-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA1 ====================================================================== Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na nasem sajtu (http://www.b92.net/phpBB/index.php). - --- Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost primljenih informacija. Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi: http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi: http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international) ====================================================================== BUS IZJAVIO DA JE BIN LADEN GLAVNI OSUMNJICENI Americki predsednik Dzordz Bus u subotu je prvi put od kada je doslo do tragicnih dogadja u toj zemlji saopstio da je glavni osumnjiceni za teroristicke napade u Njujorku i Vasingtonu- Osama Bin Laden. Povodom sve ozbiljnijih priprema SAD za odgovor na teroristicke napade, Dzordz Bus danas se u Kemp Dejvidu u Merilendu sastao sa clanovima saveta za nacionalnu bezbednost. Nakon sastanka na kom su razmatrani dalji potezi Amerike, Bus je saopstio da ce SAD tragati za teroristima i, kako je rekao, isterati ih iz rupe ma gde se oni nalazili. Bus je takodje upozorio Amerikance da se moraju spremiti na veliku zrtvu posto ovaj sukob, prema njegovim recima, nece biti ni malo lak. Stejt department je u medjuvremenu obavestio inostrane diplomate da upozore svoje vlade da ce biti izolovane ako budu tolerisale ili pomagale teroristicke organizacije, izjavio je jedan visoki americki zvanicnik. Takva poruka americke adminstracije upucena je diplomatama na odvojenim sastancima sa zvanicnicima Stejt departmenta zaduzenim za pet svetskih regiona - Evropu, Bliski istok, juznu Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku. Na sastancima je upucen i zahtev vladama da zabrane delovanje svake teroristicke organizacija na teritorijama njihovih zemalja. Drzave koje je Stejt department stavio na listu onih koje sponzorisu terorizam uglavnom ne prisustvuju takvim sastancima. Jedini izuzetak je Sirija. POLITICKA I NACIONALNA HOMOGENIZACIJA AMERIKE Cetiri dana posle teroristickog napada na SAD, zemlje sirom sveta jos uvek prebrojavaju zrtve, a broj nastradalih se penje. Rudolf Djulijani, gradonacelnik Njujorka, rekao je da se 4 763 osobe vode kao nestale. Ovaj broj obuhvata 202 vatrogasca, 154 radnika luckih vlasti, 57 policajaca i 38 zaposlenih u jednoj menadzment kompaniji, kao i 157 putnika i clanova posade za koje se zna da su bili na avionima koji su ekslodirali na visim spratovima dva 110-spratna centra, rekao je Djulijani, prenosi Srna. Americki predsednik Dzordz Bus je naciji obecao veliku i temeljitu kampanju kao odgovor na teroristicke napade na Vasington i Njujork i zatrazio od Amerikanaca strpljenje. Novinar "Glasa Amerike" u Vasingtonu, Nenad Zafirovic za B92 je rekao da jos uvek nije sklon da kaze da se Amerika zaista sprema za rat. "Ono za sta se Amerika u ovom trenutku sprema je za jednu dugorocnu i moram priznati, prema svim najavama, vrlo nemilosrdnu borbu protiv terorizma. Tacnije, onih koji izvode teroristicke akcije i onih drzava i rezima koji ih podrzavaju. Cinjenica je da je Kongres odobrio 40 milijardi dolara, da je pocela mobilizacija vise od 35 hiljada rezervista. Zanimljivo je da Amerika, barem prema onome sto se sad moze videti i naslutiti, gradi jednu dugorocniju strategiju prilazu prema terorizmu i borbi prema terorizmu i ono sto ce biti vrlo zanimljivo je, sto je rekao drzavni sekretar Kolin Pauel, da ce Amerika ubuduce svoje odnose sa drugim zemljama graditi na osnovu njihovog stava prema terorizmu. U svakom slucaju, mislim da je jos uvek preuranjeno govoriti da Amerika ide u rat, sa strateske strane moze se reci da je ovo dobra pozicija SAD-a, s obzirom da postoji zaista velika medjunarodna podrska. Ono sto upozoravaju americki vojni analiticari je da Amerika ne sme napraviti greske koje je cinila u proslosti, a to je da na teroristicke napade reaguje prakticno preko noci i bez nekog jasnog cilja i u krajnjoj liniji, bez nekog jasnog saznanja ko stoji iza tih teroristickih napada. Analiticari porucuju da treba udariti nemilosrdno, ali samo onda kad se bude znalo ko je to uradio," rekao je Zafirovic. Sa druge strane, Zafirovic kaze da je u Americi na sceni velika politicka i nacionalna homogenizacija. "Mnogi kazu da je iz ove tragedije, eto, izvucena i neka politicka korist, a to je da je doslo do potpunog politickog jedinstva demokrata i republikanaca. S druge strane, nacija se ponovo homogenizovala. Podatak koji su sinoc objavili mediji je da je od utorka, od kada je doslo do teroristickih napada, do petka uvece, sirom SAD-a