** Po�elo sudjenje Dragoljubu Milanovi�u

*** Ko je kriv za smrt 16 radnika RTS?

** Mesec dana nakon po�etka sudskog procesa u Beogradu, jedan broj
porodica radnika RTS poginulih u NATO bombardovanju aprila 1999,
svedo�i�e pred Velikim ve�em Evrospkog suda za ljudska prava, povodom
tu�be koju su pokrenuli protiv 17 �lanica Alijanse

AIM, Beograd, 16.9.2001.

Gotovo dve i po godine nakon �to je 16 radnika Radio televizije Srbije
(RTS) poginulo u vazdu�nom udaru NATO, u Beogradu je u 13. septembra
po�elo sudjenje Dragoljubu Milanovi�u, nekada�njem generalnom direktoru
RTS, optu�enom da je odgovoran za izazivanje op�te opasnosti, odnosno da
nije u�inio ni�ta da spase �ivote svojih radnika.

Ve� u petak, sudjenje je zbog odluke Milanovi�evog advokata Branimira
Gugla da otka�e punomo�je, prekinuto, a  nastavak je zakazan za 9.
oktobar, do kada bi nekada�nji �ef dr�avne televizije trebalo da nadje
novog branioca.

Gugl je svoju odluku obrazlo�io nemogu�no��u da valjano pripremi
odbranu, jer nije imao uvid u originalne spise predmeta. Prema oceni
sudije Radmile Dragi�evi� �i�i�, rodbine pogunilih i njihovih
punomo�nika, medjutim, u pitanju je poku�aj opstrukcije sudjenja.

Porodice poginulih, uglavnom veoma mladih radnika RTS, koje su vreme od
kobnog 23. aprila 1999. godine provele poku�avaju�i da otkriju krivca i
izvedu ga pred lice pravde, nisu bile zadovoljne po�etkom sudjenja
protiv �oveka koga smatraju najodgovornijim. Sudjenje Dragoljubu
Milanovi�u, naime, vodi se istovremeno po dve optu�nice � za odgovornost
za pogibiju 16 ljudi, ali i za zloupotrebu ovla��enja u privredi.
Zapre�ena kazna za oba dela je, prema re�ima punomo�nika o�te�enih,
Borivoja Borovi�a, 15 godina zatvora.

�Istovremenim raspravljanjem o pogibiji radnika i privrednom kriminalu
devalvira se Milanovi�eva odgovornost i veli�ina tragedije�, ocenio je
punomo�nik porodica nastradalih, beogradski advokat Slobodan �i�i�,
komentari�u�i odluku Sudskog ve�a da odbije njegov zahtev za razdvajanje
postupka.

Sude�i po izjavi Milanovi�evog "advokata u ostavci" Branimira Gugla,
biv�i direktor RTS �e istrajati u naporu da doka�e da �proizvodni
kapaciteti iz Aberdareve nisu izme�teni, jer bezbednijeg mesta nije
bilo�, kao i da nije znao da �e zgrada RTS biti bombardovana. Advokat
Borovi� ipak veruje da �e se kroz sudski postupak utvrditi upravo ono na
�emu porodice insistiraju, a to je da je Milanovi� znao da �e zgrada
biti bombardovana. U tom slu�aju, prema njegovim re�ima, optu�nica bi
mogla biti pro�irena na ubistvo sa predumi�ljajem (po postoje�em
Krivi�nom zakonu Srbije, za to delo je predvidjena �ak i smrtna kazna,
ali novi Zakon, �ije je usvajanje najavljeno, tu mogu�nost ukida).

Time bi se, makar teoretski, pojavila mogu�nost i da Milanovi� predje u
ulogu svedoka i iskoristi pogodnosti novog zakona, koji predvidja bla�e
kazne za izvr�ioce i sau�esnike koji otkriju nalogodavca. Ocenjuju�i da
bi potencijalni nalogodavac mogao biti biv�i jugoslovenski predsednik
Slobodan Milo�evi�, Borovi�, ipak, izvla�i zaklju�ak da Milanovi�, kao
dugogodi�nji Milo�evi�ev verni saradnik, tu novu zakonsku �ansu ne�e
iskoristiti.

Gugl je u �etvrtak, tvrdnjom da je "od podizanja optu�nice do
odredjivanja pritvora navodjeno samo nepo�tovanje bezbednosnih mera, da
bi se potom tra�ili dokazi da li je znao da �e RTS biti bombardovan" i
pominjanjem dva odbijanja glavnog tu�ioca Ha�kog tribunala Karle del
Ponte da o potencijalnom postojanju dokaza o tome da iskaz pred
holandskim sudom, poku�ao da izvede zaklju�ak o "montiranom procesu".
Njegova dodatna argumentacija odnosila se na �injenicu da odbrana, za
razliku od zastupnika o�te�enih, nije bila u mogu�nosti da vidi dokazni
materijal na kome se bazira optu�nica.

Po�etna "proceduralna prepucavanja" ve� na po�etku rezultirala su prvim
prekidom sudjenja, koje je sudija obrazlo�ila potrebom da se odbrani
omogu�i da se li�nim uvidom upozna sa spisima, �ije kopiranje nije
dozvoljeno jer predstavljaju vojnu tajnu. Prema oceni Borovi�a, bile su
to samo sitne formalnosti "koje mogu da bace senku na sam postupak, bez
ikakvog razloga, jer postoje suvi�e ubedljivi dokazi protiv Milanovi�a".

Advokat Borovi� u �etvtak je izrazio nadu da �e sud u toku procesa
prihvatiti predloge o�te�ene strane da se kao svedoci pozovu visoki
vojni i policijski funkcioneri, kako bi se do�lo do prave istine o tome
ko je sve imao informacije o planiranom bombardovanju RTS i kako je
doneta odluka da se radnici ne evakui�u iz zgrade koja je progla�ena za
metu.

Na sudjjenju u petak, medjutim, kao svedoci pojavili su se samo novinari
RTS-a Angelina Vu�i�, Milorad Komrakov i Milo� Markovi�. Pozvan je bio i
predsednik Srbije Milan Milutinovi� koji je svoje odsustvo obrazlo�io
bole��u i biv�i ministar srpske policije Vlajko Stoiljkovi�, za koga se
pokazalo da mu poziv za svedo�enje nije uru�en.

Milanovi� je pritvoren 13. februara "zbog opasnosti da ne uti�e na
svedoke u istrazi povodom pogibije radnika RTS". Istragu je zatra�ilo
Okru�no tu�ila�tvo, ali je krivi�nu prijavu podneo i zastupnik porodica
poginulih radnika. Istra�ni sudija je tom prilikom najavio da �e tokom
istrage poku�ati da utvrdi da li je Milanovi� mogao da otkloni opasnost
i posledice bombardovanja zgrade RTS.

U medjuvremenu, protiv njega je pokrenuta istraga i zbog sumnje da je
o�tetio RTS za osam miliona dinara, koliko je biv�a vladaju�a
Socijalisti�ka partije Srbije (SPS) ostala du�na dr�avnoj televiziji za
snimljeni materijal u predizbornoj kampanji.

Ba� na godi�njicu bombardovanja zgrade RTS, Milanovi� je pu�ten iz
pritvora, na zaprepa��enje roditelja poginulih, koji su tu vest primili
dok su prisustvovali opelu pored spomenika poginulim �Za�to� i
Ta�majdanskom parku, pored zgrade RTS. �Nova� RTS je neobi�ni dogadjaj
obele�ila poluminutnim protestnim zatamnjenjem ekrana. Dve nedelje
kasnije, istra�ni sudija ponovo je odredio pritvor, a optu�nica zbog
izazivanja op�te opasnosti i finansijskih malverzacija podignuta je
po�etkom avgusta.

Prema oceni Borovi�a, postupak �e trajati vi�e meseci, �to �e
nekada�njem �efu glavne Milo�evi�eve medijske pesnice dati dosta vremena
da proveri svoju otpornost prema isku�enju da optu�i biv�eg �efa.

Za to vreme, rodbina poginulih, uz pomo� Beogradskog centra za ljudska
prava, vodi�e bitku na jo� jednom koloseku. �etiri porodice poginulih i
jedan povredjeni radnik pre dve godine podneli su, naime, Evropskom sudu
za ljudska prava tu�bu protiv 17 dr�ava potpisnica Evropske konvencije,
ujedno i �lanica NATO. S obzirom na odredbu prema kojoj se pred
Evropskim sudom kao tu�ena strana mo�e pojaviti samo pojedina�na dr�ava,
ali ne i medjunarodna organizacija, podnosioci tu�be kao prvi uspeh vide
�injenicu da Sud nije ve� u startu odbacio zahtev kao o�igledno
neosnovan. Njihova argumentacija zasniva se na stavu da su, s obzirom da
se odluke u NATO donose samo uz saglasnost svih dr�ava, �lanice NATO
odgovorne za sudbinu radnika RTS, jer su imale mogu�nost da svojim
glasom spre�e bombardovanje zgrade televizije.

�NATO je ubio moje dete, a ovi na�i su sau�esnici. Zato i tra�imo
odgovornost obe strane�, ka�e Borka Bankovi�, majka jednog od pogunilih
radnika RTS. Konkretna borba za utvrdjivanje odgovornosti �ubice�
po�inje mesec dana nakon po�etka sudjenja �sau�esniku�: za kraj oktobra
pred Velikim ve�em evropskog suda za ljudska prava zakazano je
svedo�enje porodica koje su se odlu�ile za bitku za istinu i na
medjunarodnom planu.

# Vera Didanovi� (AIM)











-
-- aim-pubs-beo: Regular Articles, Serbian/Croatian/Bosnian Language,
Beograd --- DO NOT REPLY TO THIS MESSAGE To unsubscribe go to the URL
http://www.aimpress.org/fix/maillist

                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште