B I L T E N V E S T I
11. SEPTEMBAR 2001.
SR JUGOSLAVIJA
SRJ-PREDSEDNIK: KOSTUNICA ODLIKOVAO POGLAVARA GRCKE PRAVOSLAVNE CRKVE
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica odlikovao je danas poglavara Grcke pravoslavne crkve,
arhiepiskopa atinskog i sve Helade Hristodula Ordenom jugoslovenske
zvezde
prvog stepena.
U saopstenju iz Kabineta jugoslovenskog predsednika navodi se
da
je arhiepiskopu Hristodulu orden urucen u znak zahvalnosti "grckom
narodu i
crkvi za svu pomoc koju su uputili srpskom narodu, kao i za bratsko
razumevanje za velike teskoce i iskusenja kroz koje je prolazio srpski
narod".
Prijemu kod Kostunice prisustvovao je i patrijarh srpski Pavle.
U razgovoru je izrazeno veliko zadovoljstvo sto se grcko i
jugoslovensko "istorijsko prijateljstvo uvek iznova potvrdjuje, posebno
u
iskusenjima kroz koja prolaze dva naroda".
"Predsednik Kostunica je podsetio da najdublji koreni nase
duhovnosti, vere i pismenosti poticu iz vizantijske kulture. Zajednicki
je
ocenjeno da dva naroda pripadaju Evropi i da pripadajuci Evropi moraju
ostati ono sto jesu Grci i Srbi", navodi se u saopstenju.
SRJ-BELORUSIJA: DOMAZETOVIC RAZGOVARAO SA AMBASADOROM BELORUSIJE U SRJ
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Savezni sekretar za
razvoj i
nauku Vuko Domazetovic razgovarao je danas sa ambasadorom Republike
Belorusije u SRJ Vladimirom Mackjevicem o unapredjenju naucnotehnicke
saradnje dve zemlje. U razgovoru je izrazen obostrani interes da se
dosadasnja saradnja Jugoslavije i Belorusije u oblasti poljoprivrede,
fizike, telekomunkacija, novih materijala, kao i zastite zivotne sredine
ubuduce razvija na komercijalnim osnovama.
Predstavnici dve zemlje ocenili su da su do sada postignuti
znacajni rezultati u realizaciji zajednickih projekata u ovim oblastima.
SRJ-TUNIS: SVILANOVIC U POSETI TUNISU
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - SMIP Goran Svilanovic
otputovao je danas u Tunis gde ce se susresti sa MIP te zemlje Nabibom
Ben
Jahijem. Sa Jahijem ce Svilanovic razgovarati o bilatelarnoj saradnji i
aktuelnim medjunarodnim pitanjima.
Svilanovic ce prisustvovati i nekim takmicenjima na 14.
Mediteranskim igrama, na kojima ucestvuju i jugoslovenski sportisti.
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - SMIP Goran Svilanovic
posetio je danas Sportsko selo u Tunisu, saopstio je Jugoslovenski
olimpijski komitet (JOK).
U Tunisu se odrzavaju 14. Mediteranske igre na kojima ucestvuju
i
jugoslovenski sportisti. Svilanovic je, kako pise u saopstenju,
prisustvovao koncertu KUD "Branko Krsmanovic". Sef jugoslovenske misije
Snezana Lakicevic Stojacic, predsednik i GS JOK Dragan Kicanovic i
Predrag
Manojlovic obavestili su ministra o uslovima smestaja u Sportskom selu,
rezultatima jugoslovenskih sportista i do sada osvojenih 11 medalja.
SVILANOVIC: JUGOSLAVIJA TRAZI STATUS POSMATRACA U POKRETU NESVRSTANIH
BEOGRAD, 11. septembra (Tanjug) Jugoslovenski MIP Goran
Svilanovic izjavio je danas da je Jugoslavija, u skladu sa
redefinisanjem
spoljne politike, zatrazila status posmatraca u Pokretu nesvrstanih
posto
je bilo nemoguce odrzati punopravno clanstvo, koje je u toj organizaciji
Jugoslaviji godinama blokirano.
Svilanovic je, u telefonskoj izjavi iz Tunisa, gde boravi u
visednevnoj poseti, objasnio da je odluka Savezne vlade da zatrazi
status
posmatraca doneta s ciljem da se prilagodi nivo angazmana nase zemlje u
Pokretu nesvrstanih sa zeljom da postanemo clan Evropske unije i da
unapredimo saradnju sa zemljama na Balkanu.
Sef jugoslovenske diplomatije je dodao da veruje da ce odluka
Pokreta nesvrstanih biti povoljna i da ce, dobijanjem statusa
posmatraca,
Jugoslavija doci u situaciju u kojoj su i ostale zemlje u regionu.
SRJ-POLJSKA: TROJANOVIC NA MEDJUNARODNOM SKUPU INTERELEKTRO
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Jugoslovenski ministar
privrede i trgovine Petar Trojanovic ucestvuje danas na 46. zasedanju
Saveta medjunarodne organizacije za privredu i naucnotehnicku saradnju
"Interelektro" u Varsavi.
Savet ce razmatrati mogucnosti za poboljsanje medjunarodne
saradnje u oblasti energetike.
Na skupu ce biti vise od 170 ucesnika, predstavnika vlada i
medjunarodnih privrednih korporacija.
FRANCUSKA-SRJ: FRANCUSKI PREDSEDNIK 14. I 15. SEPTEMBRA U BEOGRADU
PARIZ, 10. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Francuske Zak
Sirak
boravice 14. i 15. septembra u Beogradu, u zvanicnoj poseti SRJ, kao
prvi
predsednik jedne zapadne zemlje koji ce posetiti SRJ od bombardovanja
1999.
godine.
Predsednik Francuske ce se u Beogradu sastati sa predsednikom
SRJ
Vojislavom Kostunicom, predsednikom Savezne vlade Dragisom Pesicem,
predsednikom Crne Gore Milom Djukanovicem i premijerom Srbije Zoranom
Djindjicem.
Prema diplomatskim izvorima u Parizu, Sirak ce zvanicno
otvoriti
obnovljeni Francuski kulturni centar u Beogradu, zatvoren od pocetka
NATO
napada na Jugoslaviju.
Nakon posete Beogradu, predsednik Francuske ce 15. septembra
krace
boraviti u Zagrebu.
SLOVENIJA-SRJ: MIP RUPEL U PODGORICI I BEOGRADU
LJUBLJANA, 10. septembra (Beta) - MIP Slovenije Dimitrij Rupel
posetice u okviru svoje jugoslovenske turneje u petak Podgoricu a u
ponedeljak, 17. septembra, Beograd, receno je agenciji Beta u kabinetu
sefa
slovenacke diplomatije.
Ministarstvo nije saopstilo program susreta Rupela i da li ce
tokom poseta Podgorici i Beogradu biti potpisani neki od privrednih
sporazuma.
Kako saznaje Beta, u ponedeljak i utorak eksperti i
predstavnici
Ambasade SRJ u Ljubljani sa slovenackim partnerima usaglasavaju tekst
sporazuma o medjusobnoj zastiti i unapredjenju investicija izmedju
Slovenije i SRJ, ali je malo verovatno da bude spreman za potpis do
Rupelove posete Beogradu.
BRITANIJA-SRJ-AMB.KRAFORD: VLADE SRJ I SRBIJE DOBRO RADE
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Ambasador Velike
Britanije u
Beogradu Carls Kraford ocenio je danas je srpska vlada ponudila dobar
koncept privatizacije i istakao da Srbija ima nekoliko prednosti nad
drugim
bivsim socijalistickim zemljama.
"Evropski biznismeni vole cvrst, realan okvir za privatizaciju,
a
to je ono sto nudi srpska vlada. Nikada necete imati vise sansi nego
sada",
porucio je Kraford na centralnoj promociji kampanje "Pocetak za imetak"
kojoj su prisustvovali srpski privrednici i strani ambasadori.
On je ocenio da se jugoslovenska vlada ozbiljno priprema za
teske
pregovore sa Pariskim klubom poverilaca i istakao da Srbija ima "tim
izvanrednih strucnjaka u vladi pod vodjstvom premijera Zorana
Djindjica".
"Svim evropskim biznismenima je pre svega potrebna politicka
stabilnost i izvesnost. Nazalost, vi (u SRJ) stvarate utisak stalne
politicke nesuglasice medju samim reformistima", dodao je Kraford i
istakao
da privatizacija Srbiji pruza mogucnost da se pridruzi savremenoj
zajednici
evropskog biznisa.
SEDNICI VRHOVNOG SAVETA ODBRANE PRISUSTVUJU SVI CLANOVI
PODGORICA, 11. septembra (Tanjug) Treca redovna sednica
Vrhovnog
saveta odbrane (VSO), koju je sazvao jugoslovenski presednik Vojislav
Kostunica, pocela je danas u podne u Vili "Gorica".
Kako Tanjug nezvanicno saznaje, sednici prisustvuju predsednik
Kostunica, predsednici Srbije i Crne Gore Milan Milutinovic i Milo
Djukanovic, nacelnik GS Vojske Jugoslavije Nebojsa Pavkovic i savezni
premijer Dragisa Pesic.
Prema protokolu, sednica je zatvorena za javnost a najavljeno
je
da ce nakon njenog zavrsetka biti objavljeno saopstenje.
Tanjug saznaje da ce tokom popodneva Kostunica i DJukanovic
odvojeno razgovarati o buducnosti Jugoslavije i redefinisanju odnosa
izmedju Srbije i Crne Gore, nakon cega ce biti odrzana konferencija za
novinare.
DJUKANOVIC: O ODBRANI DRZAVE TREBA CESCE RASPRAVLJATI
PODGORICA, 11. septembra (Tanjug) Crnogorski predsedniik Milo
Djukanovic ocenio je da je dobro to "sto je gospodin Vojislav Kostunica
odlucio da se naizmenicno odrzavaju sednice VSO u Podgorici i Beogradu."
Isticuci da je "od toga gde se odrzavaju sednice VSO vaznije da
se
odrzavaju redovnije", Djukanovic je za danasnje "Vijesti" kazao da bi o
"pitanjima vaznim za odbranu trebalo donositi kolektivne odluke, a ne da
se
izmedju sjednica donose odluke koje su pojedinacne."
Djukanovic je rekao da ce, prema najavama kojima raspolaze,
danasnjoj sednici VSO u Podgorici prisustvovati i predsednik Srbije
Milan
Milutinovic.
NBJ-DINKIC: MOGUCE UKIDANJE POREZA NA FINANSIJSKE TRANSAKCIJE
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Guverner NBJ Mladjan
Dinkic
rekao je da sa republickim ministrom finansija Bozidarom Djelicem
razmatra
mogucnost redukcije poreza na finansijske transakcije, kao i njegovog
potpunog ukidanja "u duzem roku". Dinkic je u intervjuu za nedeljnik
"Svedok" objasnio da ce taj porez biti ukinut kada u budzetu, zbog
dovoljno
realnih prihoda, ne bude bilo potrebe za tom vrstom oporezivanja.
Guverner NBJ je istakao da ce ukidanjem tog poreza "prestati
potreba za povecanjem cena proizvoda" i izrazio uverenje da ce "kad
oceni
trenutak, Djelic ici na smanjivanje, a zatim i na ukidanje tog poreza".
Dinkic je naveo da su devizne rezerve dostigle 960 miliona
dolara.
On je istakao da "u budzetu ima vise para nego sto je planirano" i da
"to
znaci da nema bojazni za dinar".
Dinkic je naveo da je nemacka "Bundes banka" procenila da se u
Srbiji i na Kosovu nalazi po devet milijardi maraka u ilegalnim
tokovima.
Navodeci da je drustveni bruto proizvod zemlje oko 20 milijardi maraka
godisnje, Dinkic je kazao da bi, prema procenama nemackih bankara, "to
znacilo da se ovde nalazi ceo jedan nas godisnji drustveni bruto
proizvod".
On je istakao da ce kolicina novca u ilegalnim tokovima "biti utvrdjena
prilikom zamene evra" i dodao da je ranije procenjivao da se u zemlji
ilegalno krece od tri do pet milijardi maraka. Dinkic je ocenio da
"najveci
deo (novca u ilegalnim tokovima) ne potice iz kriminala" i da ga je
"najvise u biznisu, a manji deo u slamaricama stanovnistva".
UN - SRJ - UKIDANJE SANKCIJA
SAVET BEZBEDNOSTI UN UKINUO I POSLEDNJE SANKCIJE SRJ
NJUJORK, 10. septembra 2001. (Beta) - Savet bezbednosti UN
danas
je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom se ukida embargo na uvoz oruzja
SRJ, uveden Rezolucijom 1160 u martu 1998. godine.
To je bio poslednji vid sankcija medjunarodne zajednice protiv
SRJ.
Na pocetku danasnje sednice Saveta bezbednosti, konstatujuci da
je
SRJ ispunila uslove postavljene Rezolucijom kojom je uveden embargo na
uvoz
oruzja i, uvazavajuci pismo koje je tim povodom pre dva dana uputio
Savetu
bezbednosti GS UN Kofi Anan, clanice su jednoglasno usvojile Rezoluciju
1367.
U tom pismu predsedavajucem Saveta bezbednosti, francuskom
ambasadoru Zan David Levitu, Anan je, izmedju ostalog, istakao da se
situacija u Jugoslaviji bitno izmenila, te da "nove vlasti SRJ saradjuju
konstruktivno sa medjunarodnom zajednicom u naporima da se ostvari mir i
stabilnost u balkanskom regionu". U uvodu Rezolucije 1367 uzima se k
znanju teska bezbednosna situacija duz administrativne granice prema
Kosovu
i naglasava neosporna nadleznost specijalnog predstavnika generalnog
sekretara UN kao sefa medjunarodne civilne misije i komandanta
medjunarodnih snaga (Kfor) da sprece i striktno kontrolisu protok oruzja
u
i izvan Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244.
Danas usvojenom rezolucijom prakticno se ukida clan 8.
rezolucije
iz 1998. godine, koji je u cilju osiguranja mira i stabilnosti na Kosovu
zabranjivao prodaju ili isporuku svih vrsta oruzja i municije SRJ.
"Odluka Saveta bezbednosti pokazuje dobre odnose, konstruktivnu
saradnju i poverenje koji sada postoje izmedju demokratskih vlasti u
Beogradu i medjunarodne zajednice", rekao je Zan David Levit. "Razvoj
dijaloga izmedju Jugoslavije i medjunarodne zajednice je pozitivan u
potrazi za mirom, stabilnoscu i pomirenjem u jugoistocnoj Evropi", dodao
je
Levit.
SVILANOVIC: UKLONJENO POSLEDNJE OGRANICENJE JUGOSLAVIJI
BEOGRAD, 11. septembra (Tanjug) SMIP Goran Svilanovic izjavio
je
da ocekuje dobar odjek odluke Saveta bezbednosti o ukidanju embarga na
oruzje, poslednje sankcije UN prema Jugoslaviji, "ne samo u vojnoj
industriji, vec medju svima koji se bave biznisom".
"Stvarni znacaj odluke Saveta bezbednosti je u cinjenici da je
Jugoslaviji uklonjeno poslednje ogranicenje: to je vazno za odnos
inostranih partnera prema nama, ali, istovremeno, podrazumeva doslednost
ukupne jugoslovenske politike", istakao je Svilanovic u telefonskoj
izjavi
iz Tunisa, gde od juce boravi u visednevnoj poseti.
Prema njegovim recima, ukidanje embarga na trgovinu oruzjem
Jugoslaviji "daje vise prostora da razmislimo o vojnoindustrijskom
kompleksu, njegovoj ulozi i mogucnostima".
"Iako ne treba imati prevelika ocekivanja, sada mozemo da
razmisljamo o tome kako i kuda da usmerimo tu industriju", dodao je
jugoslovenski MIP.
Podsecajuci da je ukidanje embarga na oruzje dogovoreno
prilikom
njegove posete Vasingtonu, gde je krajem jula boravio sa potpredsednikom
Savezne vlade Miroljubom Labusom i srpskim ministrom finansija Bozidarom
Djelicem, Svilanovic je izrazio zadovoljstvo sto je taj dogovor
ispostovan
i sto su, zahvaljujuci naporima jugoslovenskih vlasti, u poslednjih
deset
meseci ukinute sve sankcije UN prema nasoj zemlji.
AMB.SAHOVIC: UKIDANJE SANKCIJA PRIZNANJE SPOLNOPOLITICKOJ ORIJENTACIJI
SRJ
BEOGRAD, 11. septembra (Tanjug) Ambasador Jugoslavije pri UN
Dejan Sahovic ocenio je danas ukidanje embarga na uvoz oruzja u
Jugoslaviju
kao "vrlo vazan trenutak za nasu zemlju" i "priznanje novoj
spoljnopolitickoj orjentaciji Jugoslavije".
Ocenjujuci da su u poslednjih desetak godina, koliko postoji
SRJ,
sankcije UN i druge medjunarodne sankcije postale "tako reci, deo
svakodnevnice" za nas narod, Sahovic je rekao da smo sa najnovijom
odlukom
Saveta bezbednosti konacno "usli u grupu normalnih zemalja" u UN.
Zahvalni smo clanovima Saveta bezbednosti koji su na ovaj nacin
dali jos jedno priznanje nasem novom spoljnopolitickom kursu, rekao je
Sahovic i dodao da, medjutim, ukidanjem sankcija nisu reseni svi
problemi.
"Poznato je da ilegalan protok oruzja na Kosovu i sa Kosova
vrlo
destabilizujuce deluje na ceo region i mislim da je sad potrebno da
specijalni predstavnik generalnog sekretara, Kfor i UNMIK, odnosno
medjunarodno prisustvo na Kosovu u celini, preuzme odgovornost koju ima
na
osnovu Rezolucije 1244 i dodatno se angazuje da bi sprecilo taj ilegalni
protok oruzja na Kosovu", rkao je on.
SAVEZNO MINISTARSTVO ZA ODBRANU: UKIDANJE EMBARGA NA ORUZJE DOKAZ
VRACANJA POVERENJA U SRJ
BEOGRAD, 11. septembra (Tanjug) Savezno ministarstvo za
odbranu
ocenilo je danas da Odluka SB UN o ukidanju embarga na uvoz oruzja
Jugoslaviji predstavlja jos jedan dokaz vracanja poverenja medjunarodne
zajednice u politiku SRJ.
"Ukidanjem i poslednjih sankcija svetske organizacije
Jugoslavija
se ponovo vraca u red znacajnih i cenjenih zemalja u svetu. Ovom odlukom
se, takodje, posebno vrednuje uloga koju Jugoslavija ima u izgradnji
mira i
stabilnosti u regionu i Evropi", istice se u saopstenju ministarstva.
Ministarstvo za odbranu napominje da su ukidanjem embarga na
uvoz
oruzja stvorene realne pretpostavke za jacanje ukupnog odbrambenog
sistema
SRJ i daljeg razvoja vojnoprivrednih delatnosti, napominje se u
saopstenju.
Vlada SRJ i njeno ministarstvo za odbranu ce nastaviti da
svojom
politikom daju doprinos jacanju bezbednosti i medjusobne saradnje naroda
na
Balkanu.
GEN.PPUK.MILANOVIC: UKIDANJE EMBARGA PRIZNANJE SRJ
BEOGRAD, 10. septembra (Tanjug) Odluka SB UN da ukidne embargo
SRJ na promet oruzja ocekivana je i predstavlja priznanje nasoj zemlji,
izjavio je pomocnik saveznog ministra za odbranu generalpotpukovnik Jovo
Milanovic.
Milanovic je naglasio da to ipak ne znaci da ce SRJ vec "sutra"
krenuti u nabavku novih sistema naoruzanja jer u saveznom budzetu, za
ovu
godinu, za te namene nisu planirana sredstva. On je precizirao da ce
nabavke zavisiti i od ekonomske snage zemlje, a da ce prioritet imati
uvoz
rezervnih delova i modernizacija postojecih sistema naoruzanja.
"I nasa namera da se prikljucimo programu NATO 'Partnerstvo za
mir' uticala je na ukidanje sankcija jer, pored drugih uslova, samo
moderno
opremljena armija moze da izvrsava zadatke u okviru tog
programa". "Istovremeno, ovakva odluka, omogucice jugoslovenskoj
vojnoj
industriji povratak na strana trzista, na kojima je nekada imala
znacajnu
ulogu. To se, naravno, ne odnosi na one drzave koje su pod embargom
medjunarodne zajednice", istako je Milanovic.
Odluka UN kojom su ukinute i poslednje sankcije nasoj zemlji
ima
istovremeno i psiholoski momenat jer kod nasih gradjana razbija osecaj
izolovanosti koji je bio izrazen poslednjih deset godina, dodao je
pomocnik
saveznog ministra za odbranu.
RUSIJA ZADOVOLJNA ODLUKOM SAVETA BEZBEDNOSTI
UJEDINJENE NACIJE, 11. septembra 2001. (Beta/Itar-Tas) - Prvi
zamenik ruskog predstavnika u UN Genadij Gatilov izrazio je sinoc
zadovoljstvo zbog ukidanja embarga na uvoz oruzja SRJ, a posebno sto je
ta
odluka doneta jednoglasno.
On je u izjavi Itar-Tasu istakao da je SRJ ispunila sve zahteve
medjunarodne zajednice, dok su pozitivne demokratske promene u zemlji
uticale da Savet bezbednosti postigne konsenzus po pitanju ukidanja tog
embarga.
Gatilov je takodje rekao da Kfor imaju zadatak da kontrolisu i
sprece svaku mogucu isporuku oruzja Albancima. Embargo na oruzje,
istakao
je on, ukinut je jugoslovenskim vlastima, ali se ta odluka "ne
primenjuje
na albanske teroriste na Kosovu".
REPUBLIKA SRBIJA
SKUPSTINA: VANREDNA SEDNICA PARLAMENTA 17. SEPTEMBRA
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Predsednik Skupstine
Srbije
Dragan Marsicanin zakazao je vanrednu sednicu srpskog parlamenta za
sledeci
ponedeljak, 17. septembar.
Na sednici ce biti razmotreni predlozi o prestanku funkcija,
razresenju i izboru nosilaca pravosudnih funkcija. Na dnevnom redu je i
predlog skupstinskog Administrativnog Odbora o oduzimanju imuniteta
poslanicima Predragu Canovicu i Branislavu Ivkovicu. Poslanici bi
trebalo
da razmotre i vise predloga o izmenama Odluke o izboru clanova Skupstine
Srbije, koje su podneli predsednici poslanickih grupa DOS, Stranke
srpskog
jedinstva i Socijalisticke partije Srbije Cedomir Jovanovic, Dragan
Markovic i Branislav Ivkovic. Na dnevnom redu je i predlog odluke o
organizaciji i radu Sluzbe Skupstine Srbije.
DJINDJIC PRIMIO ARHIEPISKOPA HRISTODULA I PATRIJARHA PAVLA
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Premijer Srbije Zoran
Djindjic primio je danas poglavara Grcke pravoslavne crkve arhiepiskopa
Hristodula i patrijarha srpskog Pavla. Razgovorima su prisustvovali
ministar vera Srbije Vojislav Milovanovic i clanovi Sinoda Srpske
pravoslavne crkve.
Arhiepiskop atinski i sve Helade Hristodul cestitao je
Djindjicu
na povratku verske nastave u javne skole i izrazio podrsku i divljenje
Grcke pravoslavne crkve naporima koji se cine da bi bila zavrsena
izgradnja
Hrama Svetog Save na Vracaru.
Delegacija Grcke pravoslavne crkve dala je veliki novcani
prilog
Srpskoj crkvi kako bi ti radovi bili zavrseni.
Arhiepiskop Hristodul je, takodje, podrzao zakonske projekte
Vlade
Srbije, posebno o povratku imovine crkvama.
Djindjic se grckoj delegaciji zahvalio na dosadasnjoj pomoci i
istakao znacaj zavrsetka radova na Hramu Svetog Save kao simbola
nacionalnog i kulturnog jedinstva srpskog naroda.
Zajednicki je ocenjeno da su politicka i ekonomska obnova
drustva
nemoguce bez eticke i moralne obnove.
DJINDJIC: VLADA IMA JASNU VIZIJU RAZVOJA SRBIJE U 21. VEKU
BEOGRAD, 10. septembra (Tanjug) Premijer Srbije Zoran Djindjic
izjavio je danas da vlada ima jasnu viziju razvoja Republike u 21.
veku stabilne institucije sistema koje ce nadgledati sprovodjenje
Zakona o
privatizaciji, razvijenu infrastrukturu i kvalifikovanu i zadovoljnu
radnu
snagu.
Govoreci na centralnoj promotivnoj manifestaciji kampanje za
privatizaciju pod nazivom "Pocetak za imetak", Djindjic je u beogradskom
Centru "Sava" naglasio da su ta tri uslova kljucna za privlacenje
stranog
kapitala u zemlju i uspeh privatizacije.
Ukazujuci da je privatna svojina najpogodnija za investiranje
kapitala, zbog svoje fleksibilnosti i prilagodljivosti zahtevima
trzista,
premijer Srbije je naglasio da vlada zeli da sistemskim merama uvede red
u
drustvu, a pre svega u ekonomiji.
Prema njegovoj oceni, privatizacijom ce se povecati broj
autonomnih ucesnika u nacionalnoj ekonomiji, tako da ce se umesto dva do
tri velika i glomazna privredna giganta na trzistu pojaviti od 10.000 do
100.000 manjih i srednjih preduzeca, sto sa sobom nosi opasnost od
zloupotreba.
Zbog toga treba stvoriti pravila (zakone) i institucije, koje
ce
se starati o postovanju tih zakonskih okvira, sto je obaveza republicke
vlade, naveo je Djindjic i ponovio da privatizacija moze uspeti samo u
paketu, na liniji zakoni, institucije i ucesnici (radnici).
"Na pocetku privatizacije vazan je konsenzus svih ucesnika",
istakao je Djindjic i precizirao da time misli na nosioce vlasti, koji
sprovode zakonske propise i na postojanje svesti u drustvu o
neophodnosti
medjusobne saradnje.
Djindjic je ukazao da je za privlacenje stranog kapitala i
strateskih partnera u postupku privatizacije neophodno obezbediti
infrastrukturu, pre svega saobracajnu, telekomunikacije i poslovni
prostor,
a posebno politicku stabilnost u zemlji.
Komentarisuci kalkulacije u domacoj javnosti o visku radne
snage
na trzistu, Djindjic potvrdio da je evidentan visak u postojecem,
nasledjenom sistemu, "ali realno imamo manjak radne snage".
Saglasivsi se da ce u procesu svojinske transformacije biti
viska
radne snage, "ali privremeno", Djindjic je izrazio ubedjenje da ce
Srbija,
kroz pet godina, uvoziti radnu snagu.
On je najavio da domacoj radnoj snazi predstoji
restrukturiranje,
odnosno radna snaga se mora edukovati u skladu sa potrebama trzista,
tako
da ce u naredne dve do tri godine "Srbija biti najveca ucionica na
svetu, u
kojoj ce milioni ljudi da uce", bez obzira da li se radi o doktorima
nauka
ili radnicima.
Skupu na kojem je govorio i republicki ministar za privredu i
privatizaciju Aleksandar Vlahovic, prisustvovali su i ministri finansija
Bozidar Djelic, za rad i zaposljavanje Dragan Milovanovic, clanovi
diplomatskog kora akreditovani u Jugoslaviji i mnogobrojni predstavnici
stranih investitora i domace privrede.
VLAHOVIC: CILJ PRIVATIZACIJE JE POVECANJE ZIVOTNOG STANDARDA U SRBIJI
BEOGRAD, 10. septembra (Tanjug) Srpski ministar za privredu i
privatizaciju Aleksandar Vlahovic izjavio je danas da cilj privatizacije
nije promena vlasnicke strukture u Republici, vec investiranje u razvoj
domacih preduzeca i srpske ekonomije.
"Cilj privatizacije je da povecamo zivotni standard ljudi jer
je
to interes svih nas i zato svi treba da stanemo iza koncepta
privatizacije", porucio je Vlahovic na centralnoj promociji kampanje za
privatizaciju pod nazivom "Pocetak za imetak" u Centru "Sava".
DJELIC: U BUDZET CE STICI 100 DO 150 MILIONA MARAKA POMOCI
BEOGRAD, 10. septembar 2001. (Beta) - Ministar finasija Srbije
Bozidar Djelic izrazio je danas uverenje da ce se u budzet ove godine
sliti
100 do 150 miliona maraka direktne medjunarodne pomoci. Od toga ce dve
trecine biti upotrebljene za zastitu najosetljvijih socijalnih slojeva,
rekao je Djelic novinarima.
On je izrazio uverenje da ce Srbija od EU do kraja godine
dobiti
ukupno oko 120 miliona evra makrofinasijske pomoci na osnovu koje ce
moci
da se zaduzuje kod NBJ.
Prema recima Djelica, 72 miliona dolara kredita Svetske banke
mogu
se ocekivati najkasnije do 15. decembra.
DJELIC: NEKOLIKO VAZNIH FIRMI NAJAVILO PLACANJE POREZA
BEOGRAD, 10. septembar 2001. (Beta) - Ministar finasija Srbije
Bozidar Djelic izjavio je danas da je "nekoliko vaznih firmi" najavilo
da
ce platiti porez na ekstraprofit, ali nije hteo da kaze o kojim se
firmama
radi. "U ovom monentu se spremaju poreska resenja. Za nekoliko dana i
nedelja imacete relevantne informacije", rekao je Djelic.
Republicki ministar finasija je kazao da ce te informacije biti
prosledjene vladi i "relevantnom odboru Skupstine Srbije".
"Veoma je vazno za Zakon o porezu na ekstraprofit da skupstina
bude pomno informisana koja su poreska resenja urucena i da li je iko
dobio
oslobodjenje od poreske osnove", rekao je Djelic i podsetio da niko ko
nije
platio porez nece moci da ucestvuje u privatizaciji.
MEDJUNARODNI KREDIT OD 45 MILIONA EVRA ZA PUTEVE
BEOGRAD, 11. septembra 2001. (Beta) - Srbija ce od Evropske
investicione banke dobiti kredit od 45 miliona evra za rekonstrukciju
putne
infrastrukture, izjavila je republicka ministarka saobracaj i veza
Marija
Raseta Vukosavljevic.
Ona je agenciji Beta rekla da se moze ocekivati da ce ugovor o
tom
kreditu biti potpisan do 15. novembra 2001. godine.
Prema njenim recima, vlada je za saobracajnu infrastrukturu u
ovoj
godini izdvojila 4,7 milijardi dinara, od cega ce 2,5 miliona biti
ulozeno
u rekonstrukciju, revitalizaciju i izgradnju puteva, a ostatak u
odrzavanje
putne mreze.
Raseta Vukosavljevic je istakla da prirotet imaju
rekonstrukcija
puteva, a da ce izgradnja uslediti posle. Prema njenim recima, na
autoputevima i poluautoputevima su u toku radovi u vrednosti od 444,8
miliona dolara, a na magistralnim i drugim putevima za 414 miliona
dinara.
Od janura do jula su zavrseni radovi na putevima u vrednosti od 116,7
miliona, dodala je Raseta Vukosavljevic.
O davanju koncesija za izgradju puteva, kako je rekla, vlada ce
odlucivati tek posle izrade analiza koje ce pokazati koji su putevi
isplativi za davanje koncesija.
Raseta Vukosavljevic je objasnila da bi prema sadasnjem obimu
saobracaja u Srbiji jedino bio zanimljiv put od Beograda do Novog Sada,
ali
je istakla da ce se u analizama sagledati i mogucnosti saobracaja na
osnovu
pokazatelja obima saobracaja od pre 10 godina.
COVIC-OEBS: COVIC U UTORAK U LONDONU, U SREDU U BECU
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik Vlade
Srbije
Nebojsa Covic sastace se u utorak u Londonu sa britanskim MIP i
ministrom
odbrane, Dzekom Strouom i Dzefo Hunom, kao i drugim visokim
zvanicnicima,
receno je danas agenciji Beta u Covicevom kabinetu.
Covic, koji je i sef Koordinacionog tela za jug Srbije i
Koordinacionog centra za Kosmet srpske i jugoslovenske vlade, doputovace
u
sredu u Bec, gde ce razgovarati sa predstavnicima OEBS.
Predvidjeni su sastanci sa predstavnicima stalnog saveta OEBS,
GS
OEBS Janom Kubisom, kao i drugim zvanicnicima i ambasadorima u OEBS,
kazali
su Beti u kabinetu potpredsednika Vlade Srbije.
SRBIJA-BIH-MILOSAVLJEVIC: HITNO POTPISATI SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Ministar trgovine Srbije
Slobodan Milosavljevic i ministar energetike i industrije Federacije BiH
Hasan Becirovic ocenili su danas da je za povecanje privredne saradnje
potrebno sto hitnije potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini izmedju
dve zemlje.
"Trgovinski sporazum stvorio bi SRJ iste uslove koje BIH ima
dogovorene sa Hrvatskom, i uz sporazum o slobodnoj trgovini SRJ i
Makedonije, na putu smo da prostor bivse SFRJ ekonomski koliko je moguce
vise uskladimo", izjavio je Milosavljevic nakon razgovora predstavnika
vlada i privrednih delegacija dve zemlje.
Milosavljevic je ocenio da je sporazum koji predvidja
ublazavanje
carina vec trebalo da bude potpisan i da ce smatrati "svojim neuspehom"
ukoliko sporazum ne bude zakljucen do kraja godine.
Becirevic je izjavio da je medjudrzavni sporazum o trgovini na
nivou ekpertskih grupa usaglasen i dostavljen vladi Jugoslavije i da
Federacija BIH ocekuje brz odgovor jugoslovenske vlade.
"Potpisivanjem i ratifikacijom tog sporazuma mi bismo
legalizovali
saradnju privrednika, jer danas ta saradnja ide i kanalima koji nisu
pozeljni ni u jednoj ni u drugoj zemlji i kriminalci u tome imaju
najvise
koristi a dve zemlje puno gube", ocenio je Becirevic.
KOSOVO - METOHIJA
TRAJKOVIC: POZIV UNMIKU DA ISPUNI USLOVE ZA IZLAZAK SRBA NA IZBORE
BEOGRAD, 10. septembra 2001. (Beta) - Potpredsednik
Koordinacionog
centra za Kosovo i Metohiju Momcilo Trajkovic izjavio je da su clanovi
tog
tela na danasnjoj sednici razmatrali najnoviji razvoj situacije u
pokrajini, pre nego sto bude doneta konacna odluka o preporuci kosovskim
Srbima kako da se postave prema novembarskim izborima.
"Ovo je bila jedna od sednica pre nego sto donesemo konacnu
odluku
o izlasku na izbore. Moramo da razmotrimo novu situaciju i da zatrazimo
od
medjunarodne zajednice da ispuni uslove", rekao je Trajkovic u izjavi za
RTS.
"Ponovo cemo sesti krajem septembra ili pocetkom oktobra i onda
cemo konacno reci da li su ispunjeni uslovi i da li srpska zajednica
izlazi
na izbore", rekao je Trajkovic.
On je dodao da je danasnja sednica clanova Koordinacionog
centra
odrzana u Beogradu, samo jedna u funkciji trazenja odgovora od
medjunarodne
zajednice, da li ce ucinti napor da ispuni uslove za izalzak Srba ili ce
oni ostati van izbornog procesa, ne iznoseci o kojim se uslovima radi.
UNMIK-MANUEL: U GRACANICI U TOKU FORMIRANJE SRPSKE JEDINICE KZK
PRISTINA, 10.septembra 2001. (Beta) - Portparol UNMIK Suzan
Manuel
saopstila je danas da je u Gracanici u toku formiranje jedinice
Kosovskog
zastitnog korpusa (KZK), sastavljene iskljucivo od Srba i koja ce biti
pod
ingerencijama komandanta te organizacije Agima Cekua.
Manuelova je na konferenciji za novinare u Pristini danas
popodne
precizirala da se ne radi ni o kakvoj paralelnoj jedinici kosovskih Srba
i
da njeni pripadnici nece, kako je to ranije pogresno interpretirano,
imati
posebne oznake i druge ingerencije, vec ce biti sastavni deo KZK i to
pod
kontrolom njene Pete operativne zone.
Portpraol UNMIK je medjutim priznala da ce jedinica KZK
sastavljena od Srba sluziti samo srpskom entitetu na Kosovu, onako kako
je
organizovana kosovska policijska sluzba.
Pravilnik kojim je formiran KZK, od oko pre dve godine,
predevidja
10 odsto mesta za predstavnike manjina, od ukupno predvidjenih 5.000
pripadnika te organizacije.
UNMIKU se, prema recima Maunelove, do sada prijavilo nekoliko
Srba
u nameri da postanu clanovi KZKa, ali su pod pretnjom sunarodnika
odustali.
KFOR: SKIJAKER POTVRDIO NAMERE FORMIRANJA SRPSKE JEDINICE PRI KZK
PRISTINA, 10.septembra 2001. (Beta) - Komandant Kfora general
Torsten Skijaker izjavio je veceras da stvaranje srpske jedinice pri
Kosovskom zastitnom korpusu (KZK) predstavlja pokusaj medjunarodnih
vlasti
u pokrajini da tu organizaciju ucine multietnickom.
U intervju Radiju "Glas Amerike", programa na albanskom jeziku,
Skijaker je rekao da jedinica KZKa sastavljena od Srba ne bi
funkcionisala
samostalno i paralelno u odnosu na postojece formacije KZK. On je rekao
da
paralelne srpske strukture vladaju trenutno u severnom delu Kosovske
Mitrovice i da ce vremenom biti uklonjene, iako prema Skijakeru, one
trenutno ne predstavljaju pretnju miru u tom podrucju, kao ranije, kada
su
se sukobile sa medjunarodnim snagama bezbednosti.
"Pristup koji Kfor i UNMIk imaju prema severu Kosova i severnom
delu Mitrovice, je mekan kako bi se tamosnji Srbi motivisali da se
odazovu
novemabarskim izborima" u pokrajini, rekao je komandant medjunarodnih
snaga
na Kosovu.
On je pozvao na oprez kako se na jugu Srbije ne bi ponovio
albanski ekstremizam, dodajuci da predstavnici medjunarodne zajednice
koji
su bili ukljuceni u resavanje krize, i dalje aktivno prate razvoj
situacije
na tom podrucju.
Skijaker je odbacio optuzbe zvanicnog Skoplja na racun Kfora da
je
dozvolio prelivanje ekstremizma sa Kosova, navodeci da je u kontroli
granice i njenog ilegalnog prelazenja Kfor zaplenio preko 1.200 komada
oruzja razlicitog kalibra.
REPUBLIKA CRNA GORA
SJUTRA RAZGOVOR DJUKANOVICA I KOSTUNICE O FEDERACIJI
PODGORICA, 10. septembra (Tanjug) Predsjednik SRJ Vojislav
Kostunica i crnogorski predsjednik Milo Djukanovic razgovarace sjutra u
Podgorici, saopstio je veceras Republicki sekretarijat za informacije.
Prema najavi, predsjednici SRJ i Crne Gore razgovarace o temama
u
vezi sa funkcionisanjem federalne drzave.
VUJANOVIC: KOSTUNICA TREBA DA UCESTVUJE U RAZGOVORIMA O PREUREDJENJU SRJ
BEOGRAD, 10. septembra (Tanjug) Crnogorski premijer Filip
Vujanovic izjavio je da ocekuje da ce biti prihvacen predlog Crne Gore
da
razgovor o preuredjenju savezne drzave vode vlade Srbije i Crne Gore i
da u
tim razgovorima treba da ucestvuje predsednik SRJ Vojislav Kostunica.
"Crna Gora je jasno iskazala svoj pozitivan odnos prema ucescu
predsednika SRJ Vojislava Kostunice u tim razgovorima", rekao je
Vujanovic
u intervjuu "Blicu" naglasavajuci da "ovakav odnos uvazava njegov
(Kostunicin) ugled u medjunarodnoj zajednici i mogucnost da pomogne u
realizaciji dogovorenog".
"Njegovo ucesce u ovim razgovorima dodatno opravdava izlazak DS
iz
Vlade Srbije i cinjenica da ova stranka, kao deo DOS, legitimno
prestavlja
vecinsku volju gradjana Srbije", kazao je Vujanovic.
On je, medjutim, ponovio stav zvanicne Crne Gore da "o
Jugoslaviji, kao slozenoj drzavi, treba da odlucuju drzave koje su je
stvorile".
"Platformu Savezne vlade, ciju legitimnost vecinska Crna Gora
ne
priznaje, dozivljavam kao pripremu platforme Vlade Srbije. Posto je
odluceno da bi to trebalo da ucine obe vlade, ocekujem da ce uskoro tu
platformu usvojiti i Vlada Srbije", kazao je crnogorski premijer.
Nadam se da ce nakon toga biti prihvacen nas predlog da pocnemo
razgovore vlada Crne Gore i Srbije o novim odnosima dve drzave, rekao je
Vujanovic.
On je ocenio da sutrasnji razgovor Kostunice i crnogorskog
predsednika Mila Djukanovica "moze da bude znacajan i koristan".
"Stav koji ce predsednik Kostunica saopstiti dozivljavam
prvenstveno kao vidjenje novih odnosa dve drzave od dela vlasti Srbije
koji
predstavlja gospodin Kostunica, ali i kao iskustvo aktuelnog saveznog
predsednika koji se morao uveriti u nemogucnost funkcionisanja
zajednicke
drzave", kazao je Vujanovic.
Prema njegovim recima, Kostunica se u to morao uveriti i kao
predsednik Vrhovnog saveta odbrane i kao predlagac saveznih funkcionera,
ukljucivsi i sudije Saveznog ustavnog suda iz Crne Gore koje je nedavno
predlozio.
"Objektivna ocena funkcionisanja savezne drzave moze znacajno
da
pomogne da se odnosi Crne Gore i Srbije urede na osnovama saveza
nezavisnih
i medjunarodno priznatih drzava", zakljucio je Vujanovic.
SKUPSTINA-PEROVIC: REFERENDUM JEDINO RESENJE
PODGORICA, 10. septembra 2001. (Beta) - Predsednica crnogorskog
parlamenta Vesna Perovic izjavila je danas da je referendum o drzavnom
statusu Crne Gore jedino resenje za prevazilazenje krize u toj
republici.
U razgovoru sa ambasadorom Poljske u Beogradu Slavomirom
Dabrovim,
Peroviceva je rekla da za organizovanje referenduma u Crnoj Gori postoji
parlamentarna vecina, saopsteno je iz kabineta predsednice Skupstine
Crne
Gore.
Peroviceva je upozorila da se aktivnosti parlamentarnih
stranaka
"obavljaju van parlamenta i daleko od ociju javnosti". "Parlamentarna
vecina, na osnovu rezultata poslednjih izbora, ima mandat za
organizovanje
referenduma. Uprkos tome, van parlamenta se obavljaju pregovori sa
opozicijom koji vode ka takozvanoj koncentracionoj vladi, koja bi
znacila
izneverivanje volje biraca", rekla je Peroviceva.
Poljski ambasador je rekao da medjunarodna zajednica "ne
obeshrabruje organizovanje refrenduma", kao i da je prevashodno
zainteresovana za otpocinjanje demokratskog preobrazaja crnogorskog
drustva.
VLADA UTVRDILA PROGRAM RADA U DRUGOM POLUGODJU
PODGORICA, 10. septembra 2001. (Beta) - Crnogorska vlada
utvrdila
je danas program rada za drugo polugodje ove godine, ciji je osnov
program
mandatara za sastav vlade i mere ekonomske politike, saopstio je
Sekretarijat za informacije Crne Gore.
Prema saopstenju, vlada je opredeljena da se u narednom periodu
bavi i "nizom veoma znacajnih pitanja, prije svega aktivnostima na
ocuvanju
stabilnosti u Crnoj Gori, kao uslovu ukupnog ekonomskog i demokratskog
prosperiteta".
U saopstenju sa sednice vlade navodi se da ce ona nastaviti
saradnju sa medjunarodnom zajednicom "na daljoj afirmaciji Crne Gore u
merdjunarodnim odnosima", kao i rad na stvaranju boljih uslova
privredjivanja, povecanja zaposlenosti, zivotnog standarda gradjana i
ocuvanja socijalne sigurnosti.
REPUBLIKA MAKEDONIJA
SOLANA: OCEKUJEMO DA SKOPLJE PRIHVATI PLAN EU
LONDON, 10.septembra (Tanjug) Visoki predstavnik EU za
odbrambenu
i spoljnu politiku Havijer Solana izrazio je danas nadu da ce makedonska
vlada prihvatiti plan Unije o upucivanje novih snaga koje bi zamenile
NATO
posle isteka mandata 27.septembra i stitile civilne posmatrace koji
nadgledaju prekid vatre. "Cini nam se da je u Makedoniju neophodno
uputiti manje snage koje bi tamo ostale jedan kraci, strogo ogranicen
period kako bi osigurale tranziciju na novi ustavni poredak i
garantovale
bezbednost posmatraca", izjavio je Solana za BBC prenoseci neke detelaje
sa
jucerasnjeg ministarskog sastanka EU u blizini Brisela.
Prema njegovim recima, na tom sastanku bilo je reci o
politickoj
situaciji i napretku politickog procesa, ali i o bezbednosnim uslovima
pod
kojima rade posmatraci EU i OEBS u Makedoniji, kao i o mogucnosti da se
na
teren upute nove snage koje bi se sastojale od vojnika iz NATO zemalja,
ali
i iz zemalja koje ne pripadaju NATO.
"Razgovaracemo sa (makedonskom) vladom i mislim da ce vlada
prihvatiti ideju snaga koje bi branile i garantovale tranziciju od
trenutka
kada prestane prisustvo NATO do normalizacije regiona, posebno regiona u
kojem je delovala ONA", rekao je Solana. To ce zahtevati, dodao je on,
neku
vrstu prisustva vojne prirode u saradnji sa snagama makedonske vlade.
"Period tranzicije ne mora dugo da traje, a predlozene snage bi
garantovale da ce se sve sprovesti kako valja i da se Makedonija nece
vratiti u situaciju kakva je postojala ranije", zakljucio je Solana.
Zakljuceno u 13:30 c.
M O M C I L O