-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA1


======================================================================
Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na
nasem sajtu (http://www.b92.net/phpBB/index.php).

- ---
Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane
koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost 
primljenih informacija. 

Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi:

http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc

Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi:

http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international)
======================================================================


BUS IZJAVIO DA JE BIN LADEN GLAVNI OSUMNJICENI

Americki predsednik Dzordz Bus u subotu je prvi put od kada je doslo do 
tragicnih dogadja u toj zemlji saopstio da je glavni osumnjiceni za 
teroristicke napade u Njujorku i Vasingtonu- Osama Bin Laden. Povodom
sve 
ozbiljnijih priprema SAD za odgovor na teroristicke napade, Dzordz Bus
danas 
se u Kemp Dejvidu u Merilendu sastao sa clanovima saveta za nacionalnu 
bezbednost. Nakon sastanka na kom su razmatrani dalji potezi Amerike,
Bus je 
saopstio da ce SAD tragati za teroristima i, kako je rekao, isterati ih
iz 
rupe ma gde se oni nalazili. Bus je takodje upozorio Amerikance da se
moraju 
spremiti na veliku zrtvu posto ovaj sukob, prema njegovim recima, nece
biti 
ni malo lak. 

Stejt department je u medjuvremenu obavestio inostrane diplomate da
upozore 
svoje vlade da ce biti izolovane ako budu tolerisale ili pomagale 
teroristicke organizacije, izjavio je jedan visoki americki zvanicnik.
Takva 
poruka americke adminstracije upucena je diplomatama na odvojenim
sastancima 
sa zvanicnicima Stejt departmenta zaduzenim za pet svetskih regiona -
Evropu, 
Bliski istok, juznu Aziju, Afriku i Latinsku Ameriku. Na sastancima je
upucen 
i zahtev vladama da zabrane delovanje svake teroristicke organizacija na

teritorijama njihovih zemalja. Drzave koje je Stejt department stavio na

listu onih koje sponzorisu terorizam uglavnom ne prisustvuju takvim 
sastancima. Jedini izuzetak je Sirija.


POLITICKA I NACIONALNA HOMOGENIZACIJA AMERIKE

Cetiri dana posle teroristickog napada na SAD, zemlje sirom sveta jos
uvek 
prebrojavaju zrtve, a broj nastradalih se penje. Rudolf Djulijani, 
gradonacelnik Njujorka, rekao je da se 4 763 osobe vode kao nestale.
Ovaj 
broj obuhvata 202 vatrogasca, 154 radnika luckih vlasti, 57 policajaca i
38 
zaposlenih u jednoj menadzment kompaniji, kao i 157 putnika i clanova
posade 
za koje se zna da su bili na avionima koji su ekslodirali na visim
spratovima 
dva 110-spratna centra, rekao je Djulijani, prenosi Srna. Americki
predsednik 
Dzordz Bus je naciji obecao veliku i temeljitu kampanju kao odgovor na 
teroristicke napade na Vasington i Njujork i zatrazio od Amerikanaca 
strpljenje. Novinar "Glasa Amerike" u Vasingtonu, Nenad Zafirovic za B92
je 
rekao da jos uvek nije sklon da kaze da se Amerika zaista sprema za rat.


"Ono za sta se Amerika u ovom trenutku sprema je za jednu dugorocnu i
moram 
priznati, prema svim najavama, vrlo nemilosrdnu borbu protiv terorizma. 
Tacnije, onih koji izvode teroristicke akcije i onih drzava i rezima
koji ih 
podrzavaju. Cinjenica je da je Kongres odobrio 40 milijardi dolara, da
je 
pocela mobilizacija vise od 35 hiljada rezervista. Zanimljivo je da
Amerika, 
barem prema onome sto se sad moze videti i naslutiti, gradi jednu
dugorocniju 
strategiju prilazu prema terorizmu i borbi prema terorizmu i ono sto ce
biti 
vrlo zanimljivo je, sto je rekao drzavni sekretar Kolin Pauel, da ce
Amerika 
ubuduce svoje odnose sa drugim zemljama graditi na osnovu njihovog stava

prema terorizmu. U svakom slucaju, mislim da je jos uvek preuranjeno
govoriti 
da Amerika ide u rat, sa strateske strane moze se reci da je ovo dobra 
pozicija SAD-a, s obzirom da postoji zaista velika medjunarodna podrska.
Ono 
sto upozoravaju americki vojni analiticari je da Amerika ne sme
napraviti 
greske koje je cinila u proslosti, a to je da na teroristicke napade
reaguje 
prakticno preko noci i bez nekog jasnog cilja i u krajnjoj liniji, bez
nekog 
jasnog saznanja ko stoji iza tih teroristickih napada. Analiticari
porucuju 
da treba udariti nemilosrdno, ali samo onda kad se bude znalo ko je to 
uradio," rekao je Zafirovic. 

Sa druge strane, Zafirovic kaze da je u Americi na sceni velika
politicka i 
nacionalna homogenizacija. "Mnogi kazu da je iz ove tragedije, eto,
izvucena 
i neka politicka korist, a to je da je doslo do potpunog politickog
jedinstva 
demokrata i republikanaca. S druge strane, nacija se ponovo
homogenizovala. 
Podatak koji su sinoc objavili mediji je da je od utorka, od kada je
doslo do 
teroristickih napada, do petka uvece, sirom SAD-a prodato vise od 570
hiljada 
nacionalnih zastava. Jer posle onog soka i straha, Amerikanci sada
prelaze u 
jednu drugu fazu, a to je na neki nacin bes i gnev i naravno da ocekuju
od 
svoje vlade da preuzme neke korake da se to vise ne desava, mada su svi 
svesni da onog trenutka kada Amerika bude uzvratila na bilo koju zemlju
i 
bilo koji rezim, da Amerika moze ponovo ocekivati teroristicke napade. I
ovo 
je psihicko pripremanje nacije za ono sto bi moglo uslediti za neki
vremenski 
period, mozda 6 meseci ili godinu dana," rekao je Zafirovic za B92.