prodato vise od 570 hiljada nacionalnih zastava. Jer posle onog soka i straha, Amerikanci sada prelaze u jednu drugu fazu, a to je na neki nacin bes i gnev i naravno da ocekuju od svoje vlade da preuzme neke korake da se to vise ne desava, mada su svi svesni da onog trenutka kada Amerika bude uzvratila na bilo koju zemlju i bilo koji rezim, da Amerika moze ponovo ocekivati teroristicke napade. I ovo je psihicko pripremanje nacije za ono sto bi moglo uslediti za neki vremenski period, mozda 6 meseci ili godinu dana," rekao je Zafirovic za B92. FBI: OKO 25 OSOBA U PRITVORU Oko 25 osoba koje je americki Federalni istrazni biro ispitivao u vezi sa otmicama aviona kojima su izvrseni teroristicki napadi u SAD nalaze se u pritvoru zbog moguceg krsenja imigrantskih zakona, saopstili su pravosudni zvanicnici, javlja Rojters. Zvanicnici su naveli da se tih 25 lica nalaze na listi od 100 osoba koje je drzavni tuzilac Dzon Eskroft oznacio kao one koje FBI zeli da ispita zbog mogucnosti da poseduju informacije koje bi mogle biti od pomoci u istrazi. POCELO PREBACIVANJE GORIVA ZA RATNE BRODOVE I AVIONE Vojni analitacar britanskog casopisa "Dzejn Difens Vikli" Zoran Kusovac, u izjavi za B92 ocenjuje da Amerike nece toliko brzo krenuti u osvetnicku vojnu akciju. "I politicari i vojnici znaju da ovo nije tip akcije gde treba nesto uraditi ishitreno", kaze Kusovac i dodaje da je jedan opsti javni zahtev za osvetom i odmazdom toliko jak da ovog puta americki politicari i vojnici ne smeju sebi da dozvole bilo kakvu gresku. Medjutim, prema recima Zorana Kusovca, Amerikanci vrse vrlo ozbilje pripreme za pocetak vojne akcije: "Vec se prebacuje gorivo za ratne brodve u bazu na ostrvu Diego Garsija u Indijskom okeanu. To je vrlo znacajna baza, koja se nalazi otprilike na sredini Indijskog okeana na pola puta izmedju Indije i Afrike. Iz nje se mogu napadati i ciljevi u Africi i ciljevi na Bliskom istoku i u Avganistanu. Velike kolicine mlaznog gorivo se prebacuje i u bazu u juznoj Spaniji sto znaci da se Amerikanci spremaju za slanje velikog broja borbenih aviona preko Atlantika. Onda nakon toga, iz juzne Spanije ti avioni mogu otici po potrebi u prijateljske baze bilo na Mediteranu, bilo na Bliskom istoku ili u Africi. To znaci da je na pomolu operacija jako velikih razmera za koju se trenutno ne zna ni gde ce se odvijati ni kada ni kako", kaze Kusovac. PUTIN: OPSEZNA ISTRAGA MORA PRETHODITI SVAKOJ AKCIJI Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su teroristicki napadi u SAD potvrdili da je "terorizam postao glavna opasnost 21. veka", javlja dopisnik Bete. Putin je, na konferenciji za novinare tokom posete Jerevanu, rekao da se Rusija protivi upotrebi sile bez prethodnog jasnog utvrdjivanja pocinioca teroristickih napada u SAD, i porucio da je stav Moskve da opsezna istraga mora prethoditi svakoj vojnoj akciji. Ruski predsednik je, takodje, obecao pomoc Vasingtonu u naporima za iskorenjivanje "medjunarodnog terorizma". "Zlo mora biti kaznjeno", rekao je Putin, "ali, mi se ne smemo povesti za primerom bandita koji udaraju iz prikrajka. Moramo izvagati nase odluke i uciniti da one budu bazirane na cinjenicama". Prema njegovim recima, situacija u svetu nije se promenila zbog teroristickih napada u SAD, vec se promenila odavno, ali to "na zalost, nisu primecivali". Predsednik Jermenije Robert Kocarjan izrazio je uverenje da ce medjunarodna zajednica uskoro izraditi "konceptualne prilaze" u borbi sa medjunarodnim terorizmom. Putin je naveo da ce u uskoro u Sangaju, a potom i tokom posete SAD, sa americkim predsednikom Dzordzom Busom razgovarati o novom sistemu bezbednosti. O tom pitanju razgovarace pocetkom oktobra i u Briselu, sa rukovodstvom EU i NATO-a. PAUEL: PAKISTAN CE SARADjIVATI SA VASINGTONOM Americki drzavni sekretar Kolin Pauel izjavio je da je Pakistan pristao da pomogne SAD "u svemu sto se od ove zemlje bude zahtevalo" u vezi sa susednim Avganistanom, javlja Rojters, prenosi Srna. Izmedju ostalog SAD traze od Pakistana dozvolu za vojne letove iznad zemlje i zatvaranje granice sa Avganistanom gde se veruje da se krije Osama bin Laden. Pauel je rekao da se Pakistan slozio sa svim zahtevima SAD. TALIBANI PRETE SUSEDIMA Vladajuci avganistanski pokret Talibani saopstio je u subotu da ce napasti svakog suseda koji pruzi pomoc Sjedinjenim Drzavama u napadima na njihovu zemlju, javio je Afgan islamik pres. "Ukoliko susedne zemlje ustupe svoju teritoriju ili vazdusni prostor za napade protiv Avganistana... u tom slucaju ne moze se odbaciti mogucnost da cemo mi napasti tu zemlju", kaze se u saopstenju ministartsva inostranih poslova u Kabulu. "Bicemo prisiljeni da posaljemo nase mudzahedine na njihovu teritoriju... oni ce biti odgovorni za posledice", porucili su Talibani, prenosi Srna. EVAKUACIJA IZ AVGANISTANA Avganistanski vladajuci pokret Talibana zatrazio je u subotu od svih stranaca da napuste zemlju zbog vlastite sigurnosti s obzirom na moguce napade SAD na Avganistan, javljaju agencije. Ujedinjene Nacije i visoki komesarerijat za izbeglice u Pakistanu imaju velike probleme u prikupljanju saznanja o humantiranoj situaciji u Avganistanu, s obzirom da je svo osoblje moralo sa se povuce iz te zemlje tokom ove nedelje, rekla je portparol UN u Pakistanu Stefani Banker za B92. Upitana kojih je razmera najnovija izbeglicka kriza u Avganistanu nakon pretnji Amerike, Banker je za rekla da nema zvanicne podatke o tome, ali da je kroz nezvanicne kanale dobila informacije o pomeranju stanovnistva u Avganistanu, pa cak i preko granice sa Pakistanom. "U svakom slucaju nasa strahovanja zbog povecane humanitarne krize u Avganistanu i statusu civila povecavaju se iz dana u dan. Vec sada smo sigurni da necemo moci vise da radimo kao pre poslednjih dogadjanja i veoma brinemo za 6 miliona ljudi koji u Avganistanu zavise od humanitarne pomoci. Zbog svega, formirali smo kriznu grupu koja ce odlucivati o tome kako da se dopre do onih kojima treba nasa pomoc", rekla je Stefani Banker. Portparol UN u Pakistanu takodje ocenila da bi eventualna vojna akcija SAD donela velike probleme u distribuciju humanitarne pomoci Avganistanskom stanovistvu - "a oni ne mogu da priuste sebi zivot bez te pomoci", rekla je Banker za B92. PRONADJENA CRNA KUTIJA "JUNAJTID ERLAJNZA" Istrazitelji su pronasli "crnu kutiju" otetog aviona "Junajtid Erlajnza", let 93, koji se srusio u jugozapadnoj Pensilvaniji, pri cemu je poginulo svih 45 ljudi koji su se u njemu nalazili, saopstio je FBI. "Crna kutija" je pronadjena oko 20.30 sati po lokalnom vremenu (pola sata iza ponoci po Grinicu), u krateru dubine osam metara koji je napravio obruseni avion, saopstila je Linda Vizi, potparol FBI. "Crna kutija" je poslata u Vasington na ispitivanje u Nacionalnom centru za bezbednost saobracaja, prenosi Srna. IDENTIFIKOVAN JEDAN OD OTMICARA AVIONA Jedan 27-godisnji Libanac identifikovan je kao jedan od 19 otmicara optuzenih od strane SAD za otmicu cetiri aviona u samoubilackim napadima u utorak u Njujorku i Vasingtonu, saopstili su u subotu izvori bezbednosti, javlja Rojters. Osumnjiceni je identifikovan kao Zijad Samir al-Dzarah, sunitski musliman iz sela al-Mardz u dolini Beka na istoku zemlje, 75 kilometara istocno od Bejruta. Prema istom izvoru, porodica je obavestena da je njihov sin poginuo u jednom od aviona, ali oni su odbili da razgovaraju sa novinarima. Prema izvorima bliskih porodici na koje se poziva Rojters, Dzarah je napustio Liban i otisao u Nemacku pre sedam godina da studira za pilota i nedavno im je poslao pismo u kojem kaze da je dobio stipendiju za Floridu za dalje studije, prenosi Srna. RUSKI PUKOVNIK: VIJETNAM BI BIO PIKNIK U POREDJENJU SA OVIM. Pukovnik ruske vojske Juri Samanov, koji je proveo pet godina u borbama u Avganistanu kao komandant puka, upozorio je SAD da ne krecu u rat protiv Avganistana, javlja Beta. "Ukoliko Amerikanci krenu u rat, ja zalim te momke. I njihove majke i sestre i bracu. Bice to 10 puta gore nego u Vijetnamu. Vijetnam bi bio piknik u poredjenju sa ovim", rekao je Samanov. Prema njegovim recima, Ameriku "rakete nece spasiti: tamo nema niceg u sta se moze gadjati. Ispucajte godisnje zalihe municije, planine ce odoleti svemu". Nije tajna da je Avganistan jedna od najtezih zemalja na svetu za vodjenje rata, rekao je ruski oficir. ZONTAG: ZAGLUPLJIVANE AMERICKOG DRUSTVA Americka knjizevnica Suzan Zontag optuzila je politicare i medije za dezinformacije i razocaranje posle teroristickih napada u SAD, ocenivsi da je vecina izjava tezila zaglupljivanju americkog drustva. U clanku objavljenom u nemackom dnevniku "Frankfurter Algemajne cajtung" Zontag je i medije i politicare optuzila da vode zajednicki kampanju kako bi napad opisali kao kukavicki napad na slobodu i civilizaciju, prenosi Srna. "Cinjenicu da bi napad mogao biti rezultat politike i akcija SAD, samoproglasene svetske supersile, zanemarena je", pise Zontag, tvrdeci da mnogi Amerikanci nisu svesni da njihova zemlja jos uvek bombarduje Irak. Ona je kritikovala predsednika SAD Dzordza Busa jer je govorio svom narodu da je stanje pod kontrolom. "Nista nije pod kontrolom", upozorava Zontag. U BOSNI STRAH OD MOGUCE ODMAZDE Gradjani Bosne i Hercegovine strahuju da bi sada bes zbog samoubilackih teroristickih napada mogle iskaliti i na Bosni nakon sto su objavljene informacije da