA'-e odraz je sukoba unutar teroristi�kih frakcija u
ambiciji albanske politi�ke emigracije ili albanske mafije da nastave sa
velikoalbanskom krizom na Balkanu, jer se na taj na�in obezbedjuju ratni
profiti I upliv u politi�ke tokove na jugoistoku Evrope. Politi�ki
koncept velike Albanije je samo politi�ka maska za ostvarivanje
mafija�ko-plja�ka�kih interesa i �irenja uticaja u albanskom nacionalnom
korpusu na Balkanu... Glavni centri su u Prizrenu, Kosovo i Metohija,
Kuksu i Tropoji, Albanija, predelima u podno�ju �ar planine i okolini
Tetova u Makedoniji, kao i u emigrantskim krugovima u Nema�koj I
�vajcarskoj, ka�e Kresovi�. (...)

Ljiljana Staletovi�



## VREME, 6.9.2001.

Sukobi u DOS-u

** MIHAJLOVI� NA INFORMATIVNOM
RAZGOVORU

Dok se lideri DOS-a bave nerealnim ambicijama i sitnim podvalama, niko
ne pita ko bi i kako to u policiji bolje uradio od Du�ana Mihajlovi�a,
niti je do sada ponudio boljeg kandidata, ali ni program, ideju ili
projekt. Kao da im je svima Milo�evi�ev MUP sasvim dobar, samo da ga se
do�epaju

(...) DSS i njihovi novoste�eni saveznici nikako ne mogu
da oproste ve�ini DOS-a, pogotovo Mihajlovi�u i Bati�u, hap�enje
Slobodana Milo�evi�a i njegovo izru�enje u Hag, kao i otvaranje
slu�ajeva masovnih grobnica, hladnja�a i ostalih neprijatnih detalja. To
su, uostalom, ljudi iz DSS-a vi�e puta otvoreno rekli: ohrabreni onime
�to donekle brzopleto vide kao dramati�an rast broja �lanova, dopustili
su sebi da s visine otpi�u, na primer, otmicu Ivana Stamboli�a kao
"medjukomunisti�ki obra�un", povezan valjda, s onime �to Ko�tunica i
Mira Markovi� zovu "dizanje glava pora�enih snaga sa osme sednice".
Nervoza sa kojom Ko�tunica sebi dopusti da napadne Predraga Koraksi�a, a
onda i dnevni list "Danas" zabrinjavaju�a je sama po sebi; koliko da se
ne zaboravi Slobodan Milo�evi� to sebi nije nikada dopustio. (...)


Milo� Vasi�

## NIN, 6.9.2001.

Intervju: Rori O'Saliven, �ef misije Svetske banke za Jugoslaviju

** NE�EMO BEOGRAD OFARBATI U CRVENO

(...) "Reforme idu veoma dobro i veoma brzo. Ono �to zaprepa��uje
donatore i veliki broj finansijskih institucija kakva je Svetska banka,
MMF ili EBRD, jeste brzina kojom se reforme osmi�ljavaju i sprovode i mi
se nadamo da ljudi ovde to vide. Ako se ljudi ne umore od reformi, ako
se udru�e oko toga,ovde bi stanje rapidno moglo da se popravi. Ovo je
jedan od najboljih primera reformi u isto�noj, centralnoj i jugoisto�noj
Evropi", ka�e NIN-ov sagovornik koji ima obi�aj da se svakom skeptiku
zagleda u o�i i pita: A �ta mislite kako �e tek izgledati za dve ili tri
godine?

-Iako ste optimista, zar niste zabrinuti zbog politi�ke
krize u Jugoslaviji?