FBI: OKO 25 OSOBA U PRITVORU

Oko 25 osoba koje je americki Federalni istrazni biro ispitivao u vezi
sa 
otmicama aviona kojima su izvrseni teroristicki napadi u SAD nalaze se u

pritvoru zbog moguceg krsenja imigrantskih zakona, saopstili su
pravosudni 
zvanicnici, javlja Rojters. Zvanicnici su naveli da se tih 25 lica
nalaze na 
listi od 100 osoba koje je drzavni tuzilac Dzon Eskroft oznacio kao one
koje 
FBI zeli da ispita zbog mogucnosti da poseduju informacije koje bi mogle
biti 
od pomoci u istrazi.


POCELO PREBACIVANJE GORIVA ZA RATNE BRODOVE I AVIONE

Vojni analitacar britanskog casopisa "Dzejn Difens Vikli" Zoran Kusovac,
u 
izjavi za B92 ocenjuje da Amerike nece toliko brzo krenuti u osvetnicku
vojnu 
akciju. "I politicari i vojnici znaju da ovo nije tip akcije gde treba
nesto 
uraditi ishitreno", kaze Kusovac i dodaje da je jedan opsti javni zahtev
za 
osvetom i odmazdom toliko jak da ovog puta americki politicari i vojnici
ne 
smeju sebi da dozvole bilo kakvu gresku. Medjutim, prema recima Zorana 
Kusovca, Amerikanci vrse vrlo ozbilje pripreme za pocetak vojne akcije:
"Vec 
se prebacuje gorivo za ratne brodve u bazu na ostrvu Diego Garsija u 
Indijskom okeanu. To je vrlo znacajna baza, koja se nalazi otprilike na 
sredini Indijskog okeana na pola puta izmedju Indije i Afrike. Iz nje se
mogu 
napadati i ciljevi u Africi i ciljevi na Bliskom istoku i u Avganistanu.

Velike kolicine mlaznog gorivo se prebacuje i u bazu u juznoj Spaniji
sto 
znaci da se Amerikanci spremaju za slanje velikog broja borbenih aviona
preko 
Atlantika. Onda nakon toga, iz juzne Spanije ti avioni mogu otici po
potrebi 
u prijateljske baze bilo na Mediteranu, bilo na Bliskom istoku ili u
Africi. 
To znaci da je na pomolu operacija jako velikih razmera za koju se
trenutno 
ne zna ni gde ce se odvijati ni kada ni kako", kaze Kusovac.


PUTIN: OPSEZNA ISTRAGA MORA PRETHODITI SVAKOJ AKCIJI

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da su teroristicki napadi u
SAD 
potvrdili da je "terorizam postao glavna opasnost 21. veka", javlja
dopisnik 
Bete. Putin je, na konferenciji za novinare tokom posete Jerevanu, rekao
da 
se Rusija protivi upotrebi sile bez prethodnog jasnog utvrdjivanja
pocinioca 
teroristickih napada u SAD, i porucio da je stav Moskve da opsezna
istraga 
mora prethoditi svakoj vojnoj akciji. Ruski predsednik je, takodje,
obecao 
pomoc Vasingtonu u naporima za iskorenjivanje "medjunarodnog terorizma".
"Zlo 
mora biti kaznjeno", rekao je Putin, "ali, mi se ne smemo povesti za
primerom 
bandita koji udaraju iz prikrajka. Moramo izvagati nase odluke i uciniti
da 
one budu bazirane na cinjenicama". Prema njegovim recima, situacija u
svetu 
nije se promenila zbog teroristickih napada u SAD, vec se promenila
odavno, 
ali to "na zalost, nisu primecivali". Predsednik Jermenije Robert
Kocarjan 
izrazio je uverenje da ce medjunarodna zajednica uskoro izraditi 
"konceptualne prilaze" u borbi sa medjunarodnim terorizmom. Putin je
naveo da 
ce u uskoro u Sangaju, a potom i tokom posete SAD, sa americkim
predsednikom 
Dzordzom Busom razgovarati o novom sistemu bezbednosti. O tom pitanju 
razgovarace pocetkom oktobra i u Briselu, sa rukovodstvom EU i NATO-a.


PAUEL: PAKISTAN CE SARADjIVATI SA VASINGTONOM

Americki drzavni sekretar Kolin Pauel izjavio je da je Pakistan pristao
da 
pomogne SAD "u svemu sto se od ove zemlje bude zahtevalo" u vezi sa
susednim 
Avganistanom, javlja Rojters, prenosi Srna. Izmedju ostalog SAD traze od

Pakistana dozvolu za vojne letove iznad zemlje i zatvaranje granice sa 
Avganistanom gde se veruje da se krije Osama bin Laden. Pauel je rekao
da se 
Pakistan slozio sa svim zahtevima SAD.


TALIBANI PRETE SUSEDIMA 

Vladajuci avganistanski pokret Talibani saopstio je u subotu da ce
napasti 
svakog suseda koji pruzi pomoc Sjedinjenim Drzavama u napadima na
njihovu 
zemlju, javio je Afgan islamik pres. "Ukoliko susedne zemlje ustupe
svoju 
teritoriju ili vazdusni prostor za napade protiv Avganistana... u tom
slucaju 
ne moze se odbaciti mogucnost da cemo mi napasti tu zemlju", kaze se u 
saopstenju ministartsva inostranih poslova u Kabulu. "Bicemo prisiljeni
da 
posaljemo nase mudzahedine na njihovu teritoriju... oni ce biti
odgovorni za 
posledice", porucili su Talibani, prenosi Srna.


EVAKUACIJA IZ AVGANISTANA

Avganistanski vladajuci pokret Talibana zatrazio je u subotu od svih
stranaca 
da napuste zemlju zbog vlastite sigurnosti s obzirom na moguce napade
SAD na 
Avganistan, javljaju agencije. Ujedinjene Nacije i visoki komesarerijat
za 
izbeglice u Pakistanu imaju velike probleme u prikupljanju saznanja o 
humantiranoj situaciji u Avganistanu, s obzirom da je svo osoblje moralo
sa 
se povuce iz te zemlje tokom ove nedelje, rekla je portparol UN u
Pakistanu 
Stefani Banker za B92. 

Upitana kojih je razmera najnovija izbeglicka kriza u Avganistanu nakon 
pretnji Amerike, Banker je za rekla da nema zvanicne podatke o tome, ali
da 
je kroz nezvanicne kanale dobila informacije o pomeranju stanovnistva u 
Avganistanu, pa cak i preko granice sa Pakistanom. "U svakom slucaju
nasa 
strahovanja zbog povecane humanitarne krize u Avganistanu i statusu
civila 
povecavaju se iz dana u dan. Vec sada smo sigurni da necemo moci vise da

radimo kao pre poslednjih dogadjanja i veoma brinemo za 6 miliona ljudi
koji 
u Avganistanu zavise od humanitarne pomoci. Zbog svega, formirali smo
kriznu 
grupu koja ce odlucivati o tome kako da se dopre do onih kojima treba
nasa 
pomoc", rekla je Stefani Banker. Portparol UN u Pakistanu takodje
ocenila da 
bi eventualna vojna akcija SAD donela velike probleme u distribuciju 
humanitarne pomoci Avganistanskom stanovistvu - "a oni ne mogu da
priuste 
sebi zivot bez te pomoci", rekla je Banker za B92.


PRONADJENA CRNA KUTIJA "JUNAJTID ERLAJNZA"

Istrazitelji su pronasli "crnu kutiju" otetog aviona "Junajtid
Erlajnza", let 
93, koji se srusio u jugozapadnoj Pensilvaniji, pri cemu je poginulo
svih 45 
ljudi koji su se u njemu nalazili, saopstio je FBI. "Crna kutija" je 
pronadjena oko 20.30 sati po lokalnom vremenu (pola sata iza ponoci po 
Grinicu), u krateru dubine osam metara koji je napravio obruseni avion, 
saopstila je Linda Vizi, potparol FBI. "Crna kutija" je poslata u
Vasington 
na ispitivanje u Nacionalnom centru za bezbednost saobracaja, prenosi
Srna.


IDENTIFIKOVAN JEDAN OD OTMICARA AVIONA 

Jedan 27-godisnji Libanac identifikovan je kao jedan od 19 otmicara
optuzenih 
od strane SAD za otmicu cetiri aviona u samoubilackim napadima u utorak
u 
Njujorku i Vasingtonu, saopstili su u subotu izvori bezbednosti, javlja 
Rojters. Osumnjiceni je identifikovan kao Zijad Samir al-Dzarah,
sunitski 
musliman iz sela al-Mardz u dolini Beka na istoku zemlje, 75 kilometara 
istocno od Bejruta. Prema istom izvoru, porodica je obavestena da je
njihov 
sin poginuo u jednom od aviona, ali oni su odbili da razgovaraju sa 
novinarima. Prema izvorima bliskih porodici na koje se poziva Rojters,
Dzarah 
je napustio Liban i otisao u Nemacku pre sedam godina da studira za
pilota i 
nedavno im je poslao pismo u kojem kaze da je dobio stipendiju za
Floridu za 
dalje studije, prenosi Srna.


RUSKI PUKOVNIK: VIJETNAM BI BIO PIKNIK U POREDJENJU SA OVIM.

Pukovnik ruske vojske Juri Samanov, koji je proveo pet godina u borbama
u 
Avganistanu kao komandant puka, upozorio je SAD da ne krecu u rat protiv

Avganistana, javlja Beta. "Ukoliko Amerikanci krenu u rat, ja zalim te
momke. 
I njihove majke i sestre i bracu. Bice to 10 puta gore nego u Vijetnamu.

Vijetnam bi bio piknik u poredjenju sa ovim", rekao je Samanov. Prema 
njegovim recima, Ameriku "rakete nece spasiti: tamo nema niceg u sta se
moze 
gadjati. Ispucajte godisnje zalihe municije, planine ce odoleti svemu".
Nije 
tajna da je Avganistan jedna od najtezih zemalja na svetu za vodjenje
rata, 
rekao je ruski oficir.


ZONTAG: ZAGLUPLJIVANE AMERICKOG DRUSTVA

Americka knjizevnica Suzan Zontag optuzila je politicare i medije za 
dezinformacije i razocaranje posle teroristickih napada u SAD, ocenivsi
da je 
vecina izjava tezila zaglupljivanju americkog drustva. U clanku
objavljenom u 
nemackom dnevniku "Frankfurter Algemajne cajtung" Zontag je i medije i 
politicare optuzila da vode zajednicki kampanju kako bi napad opisali
kao 
kukavicki napad na slobodu i civilizaciju, prenosi Srna. "Cinjenicu da
bi 
napad mogao biti rezultat politike i akcija SAD, samoproglasene svetske 
supersile, zanemarena je", pise Zontag, tvrdeci da mnogi Amerikanci nisu

svesni da njihova zemlja jos uvek bombarduje Irak. Ona je kritikovala 
predsednika SAD Dzordza Busa jer je govorio svom narodu da je stanje pod

kontrolom. "Nista nije pod kontrolom", upozorava Zontag.


U BOSNI STRAH OD MOGUCE ODMAZDE

Gradjani Bosne i Hercegovine strahuju da bi sada bes zbog samoubilackih 
teroristickih napada mogle iskaliti i na Bosni nakon sto su objavljene 
informacije da su vlasti te zemlje Osami Bin Ladenu izdale bosanski
pasos, 
javlja dopisnik Radija B92, Zoran ZZuzza. Izaslanica americkog drzavnog 
sekretara za evropska i evroazijska pitanja Dzenet Bog porucila je
gradjanima 
BiH da njena zemlja ne smatra neprijateljima sve zemlje u kojima zivi 
muslimansko stanovnistvo. U intervjuu za odabrane novinare u americkoj 
ambasadi u Sarajevu ona je rekla da ne zna nista o informacijama prema
kojima 
su bosanske vlasti tokom rata u toj zemlji izdale pasos saudijskom
teroristi 
Osami bin Ladenu. "Ne bih ocekivala napad americkih snaga na Bosnu. Nase

snage su vec ovde i nasi interesi u BiH nisu ni zaustavljeni ni
umanjeni", 
naglasila je Dzenet Bog. Sarajevski magazin "Dani" jos pre dve godine
objavio 
je informaciju da je bosanska ambasada u Becu 1993. godine izdala pasos
tada 
relativno nepoznatom vodji islamskih svetih ratnika, mudzahedina, Osami
Bin 
Ladenu. Takvu informaciju prosle sedmice odlucno je demantovao ministar 
unutrasnjih poslova Federacije BiH Muhamed Besic, ali bi prava istina o
tome 
trebala biti utvrdjena u utorak, kada ce u Sarajevu zasedati Komisija za

naturalizovane drzavljane BiH u Sarajevu. Srpski izvori u BiH tvrde da
je 
nakon rata u toj zemlji ostalo oko 1500 mudzahedina koji su dobili
bosansko 
drzavljanstvo. Mnogi od njih ostali su u vezi sa Bin Ladenom, o cemu
svedoci 
cinjenica da su bosanske vlasti pre tri meseca uhapsile pet mudzahedina
na 
osnovu crvenih Interpolovih poternica izdatih u zapadnim zemljama.
Dvojica od 
te petorice naturalizovanih bosanskih drzavljana alzirskog su porekla i 
smatraju se vrlo bliskim saradnicima Osame Bin Ladena i sumnja se da su
vec 
ucestvovali u teroristickim akcijama usmerenim protiv drzavljana
zapadnih 
zemalja. Jedan od najodgovornijih za njihov dolazak u BiH, Alija
Izetbegovic, 
u subotu je u velelepnoj sarajevskoj dzamiji "Kralj Fahd" osudio
teroristicke 
napade na SAD, ali se i usprotivio, kako je rekao, antimuslimanskoj
kampanji 
koja je usledila nakon tih akcija.


"STRATEGIJA REFORMI -- RAME UZ RAME"

Za opstanak i razvoj Srbije neophodne su korenite promene, ali
reformisticki 
pokusaji sadasnjih vlasti suocavaju se sa brojnim teskocama, koje su
delom 
nasledjene, a delom su i proizvod novonastalih okolnosti. Ovo je jedan
od 
zakljucaka konferencije koju je, pod sloganom "Strategija reformi --
rame uz 
rame", u subotu u "Sava Centru" organizovao Centar za
liberalno-demokratske 
studije iz Beograda. Vecina ucesnika, medju kojima su bili jugoslovenski

predsednik Vojislav Kostunica, premijer Srbije Zoran Djindjic,
potpredsednik 
Savezne vlade Miroljub Labus i srpski ministar finansija Bozidar Djelic,

saglasna je da se najveci problemi za reforme u Jugoslaviji i Srbiji
mogu 
podeliti na politicke i ekonomske, javlja dopisnik B92, Nikola Tomic. 

Nepostovanje Ustava je postalo navika, a politicka nestabilnost je 
konstantna. Prema recima Vojislava Kostunice, ma koliko Ustav i zakoni
bili 
neodgovarajuci i mozda pogresni, oni se moraju postovati, a brzina
reformi ne 
moze biti izgovor za njihovo krsenje. "Ustav i zakoni moraju se
postovati, 
dok se ne promene, a menjati se mogu samo u legalnom i legitimnom
postupku. 
Sve drugo, ma kako se pravdalo razlozima ove ili one svrsishodnosti, bio
bi 
cin politicke samovolje, sto bi pre doprinelo povecanju nereda, nego
reformi 
i stabilizaciji uredjenja," rekao je Kostunica. 

Potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus smatra da ekonomske reforme
moraju 
biti sveobuhvatne, brze i otporne na politiku. To, medjutim, trenutno
nije 
moguce, tako da je za uspeh reformi neophodno ubrzati ustavna resenja, 
reformu sudstva i zakonodavne aktivnosti. Neophodan je i politicki
konsenzus 
koji, smatra Labus, trenutno ne postoji. Republicki ministar finansija 
Bozidar Djelic takodje zahteva svojevrsnu "siroku koaliciju", koja bi 
udruzila razlicite drustvene slojeve oko zajednickog cilja, a to su
napredak 
drzave i drustva. Oko ovog cilja moguce je okupiti trenutno
suprotstavljene 
snage na politickoj sceni, konzervativce i liberale. 

"Ja mislim da, ni u kom slucaju, ne mozemo imati veliki pomak, ako ne
dodje 
do sireg koncenzusa izmedju, hajde da kazem, nesto konzervativnijih 
slovenackih dusa i mozda nekih koje su nesto progresivnije i
liberalnije... 
Jednostavno, postoji paradoks reformi, a to je da u uspesnoj reformi,
koja je 
korenita i brza, bas ti konzervativni elementi dobijaju relativno
najvise, 
ako ta reforma uspe," smatra Djelic. 

Djelic takodje optimisticki gleda i na DOS, kao vladajucu koalciju koja
u 
sebi okuplja heterogene opcije i unutar koje se, u nedostatku
odgovarajucih 
mehanizama, stvara sistem medjusobne kontrole. "Sasvim je dobro da
koalicioni 
partneri gledaju jedni druge, i ako pogledate razne price, i o
korupciji, u 
onom momentu kada nemamo dobro razradjene mehanizme finansiranja
politickih 
partija, mislim da je u ovom momentu to jedan veoma dobar kontrolni
mehanizam 
koalicionih partnera, a reforma moze samo da pobedi sa time," rekao je 
Djelic. 

Predsednik Kostunica smatra medjutim da je DOS postao snaga koja
prevazilazi 
sve institucije i koja bi trebalo da se suoci sa izborima. "Aktuelno
stanje, 
nadam se, privremeno, kada se o Srbiji radi, karakterise i odlucivanje u

okvirima vladajuce koalicije kao obavezujuce za sve predstavnicke,
izvrsne, 
upravne, pa i sudske ograne vlasti. Sem toga, i Savezna i republicka 
skupstina deluju u nekoj vrsti straha od sopstvene privremenosti.
Uopste, taj 
strah od izbora, koji se takodje pravda toboznjom nemogucnoscu reformi,
ako 
se izbori odrzavaju, opet je izraz predstave o partijskoj drzavi. Zasto
bi 
izbori kocili i sputavali ista sto je dobro?" zakljucuje Kostunica. 

"Srbija se nalazi u procepu izmedju tri zahteva javnosti, koji su
medjusobno 
suprotstavljeni", konstatuje republicki premijer Zoran Djindjic. Sa
jedne 
strane, imamo zahtev za brzim i korenitim reformama, a sa druge
imperativ da 
sve ostane u okviru zakona. Takodje, javlja se problem kako promeniti 
institucije i Ustav, kao okvir za sistemske zakone. "Kada znamo sta je
nas 
zeljeni cilj, svaka dilema je lazna", navodi Djindjic. "Da li cemo da 
licemerno trazimo ono nemoguce, naime da neko tu kvadraturu kruga resi,
ili 
cemo da se ponasamo kao jedan narod u jednom prelaznom periodu koji svoj

osnovni zadatak vidi u resavanju problema i formiranju dnevnih
koncenzusa i 
trazenja oslonca u nekim vrednostima, proverenim, koje ne smeju da budu 
dovedene u pitanje, i da prakticno postavi svoju viziju, svoj cilj -- 
priblizavanje i harmonizaciju sa Evropskom zajednicom, kao merilo za
procenu 
i tih dnevnih dogadjaja?! Da ne procenjujemo nasu dnevnu politiku na
osnovu 
toga koliko je ona zasnovana na nekim zatecenim stanjima, nego u kojoj
meri 
ona nas priblizava zeljenom," rekao je Djindjic.


"DO 2004. JUGOSLAVIJA KANDIDAT ZA EU" 

Srpski premijer Zoran Djindjic najavio je u subotu da bi, ukoliko se ne
desi 
nesto nepredvidjeno, SR Jugoslavija mogla da 2004. godine bude kandidat
za EU 
i da bi, ukoliko se harmonizuju ekonomski, finansijski i drustveni
odnosi i 
institucije 2010. godine mogla da ocekuje i punopravno clanstvo u ovu 
najstariju evropsku instituciju, prenosi Srna.


VUKOVIC: DJUKANOVIC CE SE ODAZVATI POZIVU PREDSEDNIKA SRJ 

Crnogorski predsednik Milo Djukanovic odazvace se pozivu predsednika SR 
Jugoslavije Vojislava Kostunice, da zvanicnici Srbije i Crne Gore u
narednu 
subotu dodju u Beograd na pregovore o buducim odnosima Srbije i Crne
Gore, 
izjavio je u subotu Miodrag Vukovic, Djukanovicev savetnik, prenosi
Srna. 

"Razgovor, koji ce biti odrzani 19. septembra, bice prilka da konacno 
uporedimo argumente dve platforme, nase - koja nudi savez nezavisnih
drzava u 
savezu ili uniji, i druge Platforme - zajednicka redefinisana drzava",
rekao 
je Vukovic. "Mislimo da su svi argumenti na nasoj strani i da Srbija sve
vise 
ide ka nasoj ponudi", tvrdi Vukovic, izrazavajuci potrebu zajednickog 
konstatovanja kako je Jugoslavija potrosena ideja, koja pripada
proslosti. U 
slucaju da ne dodje do dogovora, Vukovic, visoki funkcioner Demokratske 
partije socijalista, ocenio je da ce se time samo ubrzati procesi
pregovora u 
Crnoj Gori i put ka referendumu.


ZIVKOVIC: DJUKANOVIC SE PRIBLIZAVA IDEJI ZAJEDNICKE DRZAVE 

Politicki lider Liberalnog saveza Crne Gore Miodrag Zivkovic izjavio je
Srni 
da najavljeni razgovori predsednika Jugoslavije i Crne Gore Vojislava 
Kostunice i Mila Djukanovica "pokazuju da se crnogorski predsjednik 
priblizava ideji zajednicke drzave". "U pitanju je jedno politicko 
taktiziranje. Ocigledno da se Djukanovic priblizava opciji dogovora o
nekoj 
zajednickoj drzavi, a ta opcija na unutrasnjem planu se vidi kroz 
Djukanovicevo bjezanje od referenduma, odnosno najavom koncentracione
vlade", 
istakao je Zivkovic.


VUJACIC: BEZ SPEKTAKULARNIH PROMENA

Profesor fakulteta Politickih nauka, ekspert za odnose u federaciji
Ilija 
Vujacic u izjavi za B92 ocenjuje da ce najavljeni sastanak vrha savezne
i 
republickih vlada biti jedan sastanak koji je najavljivan vec duze
vreme, 
samo u nesto sirem sastavu koji bi trebalo da bude neko iznosenje
pozicija 
svih ucesnika. "Taj sastanak ima smisla utoliko sto ce se bar o necemu 
razgovarati ali nece biti nista spektakularno niti ce se nesto bitno 
promeniti. I u Srbiji i u Crnoj Gori vec se formirala odredjena
situacija gde 
je svako doveo svoj polozaj u takvo stanje da razgovori imaju smisla,
ali ja 
mislim da ce ipak uskoro biti referendum u Crnoj Gori a potom cemo
videti sta 
ce biti", kaze Vujacic. Prema njegovim recima Milo Djukanovic uopste
nije 
promenio svoj prvobitni stav o nezavisnosti Crne Gore. "On se nalazi u
takvoj 
situaciji da pokusava da u Crnoj Gori dobije konsenzus da se referendum 
odrzi, ali je to ono na cemu je on radio i zasta se zalagao",
kazeVujacic.


DJUKANOVIC: NOTORNA NEISTINA DA JE KARADZIC U CRNOJ GORI

Crnogorski predsednik Milo Djukanovic izjavio je za sarajevski "Dnevni
avaz" 
da su "notorne neistine" da se bivsi lider bosanskih Srba Radovan
Karadzic 
krije u Crnoj Gori. Upitan da li ce crnogorska policija uhapsiti
Karadzica 
ako on stupi na tlo Crne Gore, on je odgovorio potvrdno i dodao da ce 
crnogorske vlasti pomoci u hapsenju svakog lica koje se nalazi na listi 
Haskog tribunala.


ODAZIVANJE I NEODAZIVANJE NA OPTUZBE "NACIONALA"

Predsednik Komisije Skupstine Crne Gore za utvrdjivanje istine o
navodima 
zagrebackog "Nacionala" o umesanosti crnogorskog vrha u sverc cigareta
Vuksan 
Simonovic izjavio je da su svi prozvani odbacili optuzbe upucene na
njihove 
adrese, javlja Fonet. On je konstatovao da su se pozivu komisije
odazvali i 
dali odgovore svi prozvani iz crnogorskog drzavnog vrha kao i Branko
Jokic 
novinar ljubljanskog "Dela". Odgovore su poslali i Luka Bar, Zetatrans i

Uprava Carina Crne Gore, pravni sledbenik preduzeca Mia i beogradska
firma 
D-trade. Komisija nije dobila odgovore od Generalstaba VJ, Savezne
uprave 
carina, Savezne kontrole letenja, od Stanka Subotica Caneta, Srecka
Kestnera 
i Momira Bulatovica, kao ni od zagrebackog "Nacionala".


ZAVRSENA IDENTIFIKACIJA 39 LICA U DERVENTI

U zalivu Derventa kod jezera Perucac u blizini Bajine Baste, nakon 
ekshumacije i sudsko-medicinske obrade, pronadjeno je najmanje 48
ljudskih 
kostura, od kojih su 38 muskog, jedan je zenskog, dok se za ostalih 9
pol 
nije mogao utvrditi zbog nedostatka veceg broja kostiju, javlja dopisnik
B92, 
Nenad Kovacevic. 

Takodje se navodi da na ovom lokalitetu nisu pronadjeni posmrtni ostaci
dece. 
Radi se o posmrtnim ostacima osoba starijih od sedamnaest godina, sa 
smrtonosnim povredama koje poticu od projektila rucnog vatrenog oruzja.
U 
zemlji su se nalazili oko dve godine, a sva odeca na lesevima i oko njih
bila 
je iskljucivo civilna, saopstio je Okruzni sud u Uzicu. Brzo truljenje 
leseva, kako se navodi, posledica je prethodnog boravka u vodi i
strukture 
zemljista na mestu na kome su bili zakopani, a potom se zakljucuje da su

uzeti i uzorci za DNK analizu, radi identifikacije ekshumiranih leseva,
koja 
ce, kako se nezvanicno saznaje, naknadno biti obavljena u strucnoj 
instituciji u Beogradu. 

Ekshumacija i sudsko-medicinska obrada obavljeni su za devet dana, a 
predstavnici Haskog tribunala, OEBS-a, Medjunarodne komisije za nestala
lica 
i Fonda za humanitarno pravo, ocenili su efikasnim i profesionalnim rad 
strucnog tima, na celu sa doktorom Zoranom Stankovicem, general-majorom
i 
nacelnikom Zavoda za patologiju i sudsku medicinu Vojno medicinske
akademije. 
Naknadna ekspertska obrada utvrdice identitet i poreklo zrtvi, za koje
se jos 
uvek nezvanicno tvrdi da su kosovski Albanci.


PORODICE KIDNAPOVANIH I NESTALIH POCELE STRAJK GLADJU

Protestujuci na granicnom prelazu Merdare zbog nerazjasnjavanja sudbine 
kidnapovanih i nestalih na Kosovu, oko 400 ljudi u subotu, drugi dan za 
redom, drze u blokadi magistralni put Nis-Pristina, javlja dopisnik B92,

Ljiljana Danilovic. 

Koordinator udruzenja kidnapovanih i nestalih, Simo Spasic, rekao je da
je 
zbog hladnog vremena oko stotinak dece, koja su u petak uvece bila na 
Merdaru, u subotu ujutru prebaceno u Kursumliju, gde su i privremeno 
smestena. On istice da su se u toku subote pojavili i prvi problemi.
"Vojnici 
KFOR-a jutros su na samo pola metara od linije razdvajanja postavili
nekakav 
agregat koji stvara takvu buku da je nemoguce stajati u njegovoj
blizini, a 
takodje su nas psovali i vredjali," rekao je Spasic. On istice da se 
okupljenima niko od zvanicnika jos uvek nije obratio. Zbog toga
okupljeni na 
ovom mestu od subote su stupili u strajk gladju. "Mi cemo strajkovati
gladju 
sve do iznemoglosti, a isto tako cemo ovaj putni pravac drzati u blokadi
sve 
dok budemo imali snage za to," rekao je Spasic.


HEKERUP POTPISAO PRAVILNIK O IZVRSNOJ VLASTI 

Sef civilne misije UN na Kosovu Hans Hekerup potpisao je pravilnik o
izvrsnim 
strukturama za privremenu samoupravu na Kosovu, javlja Srna. Prema tom 
pravilniku, Kosovo ce imati predsednika, premijera i devet ministara, od

kojih ce po jedno biti povereno predstavniku srpske zajednice i
predstavniku 
drugih manjina na Kosovu. Vlada Kosova nece imati ministarstvo odbrane i

inostranih poslova.


OTVOREN MEDIJA CENTAR U KOSOVSKOJ MITROVICI 

U sedistu Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju u severnoj Mitrovici u 
subotu je svecano otvoren Medija centar Kosovska Mitrovica, javlja Srna.

"Osnovni zadatak Medija centra bice da omoguci sto bolje tehnicke uslove
za 
rad novinara u severnom delu Kosova i na taj nacin razbije medijski mrak
koji 
vlada nad informacijama na Kosovu, te objedini informativni prostor",
rekla 
je prilikom otvaranja Ljiljana Obradovic, sekretar Gradske skupstine 
Beograda, inace jedan od inicijatora i realizatora ove ideje. Ona je
istakla 
da je velika pomoc za otvaranje Medija centra stigla od Demokratske
stranke 
Srbije, ciji je ona visoki funkcioner. Obradovic je navela da ce Medija 
centar izdavati svoje publikacije, imati svoj Web-sajt na Internetu,
koji ce 
pruzati informacije sa Kosova i o Kosovu i istovremeno sluziti kao
prostor 
gde ce se odrzavati konferencije za stampu svima kojima je to potrebno. 

Momcilo Trajkovic, predsednik Saveznog komiteta za Kosovo i Metohiju, 
prilikom otvaranja ovog centra napomenuo je da je ovo drugi informativni

centar nakon onoga koji je otvoren u Lapljem selu i da ce objedinjeno
raditi 
u okviru Saveznog potkomiteta za informisanje. On je konstatovao da je 
informisanje Srba na Kosovu do sada bilo "fragmentarno" i da su na
osnovu 
takvog informisanja Srbi "fragmentarno donosili svoje politicke
stavove". 
"Objedinjavanjem informativnog prostora Srba na Kosovu ce se istovremeno

izvrsiti i objedinjavanje njihovog politickog stava sto samo moze pomoci

nasoj drzavi u buducim razgovorima sa medjunarodnom zajednicom", kazao
je 
Trajkovic. On smatra da u ovom trenutku ne postoji ni minimum mogucnosti
da 
kosmetski Srbi izidju na opste izbore, jer medjunarodna zajednica do
sada 
nije ispunila nijedan od uslova koje su Srbi istakli, a to su povratak
svih 
raseljenih, veca sigurnost i sloboda kretanja za Srbe i rasvjetljavanje 
sudbine kidnapovanih i nestalih na Kosovu. "Mi zelimo da izadjemo na
izbore, 
ali ako na njima ne ucestvujemo kriva je medjunarodna zajednica ",
porucio je 
Trajkovic.


OTVARANJE SLOVENACKE AMBASADE U SRJ

Slovenacki ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel stize u ponedeljak u

Beograd, gde ce prisustvovati svecanom otvorenju ambasade Slovenije u 
Saveznoj republici Jugoslaviji, javlja agencija Morel, prenosi Fonet. 
Susreti, koje ce Rupel imati sa jugoslovenskim zvanicnicima, bice
posveceni 
unapredjenju saradnje izmedju dve zemlje u svim oblastima.


MESARI U COKI TRAZE POMOC OD CANKA

Opstinska organizacija Lige socijaldemokrata Vojvodine u Coki prenela je
da 
je sindikalna organizacija Industrije mesa u Coki zatrazila da se
predsednik 
Skupstine Vojvodine Nenad Canak sto pre ukljuci u aktivnosti sa ciljem
da se 
smanje posledice privredne krize i �pomogne gradjanima, makar i u
minimalnoj 
meri�, pise �Madjar so�. Oko 800 ranika Industrije mesa, u kojoj su
nedavno 
uvedene privremene mere, plate nije dobilo preko osam meseci, niti su
dobili 
bilo kakvu pomoc. List pise i da je na sednici Skupstine opstine
konstatovano 
da bi fabrici,da bi ponovo proradila, bilo hitno potrebno oko 400.000
maraka, 
kao i da su fabricki dugovi dostigli vrednost fabrike, prenosi B92.


�OBEZGLAVLJENOST U NIS ZADRZALO KAMATE�

Predsednik Asocijacije potrosaca prirodnog gasa Vojvodine Radomir
Cirilovic 
izjavio je da obecanje nadleznih da ce domacinstvima na racunima za gas
biti 
izbrisane zatezne kamate jos nije sprovedeno jer je sporno pitanje
dugovanja 
izmedju potrosaca i distributera, odnosno izmedju distributera i NIS, te
da u 
tom preduzecu �u nedostatku direktora vlada potpuna obezglavljenost�,
pise 
�Madjar so�, prenosi B92.


TEMA B92: CIVILNA KONTROLA VOJSKE I POLICIJE

U beogradskom hotelu "Metropol" u toku je dvodnevni seminar na kojem
domaci i 
holandski strucnjaci raspravljaju o civilnoj kontroli vojske i policije.

Nacelo po kojem je efikasna parlamentarna kontrola bezbednosnog sektora 
preduslov svakog demokratskog drustva, nije primenljivo na ovdasnje
drustvo. 

Direktor Centra za civilno-vojne odnose, Miroslav Hadzic, naveo je
primer u 
kojem se nalaze predsednik Jugoslavije i vojska. Naime, u jugoslovenskom

Ustavu se kaze da predsednik SRJ komanduje vojskom u ratu i miru u
skladu sa 
Vrhovnim savetom odbrane. Naravno, ustavotvorci i zakonopisci nisu 
precizirali ko procenjuje kada se predsednik ponasa u skladu sa Vrhovnim

savetom odbrane, a kada ne: "Problem nastaje u praksi, kao u vreme 
Milosevica. Sve je vise indicija koje upozoravaju da to moze da nam se 
ponovi, ne na taj nacin, ali da smo blizu toga. Podseticu, premijer
Djindjic 
je rekao da je VJ u nadleznosti Kostunice -- nije u nadleznosti
Kostunice, 
vojska je u nadleznosti parlamenta, javnosti, savezne vlade itd.
Ustavotvorac 
niti zakonopisac nije rekao kako se to meri da li je akt komandovanja u 
skladu sa odlukama VSO. Dodajmo da u Ustavu SRJ ne postoji ni znakic
kome to 
odgovara VSO. Siroko tumacenje nadleznosti saveznog parlamenta bi mozda
moglo 
da negde da kaze -- pa da, parlament ima pravo da pozove predsednika ili
VSO 
na odgovornost, ali to ne postoji nigde izricito i dokle god to ne
postoji, 
ne cudi da predsedniku Kostunici od 5. oktobra do danas nije palo ni na
pamet 
da svrati u parlament i da kaze -- gospodo, da vidimo sta cemo sa
vojskom". 