su vlasti te zemlje Osami Bin Ladenu izdale bosanski pasos, javlja dopisnik Radija B92, Zoran ZZuzza. Izaslanica americkog drzavnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Dzenet Bog porucila je gradjanima BiH da njena zemlja ne smatra neprijateljima sve zemlje u kojima zivi muslimansko stanovnistvo. U intervjuu za odabrane novinare u americkoj ambasadi u Sarajevu ona je rekla da ne zna nista o informacijama prema kojima su bosanske vlasti tokom rata u toj zemlji izdale pasos saudijskom teroristi Osami bin Ladenu. "Ne bih ocekivala napad americkih snaga na Bosnu. Nase snage su vec ovde i nasi interesi u BiH nisu ni zaustavljeni ni umanjeni", naglasila je Dzenet Bog. Sarajevski magazin "Dani" jos pre dve godine objavio je informaciju da je bosanska ambasada u Becu 1993. godine izdala pasos tada relativno nepoznatom vodji islamskih svetih ratnika, mudzahedina, Osami Bin Ladenu. Takvu informaciju prosle sedmice odlucno je demantovao ministar unutrasnjih poslova Federacije BiH Muhamed Besic, ali bi prava istina o tome trebala biti utvrdjena u utorak, kada ce u Sarajevu zasedati Komisija za naturalizovane drzavljane BiH u Sarajevu. Srpski izvori u BiH tvrde da je nakon rata u toj zemlji ostalo oko 1500 mudzahedina koji su dobili bosansko drzavljanstvo. Mnogi od njih ostali su u vezi sa Bin Ladenom, o cemu svedoci cinjenica da su bosanske vlasti pre tri meseca uhapsile pet mudzahedina na osnovu crvenih Interpolovih poternica izdatih u zapadnim zemljama. Dvojica od te petorice naturalizovanih bosanskih drzavljana alzirskog su porekla i smatraju se vrlo bliskim saradnicima Osame Bin Ladena i sumnja se da su vec ucestvovali u teroristickim akcijama usmerenim protiv drzavljana zapadnih zemalja. Jedan od najodgovornijih za njihov dolazak u BiH, Alija Izetbegovic, u subotu je u velelepnoj sarajevskoj dzamiji "Kralj Fahd" osudio teroristicke napade na SAD, ali se i usprotivio, kako je rekao, antimuslimanskoj kampanji koja je usledila nakon tih akcija. "STRATEGIJA REFORMI -- RAME UZ RAME" Za opstanak i razvoj Srbije neophodne su korenite promene, ali reformisticki pokusaji sadasnjih vlasti suocavaju se sa brojnim teskocama, koje su delom nasledjene, a delom su i proizvod novonastalih okolnosti. Ovo je jedan od zakljucaka konferencije koju je, pod sloganom "Strategija reformi -- rame uz rame", u subotu u "Sava Centru" organizovao Centar za liberalno-demokratske studije iz Beograda. Vecina ucesnika, medju kojima su bili jugoslovenski predsednik Vojislav Kostunica, premijer Srbije Zoran Djindjic, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus i srpski ministar finansija Bozidar Djelic, saglasna je da se najveci problemi za reforme u Jugoslaviji i Srbiji mogu podeliti na politicke i ekonomske, javlja dopisnik B92, Nikola Tomic. Nepostovanje Ustava je postalo navika, a politicka nestabilnost je konstantna. Prema recima Vojislava Kostunice, ma koliko Ustav i zakoni bili neodgovarajuci i mozda pogresni, oni se moraju postovati, a brzina reformi ne moze biti izgovor za njihovo krsenje. "Ustav i zakoni moraju se postovati, dok se ne promene, a menjati se mogu samo u legalnom i legitimnom postupku. Sve drugo, ma kako se pravdalo razlozima ove ili one svrsishodnosti, bio bi cin politicke samovolje, sto bi pre doprinelo povecanju nereda, nego reformi i stabilizaciji uredjenja," rekao je Kostunica. Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus smatra da ekonomske reforme moraju biti sveobuhvatne, brze i otporne na politiku. To, medjutim, trenutno nije moguce, tako da je za uspeh reformi neophodno ubrzati ustavna resenja, reformu sudstva i zakonodavne aktivnosti. Neophodan je i politicki konsenzus koji, smatra Labus, trenutno ne postoji. Republicki ministar finansija Bozidar Djelic takodje zahteva svojevrsnu "siroku koaliciju", koja bi udruzila razlicite drustvene slojeve oko zajednickog cilja, a to su napredak drzave i drustva. Oko ovog cilja moguce je okupiti trenutno suprotstavljene snage na politickoj sceni, konzervativce i liberale. "Ja mislim da, ni u kom slucaju, ne mozemo imati veliki pomak, ako ne dodje do sireg koncenzusa izmedju, hajde da kazem, nesto konzervativnijih slovenackih dusa i mozda nekih koje su nesto progresivnije i liberalnije... Jednostavno, postoji paradoks reformi, a to je da u uspesnoj reformi, koja je korenita i brza, bas ti konzervativni elementi dobijaju relativno najvise, ako ta reforma uspe," smatra Djelic. Djelic takodje optimisticki gleda i na DOS, kao vladajucu koalciju koja u sebi okuplja heterogene opcije i unutar koje se, u nedostatku odgovarajucih mehanizama, stvara sistem medjusobne kontrole. "Sasvim je dobro da koalicioni partneri gledaju jedni druge, i ako pogledate razne price, i o korupciji, u onom momentu kada nemamo dobro razradjene mehanizme finansiranja politickih partija, mislim da je u ovom momentu to jedan veoma dobar kontrolni mehanizam koalicionih partnera, a reforma moze samo da pobedi sa time," rekao je Djelic. Predsednik Kostunica smatra medjutim da je DOS postao snaga koja prevazilazi sve institucije i koja bi trebalo da se suoci sa izborima. "Aktuelno stanje, nadam se, privremeno, kada se o Srbiji radi, karakterise i odlucivanje u okvirima vladajuce koalicije kao obavezujuce za sve predstavnicke, izvrsne, upravne, pa i sudske ograne vlasti. Sem toga, i Savezna i republicka skupstina deluju u nekoj vrsti straha od sopstvene privremenosti. Uopste, taj strah od izbora, koji se takodje pravda toboznjom nemogucnoscu reformi, ako se izbori odrzavaju, opet je izraz predstave o partijskoj drzavi. Zasto bi izbori kocili i sputavali ista sto je dobro?" zakljucuje Kostunica. "Srbija se nalazi u procepu izmedju tri zahteva javnosti, koji su medjusobno suprotstavljeni", konstatuje republicki premijer Zoran Djindjic. Sa jedne strane, imamo zahtev za brzim i korenitim reformama, a sa druge imperativ da sve ostane u okviru zakona. Takodje, javlja se problem kako promeniti institucije i Ustav, kao okvir za sistemske zakone. "Kada znamo sta je nas zeljeni cilj, svaka dilema je lazna", navodi Djindjic. "Da li cemo da licemerno trazimo ono nemoguce, naime da neko tu kvadraturu kruga resi, ili cemo da se ponasamo kao jedan narod u jednom prelaznom periodu koji svoj osnovni zadatak vidi u resavanju problema i formiranju dnevnih koncenzusa i trazenja oslonca u nekim vrednostima, proverenim, koje ne smeju da budu dovedene u pitanje, i da prakticno postavi svoju viziju, svoj cilj -- priblizavanje i harmonizaciju sa Evropskom zajednicom, kao merilo za procenu i tih dnevnih dogadjaja?! Da ne procenjujemo nasu dnevnu politiku na osnovu toga koliko je ona zasnovana na nekim zatecenim stanjima, nego u kojoj meri ona nas priblizava zeljenom," rekao je Djindjic. "DO 2004. JUGOSLAVIJA KANDIDAT ZA EU" Srpski premijer Zoran Djindjic najavio je u subotu da bi, ukoliko se ne desi nesto nepredvidjeno, SR Jugoslavija mogla da 2004. godine bude kandidat za EU i da bi, ukoliko se harmonizuju ekonomski, finansijski i drustveni odnosi i institucije 2010. godine mogla da ocekuje i punopravno clanstvo u ovu najstariju evropsku instituciju, prenosi Srna. VUKOVIC: DJUKANOVIC CE SE ODAZVATI POZIVU PREDSEDNIKA SRJ Crnogorski predsednik Milo Djukanovic odazvace se pozivu predsednika SR Jugoslavije Vojislava Kostunice, da zvanicnici Srbije i Crne Gore u narednu subotu dodju u Beograd na pregovore o buducim odnosima Srbije i Crne Gore, izjavio je u subotu Miodrag Vukovic, Djukanovicev savetnik, prenosi Srna. "Razgovor, koji ce biti odrzani 19. septembra, bice prilka da konacno uporedimo argumente dve platforme, nase - koja nudi savez nezavisnih drzava u savezu ili uniji, i druge Platforme - zajednicka redefinisana drzava", rekao je Vukovic. "Mislimo da su svi argumenti na nasoj strani i da Srbija sve vise ide ka nasoj ponudi", tvrdi Vukovic, izrazavajuci potrebu zajednickog konstatovanja kako je Jugoslavija potrosena ideja, koja pripada proslosti. U slucaju da ne dodje do dogovora, Vukovic, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, ocenio je da ce se time samo ubrzati procesi pregovora u Crnoj Gori i put ka referendumu. ZIVKOVIC: DJUKANOVIC SE PRIBLIZAVA IDEJI ZAJEDNICKE DRZAVE Politicki lider Liberalnog saveza Crne Gore Miodrag Zivkovic izjavio je Srni da najavljeni razgovori predsednika Jugoslavije i Crne Gore Vojislava Kostunice i Mila Djukanovica "pokazuju da se crnogorski predsjednik priblizava ideji zajednicke drzave". "U pitanju je jedno politicko taktiziranje. Ocigledno da se Djukanovic priblizava opciji dogovora o nekoj zajednickoj drzavi, a ta opcija na unutrasnjem planu se vidi kroz Djukanovicevo bjezanje od referenduma, odnosno najavom koncentracione vlade", istakao je Zivkovic. VUJACIC: BEZ SPEKTAKULARNIH PROMENA Profesor fakulteta Politickih nauka, ekspert za odnose u federaciji Ilija Vujacic u izjavi za B92 ocenjuje da ce najavljeni sastanak vrha savezne i republickih vlada biti jedan sastanak koji je najavljivan vec duze vreme, samo u nesto sirem sastavu koji bi trebalo da bude neko iznosenje pozicija svih ucesnika. "Taj sastanak ima smisla utoliko sto ce se bar o necemu razgovarati ali nece biti nista spektakularno niti ce se nesto bitno promeniti. I u Srbiji i u Crnoj Gori vec se formirala odredjena situacija gde je svako doveo svoj polozaj u takvo stanje da razgovori imaju smisla, ali ja mislim da ce ipak uskoro biti referendum u Crnoj Gori a potom cemo videti sta ce biti", kaze Vujacic. Prema njegovim recima Milo Djukanovic uopste nije promenio svoj prvobitni stav o nezavisnosti Crne Gore. "On se nalazi u takvoj situaciji da pokusava da u Crnoj Gori dobije konsenzus da se referendum odrzi, ali je to ono na cemu je on radio i zasta se zalagao", kazeVujacic. DJUKANOVIC: NOTORNA NEISTINA DA JE KARADZIC U CRNOJ GORI Crnogorski predsednik Milo Djukanovic izjavio je za sarajevski "Dnevni avaz" da su "notorne neistine" da se bivsi lider bosanskih Srba Radovan Karadzic krije u Crnoj Gori. Upitan da li ce crnogorska policija uhapsiti Karadzica ako on stupi na tlo Crne Gore, on je odgovorio potvrdno i dodao da ce crnogorske vlasti pomoci u hapsenju svakog lica koje se nalazi na listi Haskog tribunala. ODAZIVANJE I NEODAZIVANJE NA OPTUZBE "NACIONALA" Predsednik Komisije Skupstine Crne Gore za utvrdjivanje istine o navodima zagrebackog "Nacionala" o umesanosti crnogorskog vrha u sverc cigareta Vuksan Simonovic izjavio je da su svi prozvani odbacili optuzbe upucene na njihove adrese, javlja Fonet. On je konstatovao da su se pozivu komisije odazvali i dali odgovore svi prozvani iz crnogorskog drzavnog vrha kao i Branko Jokic novinar ljubljanskog "Dela". Odgovore su poslali i Luka Bar, Zetatrans i Uprava Carina Crne Gore, pravni sledbenik preduzeca Mia i beogradska firma D-trade. Komisija nije dobila odgovore od Generalstaba VJ, Savezne uprave carina, Savezne kontrole letenja, od Stanka Subotica Caneta, Srecka Kestnera i Momira Bulatovica, kao ni od zagrebackog "Nacionala". ZAVRSENA IDENTIFIKACIJA 39 LICA U DERVENTI U zalivu Derventa kod jezera Perucac u blizini Bajine Baste, nakon ekshumacije i sudsko-medicinske obrade, pronadjeno je najmanje 48 ljudskih kostura, od kojih su 38 muskog, jedan je zenskog, dok se za ostalih 9 pol nije mogao utvrditi zbog nedostatka veceg broja kostiju, javlja dopisnik B92, Nenad Kovacevic. Takodje se navodi da na ovom lokalitetu nisu pronadjeni posmrtni ostaci dece. Radi se o posmrtnim ostacima osoba starijih od sedamnaest godina, sa smrtonosnim povredama koje poticu od projektila rucnog vatrenog oruzja. U zemlji su se nalazili oko dve godine, a sva odeca na lesevima i oko njih bila je iskljucivo civilna, saopstio je Okruzni sud u Uzicu. Brzo truljenje leseva, kako se navodi, posledica je prethodnog boravka u vodi i strukture zemljista na mestu na kome su bili zakopani, a potom se zakljucuje da su uzeti i uzorci za DNK analizu, radi identifikacije ekshumiranih leseva, koja ce, kako se nezvanicno saznaje, naknadno biti obavljena u strucnoj instituciji u Beogradu. Ekshumacija i sudsko-medicinska obrada obavljeni su za devet dana, a predstavnici Haskog tribunala, OEBS-a, Medjunarodne komisije za nestala lica i Fonda za humanitarno pravo, ocenili su efikasnim i profesionalnim rad strucnog tima, na celu sa doktorom Zoranom Stankovicem, general-majorom i nacelnikom Zavoda za patologiju i sudsku medicinu Vojno medicinske akademije. Naknadna ekspertska obrada utvrdice identitet i poreklo zrtvi, za koje se jos uvek nezvanicno tvrdi da su kosovski Albanci. PORODICE KIDNAPOVANIH I NESTALIH POCELE STRAJK GLADJU Protestujuci na granicnom prelazu Merdare zbog nerazjasnjavanja sudbine kidnapovanih i nestalih na Kosovu, oko 400 ljudi u subotu, drugi dan za redom, drze u blokadi magistralni put Nis-Pristina, javlja dopisnik B92, Ljiljana Danilovic. Koordinator udruzenja kidnapovanih i nestalih, Simo Spasic, rekao je da je zbog hladnog vremena oko stotinak dece, koja su u petak uvece bila na Merdaru, u subotu ujutru prebaceno u Kursumliju, gde su i privremeno smestena. On istice da su se u toku subote pojavili i prvi problemi. "Vojnici KFOR-a jutros su na samo pola metara od linije razdvajanja postavili nekakav agregat koji stvara takvu buku da je nemoguce stajati u njegovoj blizini, a takodje su nas psovali i vredjali," rekao je Spasic. On istice da se okupljenima niko od zvanicnika jos uvek nije obratio. Zbog toga okupljeni na ovom mestu od subote su stupili u strajk gladju. "Mi cemo strajkovati gladju sve do iznemoglosti, a isto tako cemo ovaj putni pravac drzati u blokadi sve dok budemo imali snage za to," rekao je Spasic. HEKERUP POTPISAO PRAVILNIK O IZVRSNOJ VLASTI Sef civilne misije UN na Kosovu Hans Hekerup potpisao je pravilnik o izvrsnim strukturama za privremenu samoupravu na Kosovu, javlja Srna. Prema tom pravilniku, Kosovo ce imati predsednika, premijera i devet ministara, od kojih ce po jedno biti povereno predstavniku srpske zajednice i predstavniku drugih manjina na Kosovu. Vlada Kosova nece