"Zabrinuti smo zbog nestabilnosti jer ona rasteruje novac.
Ako neki ljudi misle da �lanovi parlamenta treba da raspravljaju medju
sobom a ne da se bave potrebama ljudi, ako se parlament ne bude bavio
usvajanjem zakona koji treba da poprave ekonomsku klimu, onda �e zaista
I sada�nja podr�ka sveta koju Jugoslavija ima biti uzdrmana, investicije
�e dolaziti sporo... A ako budu videli ono �to je vidjeno na donatroskoj
konferenciji kada su jugoslovenski ministri briljirali i kad su se
donatori utrkivali da pru�e pomo�, onda �e ljudima biti znatno lak�e da
prodju kroz ono �to prolaze sada. Zamislite koliko bi promene bile br�e
kada bi svi udru�ili snage da obnove zemlju. Kad zamislite kakve
sposobnosti, I iskustvo ljudi ovde imaju, to zaista ne bi moralo da
traje dugo. (...)

Tanja Jakobi

*# �TAMPA U PRI�TINI

## ZERI, 5.09.2001.

** SVE SRPSKE OPCIJE OKO KOSOVA

Mnoge zapadne diplomate koji pose�uju Beograd i zatim dolaze u Pri�tinu,
donose intimni utisak mnogih srpskih politi�ara da je Kosovo izgubljeno
zauvek za Srbiju. Naravno, krivica za to se prebacuje na politiku
pro�log re�ima, re�ima Slobodana Milo�evi�a. Ipak, konkretni politi�ki
postupci novog srpskog re�ima razlikuju se kao dan i no� od ovog ''
intimnog utiska'' koji se iznosi pred zapadnim diplomatama. Ovih dana su
predstavnici Demokratske stranke Srbije Vojislava Ko�tunice lansirali
jedan novi predlog teritorijalne reorganizacije Srbije, prema kojem bi
Srbija bila sastavljena od �est autonomnih pokrajina. Jedna od njih je i
Kosovo. Zatim, u svojim javnim nastupima, svi srpski zvani�nici su
zatra�ili podelu Kosova na entitete po etni�kim osnovama. Neboj�a �ovi�,
zamenik srpskog premijera, poslednjih nedelja je pokazao da ima za cilj
da se intenzivno bavi pitanjem Kosova. Napokon, konkretna situacija u
severnoj Mitrovici - na severu Kosova, takva je da tamo�nji Srbi uop�te
ne gre�e kada ka�u da se oni tamo ose�aju kao u Srbiji: Oni su u stvari
deo Srbije. Kada se sve to uzme u obzir, proizilazi da srpski re�im u
slu�aju Kosova igra na sve mogu�e
varijante: Od politike vra�anja ''korak po korak'' Kosovo u SRJ i u
Srbiju, kombinacije javne kooperacije sa UNMIK-om i KFOR-om i realne
konfrontacije sa njima na severu Kosova, istovremeno i registraciji Srba
i bojkota izbora, do odr�avanja u �ivotu opcije teritorijalne podele
Kosova. Dakle, jo� uvek smo daleko svo�enju ra�una u odnosima izme�u
Kosova i Srbije.

Blerim Shala

## KOHA DITORE, 6.09.2001.

** OPTU�BA SUSEDA

1.Pre godinu ipo dana pozvao sam premijera Makedonije u Pri�tini u
susretu pod nazivom ''Kosovo i susedi''. Imao sam u vidu da �e Kosovo
bilo sada ili kasnije, biti primorano da formuli�e svoju politiku
dobrosusedstva, kao dela izgradnje njegove dr�avnosti. A makedonski
premijer je bio dobra prilika nastavljanja obe�avaju�ih odnosa izme�u
Kosova i Makedonije. Prvo, jer je tokom njegovog mandata i u koaliciji
sa ADP-om zabele�ena evolucija prava Albanaca, �to je bilo veoma
ohrabruju�e kada se ima u vidu da je upravo Georgijevski bio taj koji je
osnovao partiju VMRO sa istaknutim antialbanskim tonovima. Drugo, zato
�to je posleratno Kosovo pru�alo novu �ansu za obe zemlje: Kosovo se
bilo pretvorilo u prvog poslovnog partnera makedonske privrede,
stvaraju�i po prvi put ne samo veliki dotok izvoza roba, ve� i bud�etski
suficit. Ta dva elementa su trebala da budu znaci za prevazila�enja
te�ke atmosfere koju je stvorilo makedonsko zvani�no antialbanstvo tokom
'80-tih i restriktivni koncept prava Albanaca u demokratskoj Makedoniji.
�ak, i zbog atmosfere u kojoj su kosovske ratne izbeglice bile
konstantno kori��enje od strane makedonske Vlade kao moneta pregovora sa
me�unarodnom zajednicom u cilju ubiranja sredstava, �to je stvorilo
potrebu da albanske porodice u Makedoniji snose na svojim ple�ima dramu
izbeglica.

Prilikom odlaska sa tog susreta, gospodin Georijevski je izrazio
zadovoljstvo i interes da se takvi susreti nastave, �ak se uspe�no
suo�io i sa talasom kritika as nacionalisti�kim intonacijama koji je
krenuo na njega nakon povratka iz Pri�tine.

2.Pre dva dana, isti taj premijer u makedonskom parlamentu me je optu�io
da sam siva eminencija, koja stoji iza rata u Makedoniji. To je stavio u
kontekst optu�bi protiv Za�titnih trupa Kosova, ponavljanjem teze o
uvozu konflikta sa Kosova i lociranja moje uloge na poziciju veze izme�u
albanskih partija, ''terorista'' i me�unarodnih posmatra�a.

Nije mi cilj da ka�em bilo �ta o mojoj ulozi. Nije nikakva tajna da sam
se sreo i sa albanskim partijama i sa me�unarodnim posrednicima, i za to
nije potrebna nikakva posebna tajna slu�ba. Svi moji susreti su se
odvijali na javnim mestima. Tako�e sam se susreo i sa komandantom NOV i
zato premijeru Georgijevskom nisu trebali podaci tajne slu�be; Tu
informaciju su mu na moj zahtev prosledili zapadni diplomati.

Kao posledica ovog anga�ovanja, zajedno sa mnogim drugim faktorima, bio
je i akt izgradnje konsenzusa za jedinstvenu, demokratsku i multietni�ku
Makedoniju, koji je postignut izme�u vojnih i politi�kih faktora u
Prizrenu i napokon, mogu�nost za mir koja se otvara Sporazumom u Ohridu.

Ako je tako, dakle, ako je anga�ovanje Albanaca bilo ekslicitno za
okon�anje rata i izgradnju demokratskog dru�tva, onda problem nije kod
mog anga�ovanja, ve� kod jednog fundamentalnog problema danas: G.
Georgijevski ne vidi mogu�nosti za mir niti za Albance kao ravnopravne u
Makedoniji. To je on demonstrirao tokom ovih �est meseci, obe�avaju�i
samo vi�e rata da bi se ugasio rat, obe�avaju�i vi�e vatre za ga�enje
vatre. I sada, kao obrazlo�enje izvla�i staru sovjetsku doktrinu,
interpretiranu u na�im
okolnostima: Nisu problemati�ni albanski gra�ani u Makedoniji, ve� ovi
van nje koji podsti�u konflikt. U tom kontekstu paranoje, spomenut sam i
ja...

Veton SURROI

*# �TAMPA U BANJA LUCI

## NEZAVISNE NOVINE, 4.9.2001.

** FUNKCIONERI I MORAL

Ivani�ev ministar (Latinovi�) javno je pozvao
Dodikovog pomo�nika ministra (Kesi�a) da Vladi RS
vrati mobilni telefon, koji je, bi�e, nezakonito prisvojio nakon
prestanka mandata. Pozvao ga je istom prilikom da plati i �tetu za
uni�teni slu�beni automobil u iznosu od desetak hiljada maraka. Za�to bi
dr�ava pla�ala pozive tipa Halo draga? Parlament Slovenije za tro�kove
upotrebe slu�benih mobilnih telefona svojih parlamentaraca I slu�benika
mjese�no izdvaja 340 hiljada maraka, I preduzima mjere da ih smanji. Da
li su na�i parlamenti I na�e vlade nekada saop�tili koliko pla�aju
tro�kove mobilnih telefona svojih funkcionera i slu�benika.

Branko Peri�

## NEZAVISNE NOVINE,5.9.2001.

** NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI

Problemi oko rje�avanja izbjegli�kog pitanja u kotorskom, Bocinji,
Drvaru i drugim mjestima u BiH izraz su neodgovorne politike koja se
vodi prema ovoj populaciji. Simptomati�no je da se problemi sa
dodijeljenim placevima u pravilu dogadjaju izbjeglicama, jer kada se
placevi dodjeljuju vladaju�oj eliti i �lanovima njihovih familija tada
se vodi ra�una da zemlja bude gruntovno �ista, jer zaslu�ni gradjani ne
uzimaju sporne parcele.

Radomir Ne�kovi�

## NEZAVISNE NOVINE, 7.9.2001.

** STROGO KONTROLISANE SJEDNICE

Demokratski karakter dr�avne vlasti lako je prepoznati
po njenoj otvorenosti i javnosti rada. Redukovanje
javnosti rada ugro�ava ljudska prava i slobode na
dvostruk na�in, jer uskra�uje pravo gradjana da budu obavije�teni i
istovremeno uskra�uje njihovo pravo da uti�u na rad dr�avne vlasti.
Komunisti�ki stil rada postao je osnovni metod u vodjenju narodnih i
dr�avnih poslova u RS gdje organi i institucije ne odlu�uju po principu
podjele vlasti na osnovu ustavnih odredjenja ve� odluke usagla�avaju na
neformalnim sastancima, a u zvani�nim institucijama se samo izvr�avaju.

Radomir Ne�kovi�

## NEZAVISNE NOVINE, 8-9.9.2001.

** PORUKA KARLE DEL PONTE

Glavni tu�ilac Ha�kog tribunala je dala jo� jednu
�ansu lokalnim sudovima, a time i BiH, da se kona�no
prekine s politizacijom slu�ajeva koji procesuiraju
doma�i sudovi, �to predstavlja i svojevrsni test za profesionalizaciju i
nezavisnost sudstva kao jedan od temeljnih kriterija koji treba da budu
ispunjeni da bi se u�lo u evropske integracije.

Josip Blazevi�

*# �TAMPA U SARAJEVU

## DNEVNI AVAZ, 02.09. 2001.

** PREDSJEDNIK HRVATSKE U ZVANI�NOJ POSJETI BIH

Mesi� pozdravio usvajanje Izbornog zakona

(.)U kra�em razgovoru izme�u Mesi�a, Belki�a i Radi�i�a dominirala je
tema o me�udr�avnoj saradnji, zaklju�cima sa pro�le sjednice
Me�udr�avnog vije�a. Kako je re�eno, do naredne sjednice koja je
zakazana u novembru u Zagrebu, vlade dvije zemlje trebaju da realizuju
ono �to do sada nije ura�eno. Razgovaralo se o naprecima u Jugoslaviji i
stanju u Makedoniji za koje je zajedni�ki ocijenjeno da optere�uje
region(.)

## OSLOBO�ENJE, 05. 09.2001.

** UO�I JESENSKOG ZAGREBA�KOG VELESAJMA

Predstavit �e se istaknute bh. Firme

Bosna i Hercegovina �e na ovogodi�njem 77. Jesenskom me�unarodnom
zagreba�kom velesajmu u�estvovati u svojstvu zemlje partnera, a pod
pokroviteljstvom Vije�a ministara, te privrednih komora Bosne I
Hercegovine(.) Posebnost za BiH, koja �e na Velesajmu biti predstavljena
u okviru projekta "Bh- zemlja partner" jeste u�estvovanje sve tri
privredne komore iz BiH, Dr�ave, federalne I Komore Republike Srpske.
Organizatori bh. Prezentacije priredi�e i kulturni sadr�aj, izvedbu
opere "Hasanaginica", projekciju filma Danisa Tanovi�a "Ni�ija zemlja",
te izlo�bu Made in Bosnia agencije Cardea Sarajevo.

## OSLOBO�ENJE, 4.9. 2001.

** KARLA DEL PONTE U POSJETI JUGOSLAVIJI

Vo�eni razgovori o politi�arima iz BiH i Hrvatske umije�anim u ratne
zlo�ine!

Glavna tu�iteljica Ha�kog tribunala Karla del Ponte razgovarala je u
utorak sa srbijanskim premijerom Zoranom �in�i�em o izru�enjima
Jugoslovena optu�enih za ratne zlo�ine, ali nisu pominjana konkretna
imena. "Svi zlo�ini po�injeni na teritoriji Jugoslavije moraju biti
rasvijetljeni, jer smo svjesni da brzina povratka u Evropu zavisi od
brzine kojom �emo ra��istiti sa pro�lo��u", kazao je �in�i�. Savezni
ministar pravde Savo Markovi� je poslije susreta sa Del Ponteovom
izjavio da glavna tu�iteljka nije uputila konkretne zahtjeve za nova
izru�enja jugoslovenskih dr�avljana, te da je bilo rije�i i o
umije�anosti u ratne zlo�ine politi�kog i vojnog vrha Bo�njaka I Hrvata
u BiH i Hrvatskoj, kao i pripadnika Oslobodila�ke vojske Kosova. U
izjavama nakon sastanka nije pomenuto da li je Del Ponte vlastima u
Beogradu predala dokumentaciju o finansijskim transakcijama biv�eg
re�ima, uklju�uju�i Slobodana Milo�evi�a, te �lanova njegove porodice i
najbli�ih saradnika. Iz Beograda Karla del Ponte leti u Sarajevo.

Bane BO�KOVI�

## DNEVNI AVAZ, 01. 09. 2001.

** BERIZ BELKI� O NAJAVAMA IZ BEOGRADA

Zajedni�ka vojna akademija vojski RS i Jugoslavije u ovom trenutku nije
mogu�a. Dragoljub Mi�unovi� najavio osnivanje zajedni�ke vojne akademije
za �kolovanje oficira iz RS i SRJ. Lideri Demokratske opozicije Srbije
(DOS) na posljednjem sastanku u Beogradu nisu razgovarali samo o
aktuelnoj krizi u odnosima klju�nih li�nosti nove vlasti Zorana �in�i�a
i Vojislava Ko�tunice.

Kako je nakon sastanka otkrio Dragoljub Mi�unovi�,
predsjednik Vije�a gra�ana u saveznoj skup�tini, DOS je razmatrao i
sporazum o vojnoj saradnji vojski Jugoslavije I Republike Srpske.
Mi�unovi� je, izme�u ostalog, rekao da je blizu rje�enja spor sa
Volfgangom Petri�em, visokim predstavnikom za BiH, koji je suspendirao
primjenu sporazuma o vojnoj saradnji, koja �e obuhvatiti i osnivanje
zajedni�lke vojne akademije. Vijest o mogu�nosti o �kolovanju oficira
VRS u Beogradu u bh. Politi�kim krugovima pro�la je gotovo nezapa�eno.
Niko se do sada, naime, nije ni zapitao kako je mogu�e da se vojnici iz
BiH obrazuju u zemlji protiv koje je dr�ava BiH i zvani�no podigla tu�bu
za agresiju pred Me�unarodnim sudom pravde u Hagu. Koju bi to vojnu
doktrinu izu�avali oficiri iz Republike Srpske? Koliko je najava
njihovog �kolovanja sa oficirima Vojske Jugoslavije u Beogradu u skladu
sa dokumentom o odbrambenoj politici BiH, koji je nedavno usvojilo
predsjedni�tvo BiH?- Puno je u posljednje vrijeme velikih rije�i I
velikih najava. Kad je rije� o specijalnim vezama RS i SR Jugoslavije,
ja sam svoj odnos prema dijelovima tog sporazuma rekao pokre�u�i pitanje
ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. U mojoj inicijativi sam, izme�u
ostalog, doveo u pitanje usagla�enosti s Ustavom BiH poslova u vezi sa
odbranom dr�ave - kazao je u prvom komentaru na vijest iz Beograda Beriz
Belki�, �lan Predsjedni�tva BiH.

Fadil MANDAL

K r a j





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште