Title: Message

14. Sep 2001 18:56 (GMT+01:00)

Federalizacija Srbije

Pi�e: Kosta �avo�ki

U nas se uobi�ajilo da trivijalnosti di�u veliku pra�inu u javnosti, a da dalekose�ne stvari ostanu skoro neprime�ene. Ovo drugo mo�e se re�i za skora�nji nacrt Ustava Srbije, koji je sastavila grupa stru�njaka, a javnosti predstavili Demokratska stranka Srbije i Gra�anski savez Srbije.

Ve� posle prvog stava ostaje pitanje za�to bi se dr�ava za koju se predla�e novi ustav uop�te zvala "Srbija", po�to se ona odre�uje kao "multikulturna demokratska dr�ava svih gra�ana i svih naroda koji u njoj �ive". Ako je to njena jedina kulturno-istorijska odrednica, onda bi se s istim pravom mogla zvati "Balkanija" ili "Arkadija". Jer, dr�ave bez osobenog imena, poput SAD ili SSSR, jesu dr�ave bez osobenog naroda koji ih tvori.

Najspornija je, me�utim, teritorijalna organizacija vlasti koja se predla�e. Umesto asimetri�ne autonomije dveju pokrajina, od kojih je jedna pod okupacijom �iji se kraj ne vidi, sastavlja�i ovog nacrta predla�u podelu Srbije na �est autonomnih pokrajina, za koje, sem Vojvodine (bez vojvode) i Kosmeta, jo� nisu na�li odgovaraju�e prepoznatljivo ime, pa su bili prinu�eni da se dovijaju geografskim oznakama poput "Jugozapadna Srbija", "Jugoisto�na Srbija" i "�umadija - Pomoravlje".

Osim podele Srbije na �est autonomnih pokrajina, predvi�a se njena dalja podela na oblasti, okruge i op�tine, tako da �e Srbija imati pet nivoa vlasti, a SRJ, ukoliko opstane, �ak �est, �to po svoj prilici ima jo� samo Kina. Potom se, po ugledu na Ustav SSSR iz 1997, u drugom domu parlamenta predvi�a jednaka zastupljenost ne samo pokrajina nego i odgovaraju�a zastupljenost oblasti i okruga. I sve te nove teritorijalne jedinice - pokrajine, oblasti i okruzi - imaju svoju organizaciju vlasti, svoje bud�ete i svoje samostalne izvore prihoda, verovatno u nadi da ba� sada ovaj narod sve to mo�e da izdr�ava.

Iako se ovako razu�ena organizacija vlasti najve�ma pravda decentralizacijom, demokratizacijom i samoupravom, alfa i omega ovakvog preure�enja Srbije jeste zahtev vojvo�anskih autonoma�a da se teritorijalna celovitost Vojvodine ne dovodi u pitanje, a da se bitno pove�aju njene nadle�nosti. Da bi se, dakle, o�uvala i u�vrstila Vojvodina, koja predstavlja skoro �etvrtinu Srbije, preostali deo Srbije se deli na �etiri autonomne pokrajine, a da to niko u Kragujevcu, Ni�u, Valjevu, U�icu, Leskovcu ili Kraljevu nije tra�io. Drugim re�ima, zbog izla�enja u susret zahtev autonoma�a da Vojvodina bude prava federalna jedinica, federalizuje se cela Srbija.

Dodu�e, sastavlja�i ovog ustavnog nacrta to ne nazivaju federalizacijom, nego regionalizacijom i pri tom se pozivaju na zamisao regionalne dr�ave Miodraga Jovi�i�a. Za razliku od ovih sastavlja�a, Jovi�i� je, zarad razbijanja Vojvodine na Srem, Banat i Ba�ku, a Kosmeta na dva regiona, predlagao podelu Srbije na dvanaest regiona, uz mogu�nost da Crna Gora bude trinaesti. Dakle, samo pod tim uslovom ukidanja asimetri�ne autonomije Vojvodine i Kosmeta mo�e se pravdati regionalizacija ostatka Srbije. Ukoliko se, pak, ostatak Srbije regionalizuje da bi Vojvodina imala status federalne jedinice, onda je to razaranje dr�ave. Ko to jo� ne zna, neka pogleda sudbinu druge, brionske, i tre�e, �ablja�ke Jugoslavije.

Ina�e, ako su federalizacija, pa i regionalizacija dr�ave tako izvrsno re�enje, valja sa�ekati da se tako velika dr�ava sa skoro 60 miliona stanovnika, kao �to je Francuska, federalizuje i regionalizuje, pa da tek onda i mi sledimo taj vrli uzor.

http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/T01091401.shtml

Одговори путем е-поште