imati ministarstvo odbrane i inostranih poslova. OTVOREN MEDIJA CENTAR U KOSOVSKOJ MITROVICI U sedistu Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju u severnoj Mitrovici u subotu je svecano otvoren Medija centar Kosovska Mitrovica, javlja Srna. "Osnovni zadatak Medija centra bice da omoguci sto bolje tehnicke uslove za rad novinara u severnom delu Kosova i na taj nacin razbije medijski mrak koji vlada nad informacijama na Kosovu, te objedini informativni prostor", rekla je prilikom otvaranja Ljiljana Obradovic, sekretar Gradske skupstine Beograda, inace jedan od inicijatora i realizatora ove ideje. Ona je istakla da je velika pomoc za otvaranje Medija centra stigla od Demokratske stranke Srbije, ciji je ona visoki funkcioner. Obradovic je navela da ce Medija centar izdavati svoje publikacije, imati svoj Web-sajt na Internetu, koji ce pruzati informacije sa Kosova i o Kosovu i istovremeno sluziti kao prostor gde ce se odrzavati konferencije za stampu svima kojima je to potrebno. Momcilo Trajkovic, predsednik Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju, prilikom otvaranja ovog centra napomenuo je da je ovo drugi informativni centar nakon onoga koji je otvoren u Lapljem selu i da ce objedinjeno raditi u okviru Saveznog potkomiteta za informisanje. On je konstatovao da je informisanje Srba na Kosovu do sada bilo "fragmentarno" i da su na osnovu takvog informisanja Srbi "fragmentarno donosili svoje politicke stavove". "Objedinjavanjem informativnog prostora Srba na Kosovu ce se istovremeno izvrsiti i objedinjavanje njihovog politickog stava sto samo moze pomoci nasoj drzavi u buducim razgovorima sa medjunarodnom zajednicom", kazao je Trajkovic. On smatra da u ovom trenutku ne postoji ni minimum mogucnosti da kosmetski Srbi izidju na opste izbore, jer medjunarodna zajednica do sada nije ispunila nijedan od uslova koje su Srbi istakli, a to su povratak svih raseljenih, veca sigurnost i sloboda kretanja za Srbe i rasvjetljavanje sudbine kidnapovanih i nestalih na Kosovu. "Mi zelimo da izadjemo na izbore, ali ako na njima ne ucestvujemo kriva je medjunarodna zajednica ", porucio je Trajkovic. OTVARANJE SLOVENACKE AMBASADE U SRJ Slovenacki ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel stize u ponedeljak u Beograd, gde ce prisustvovati svecanom otvorenju ambasade Slovenije u Saveznoj republici Jugoslaviji, javlja agencija Morel, prenosi Fonet. Susreti, koje ce Rupel imati sa jugoslovenskim zvanicnicima, bice posveceni unapredjenju saradnje izmedju dve zemlje u svim oblastima. MESARI U COKI TRAZE POMOC OD CANKA Opstinska organizacija Lige socijaldemokrata Vojvodine u Coki prenela je da je sindikalna organizacija Industrije mesa u Coki zatrazila da se predsednik Skupstine Vojvodine Nenad Canak sto pre ukljuci u aktivnosti sa ciljem da se smanje posledice privredne krize i �pomogne gradjanima, makar i u minimalnoj meri�, pise �Madjar so�. Oko 800 ranika Industrije mesa, u kojoj su nedavno uvedene privremene mere, plate nije dobilo preko osam meseci, niti su dobili bilo kakvu pomoc. List pise i da je na sednici Skupstine opstine konstatovano da bi fabrici,da bi ponovo proradila, bilo hitno potrebno oko 400.000 maraka, kao i da su fabricki dugovi dostigli vrednost fabrike, prenosi B92. �OBEZGLAVLJENOST U NIS ZADRZALO KAMATE� Predsednik Asocijacije potrosaca prirodnog gasa Vojvodine Radomir Cirilovic izjavio je da obecanje nadleznih da ce domacinstvima na racunima za gas biti izbrisane zatezne kamate jos nije sprovedeno jer je sporno pitanje dugovanja izmedju potrosaca i distributera, odnosno izmedju distributera i NIS, te da u tom preduzecu �u nedostatku direktora vlada potpuna obezglavljenost�, pise �Madjar so�, prenosi B92. TEMA B92: CIVILNA KONTROLA VOJSKE I POLICIJE U beogradskom hotelu "Metropol" u toku je dvodnevni seminar na kojem domaci i holandski strucnjaci raspravljaju o civilnoj kontroli vojske i policije. Nacelo po kojem je efikasna parlamentarna kontrola bezbednosnog sektora preduslov svakog demokratskog drustva, nije primenljivo na ovdasnje drustvo. Direktor Centra za civilno-vojne odnose, Miroslav Hadzic, naveo je primer u kojem se nalaze predsednik Jugoslavije i vojska. Naime, u jugoslovenskom Ustavu se kaze da predsednik SRJ komanduje vojskom u ratu i miru u skladu sa Vrhovnim savetom odbrane. Naravno, ustavotvorci i zakonopisci nisu precizirali ko procenjuje kada se predsednik ponasa u skladu sa Vrhovnim savetom odbrane, a kada ne: "Problem nastaje u praksi, kao u vreme Milosevica. Sve je vise indicija koje upozoravaju da to moze da nam se ponovi, ne na taj nacin, ali da smo blizu toga. Podseticu, premijer Djindjic je rekao da je VJ u nadleznosti Kostunice -- nije u nadleznosti Kostunice, vojska je u nadleznosti parlamenta, javnosti, savezne vlade itd. Ustavotvorac niti zakonopisac nije rekao kako se to meri da li je akt komandovanja u skladu sa odlukama VSO. Dodajmo da u Ustavu SRJ ne postoji ni znakic kome to odgovara VSO. Siroko tumacenje nadleznosti saveznog parlamenta bi mozda moglo da negde da kaze -- pa da, parlament ima pravo da pozove predsednika ili VSO na odgovornost, ali to ne postoji nigde izricito i dokle god to ne postoji, ne cudi da predsedniku Kostunici od 5. oktobra do danas nije palo ni na pamet da svrati u parlament i da kaze -- gospodo, da vidimo sta cemo sa vojskom". Upucujuci primedbe DOS zbog neizvrsavanja sustinskih promena na relaciji parlament, javnost-vojska i policija, Miroslav Hadzic posebno je istakao cinjenicu da je Nebojsa Pavkovic, nacelnik Generalstaba VJ iz doba Miloseviceve vladavine zadrzan na toj funkciji skoro godinu dana nakon, kako to isticu aktuelni drzavnici, demokratske promene rezima. Za to sto je Pavkovic i dalje prvi covek VJ zasluzan je predsednik Kostunica koji je vise puta u javnosti iznosio razne argumente zbog kojih je doneo ovakvu odluku: "Prvo je bilo -- necu da rusim moral vojske; ja uzvracam ili se pitam -- da li je iko izmerio koju stetu imaju pripadnici vojske od ostavke Pavkovica i njegovih saradnika od ostanka na toj funkciji ovih godinu dana. Zatim je bilo - -- necu da ugrozim funkcionisanje sistema; molim vas, ako postoji sistem, to bi morala da bude vojska koja ne sme da zavisi od pojedinca. Dakako, upotrebljen je i treci argument -- oni obavljaju dobro svoj posao; na osnovu cega mi to znamo, na osnovu cega to zna javnost, ne zna -- ne zna parlament. Cinjenica da parlament nema direktne nadleznosti, ostavlja prostor za to ukorenjeno shvatanje". Vojsci Jugoslaviji potrebne su temeljne promene, mada za to, kako je nedavno saopstio Vrhovni savet odbrane, ne postoje uslovi. Pribecice se racionalizaciji koja za Dragana Vuksica, potpredsednika Pokreta za demokratsku Srbiju i bivseg oficira, znaci prodaju nekih objekata VJ i starog i nefunkcionalnog naoruzanja, kao i smanjenje broja vojnika. U tom kontekstu pominje se i skracenje vojnog roka sa 12 na 10 meseci, iako mnoge nevladine organizacije i javnost insistiraju na tome da vojni rok traje 7 meseci. Vuksic medjutim, u razgovoru za B92 istice da je u jugoslovenskim uslovima rano govoriti o vojnom roku koji bi trajao svega 7 meseci: "Ako imate dovoljno regruta, onda mozete skratiti vojni rok, regrute vise puta pozivati u vojsku, a oni sluze kraci vojni rok. Ako je regrutni sastav manji, a vojska je recimo 70-80.000, onda ne mozete skratiti vojni rok, nego se morate drzati onog vremena koje vam omogucava da vojsku popunite optimalno u velicini u kojoj je ona sada". TRI JAVNA PREDUZECA U �FORUMU� Predstavnici Saveza vojvodjanskih Madjara i holdinga �Forum� usaglasili su stavove o buducoj reorganizaciji ove kuce. Kako pise �Madjar so�, ubuduce bi u okviru holdinga trebalo da se organizuju tri javna preduzeca, od kojih bi jedno cinilo novinsko izdavastvo sa listovima �Madjar so� i decjim i omladinskim listovima, kao i novinskom stamparskom linijom, drugo bi bilo knjizevno izdavastvo sa casopisima, a trece javno preduzece cinio bi preostali deo stamparije sa zajednickim sluzbama, prenosi B92. ODBOJKASI SRJ U FINALU EVROPSKOG PRVENSTVA Na prvenstvu Evrope u odbojci, koje se igra u Ceskoj u finalu ce igrati Jugoslavija-Italija. Nasi odbojkasi u polufinalnom mecu, koji je upravo zavrsen, pobedili su Rusiju sa 3-0 u setovima. PREGLED STAMPE ZA 15. SEPTEMBAR U pregledu stampe na stranici <A HREF="http://vesti.freeb92.net/press-index.phtml">http://www.b92.net/arc hive/s/press-index.phtml mozete da procitate analizu iz dnevnika "Danas", 15. septembar o trecoj sednici Vrhovnog saveta odbrane, kolumnu Voje Zanetica iz nedeljnika "NIN" i iz "Vremena" intervju sa filozofom i psihoanaliticarem Julijom Kristevom. Strana stampa - 'Njujorcani se zaklinju da ce ponovo izgraditi ikonicne kule Svetskog trgovinskog centra od stakla i celika, vise i snaznije od onih koje su oborene u teroristickim napadima u utorak. Medjutim, finansijske firme se tokom poslednjih 20 godina lagano iseljavaju iz centra grada,' pise . -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: PGP 6.5.1i iQA/AwUBO6PKu0MYhVuIcyHKEQJt+QCZAdv0V0kAooXRqFRFtzolOOg2RAEAoO7P JuAJHvGPfk/cJ/0i7UfqnLDW =l4AW -----END PGP SIGNATURE----- ==================================================================== b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise informacija o RTV B92 mozete dobiti na: http://www.b92.net/