Upucujuci primedbe DOS zbog neizvrsavanja sustinskih promena na relaciji

parlament, javnost-vojska i policija, Miroslav Hadzic posebno je istakao

cinjenicu da je Nebojsa Pavkovic, nacelnik Generalstaba VJ iz doba 
Miloseviceve vladavine zadrzan na toj funkciji skoro godinu dana nakon,
kako 
to isticu aktuelni drzavnici, demokratske promene rezima. Za to sto je 
Pavkovic i dalje prvi covek VJ zasluzan je predsednik Kostunica koji je
vise 
puta u javnosti iznosio razne argumente zbog kojih je doneo ovakvu
odluku: 
"Prvo je bilo -- necu da rusim moral vojske; ja uzvracam ili se pitam --
da 
li je iko izmerio koju stetu imaju pripadnici vojske od ostavke
Pavkovica i 
njegovih saradnika od ostanka na toj funkciji ovih godinu dana. Zatim je
bilo 
- -- necu da ugrozim funkcionisanje sistema; molim vas, ako postoji
sistem, to 
bi morala da bude vojska koja ne sme da zavisi od pojedinca. Dakako, 
upotrebljen je i treci argument -- oni obavljaju dobro svoj posao; na
osnovu 
cega mi to znamo, na osnovu cega to zna javnost, ne zna -- ne zna
parlament. 
Cinjenica da parlament nema direktne nadleznosti, ostavlja prostor za to

ukorenjeno shvatanje". 

Vojsci Jugoslaviji potrebne su temeljne promene, mada za to, kako je
nedavno 
saopstio Vrhovni savet odbrane, ne postoje uslovi. Pribecice se 
racionalizaciji koja za Dragana Vuksica, potpredsednika Pokreta za 
demokratsku Srbiju i bivseg oficira, znaci prodaju nekih objekata VJ i
starog 
i nefunkcionalnog naoruzanja, kao i smanjenje broja vojnika. U tom
kontekstu 
pominje se i skracenje vojnog roka sa 12 na 10 meseci, iako mnoge
nevladine 
organizacije i javnost insistiraju na tome da vojni rok traje 7 meseci. 
Vuksic medjutim, u razgovoru za B92 istice da je u jugoslovenskim
uslovima 
rano govoriti o vojnom roku koji bi trajao svega 7 meseci: "Ako imate 
dovoljno regruta, onda mozete skratiti vojni rok, regrute vise puta
pozivati 
u vojsku, a oni sluze kraci vojni rok. Ako je regrutni sastav manji, a
vojska 
je recimo 70-80.000, onda ne mozete skratiti vojni rok, nego se morate
drzati 
onog vremena koje vam omogucava da vojsku popunite optimalno u velicini
u 
kojoj je ona sada".


TRI JAVNA PREDUZECA U �FORUMU�

Predstavnici Saveza vojvodjanskih Madjara i holdinga �Forum� usaglasili
su 
stavove o buducoj reorganizaciji ove kuce. Kako pise �Madjar so�,
ubuduce bi 
u okviru holdinga trebalo da se organizuju tri javna preduzeca, od kojih
bi 
jedno cinilo novinsko izdavastvo sa listovima �Madjar so� i decjim i 
omladinskim listovima, kao i novinskom stamparskom linijom, drugo bi
bilo 
knjizevno izdavastvo sa casopisima, a trece javno preduzece cinio bi 
preostali deo stamparije sa zajednickim sluzbama, prenosi B92.


ODBOJKASI SRJ U FINALU EVROPSKOG PRVENSTVA

Na prvenstvu Evrope u odbojci, koje se igra u Ceskoj u finalu ce igrati 
Jugoslavija-Italija. Nasi odbojkasi u polufinalnom mecu, koji je upravo 
zavrsen, pobedili su Rusiju sa 3-0 u setovima.


PREGLED STAMPE ZA 15. SEPTEMBAR

U pregledu stampe na stranici <A 
HREF="http://vesti.freeb92.net/press-index.phtml";>http://www.b92.net/arc
hive/s/press-index.phtml 
mozete da procitate analizu iz dnevnika "Danas", 15. septembar o trecoj 
sednici Vrhovnog saveta odbrane, kolumnu Voje Zanetica iz nedeljnika
"NIN" i 
iz "Vremena" intervju sa filozofom i psihoanaliticarem Julijom
Kristevom. 

Strana stampa - 'Njujorcani se zaklinju da ce ponovo izgraditi ikonicne
kule 
Svetskog trgovinskog centra od stakla i celika, vise i snaznije od onih
koje 
su oborene u teroristickim napadima u utorak. Medjutim, finansijske
firme se 
tokom poslednjih 20 godina lagano iseljavaju iz centra grada,' pise .


-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: PGP 6.5.1i

iQA/AwUBO6PKu0MYhVuIcyHKEQJt+QCZAdv0V0kAooXRqFRFtzolOOg2RAEAoO7P
JuAJHvGPfk/cJ/0i7UfqnLDW
=l4AW
-----END PGP SIGNATURE-----

====================================================================
b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija
B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise
informacija o RTV B92 mozete dobiti na:

http://www.b92.net/

Одговори путем е-поште