Slu�aj Henri Kisind�er (1)Po�inilac zlo�ina protiv �ove�nostipi�e: Kristofer Hi�ensHrabrim �rtvama Henrija Kisind�era, �iji �e primer lako
nad�iveti njega i njegovu "reputaciju" D�ozefu Hileru koji je rano i u
potpunosti to shvatio. Po Goldovom konzervativnom mi�ljenju, Kisind�er
ne�e biti upam�en u istoriji kao �to su Bizmark, Meternik i Kaselrei, ve�
kao odiozan tip vrlo spreman na rat. Jasno je odmah da je knjigu napisao politi�ki oponent Henrija Kisind�era. Dok sam je pisao, stalno sam bio u �udu koliko protivnog i diskredituju�eg materijala sam bio prisiljen da izostavim. Iz obilja materijala, jedino �to me je interesovalo bili su Kisind�erovi delikti na osnovu kojih bi moglo da se bazira krivi�no gonjenje, za ratne zlo�ine, zlo�ine protiv �ove�nosti, krivi�na dela kr�enja op�tih, obi�ajnih i me�unarodnih prava, i zavere da se po�ini ubistvo, kidnapovanje i tortura. Kao politi�ki oponent, mo�da sam pomenuo Kisind�erovo vrbovanje i izdaju ira�kih Kurda, koje je la�no ohrabrivao u periodu od 1974. do 1975. da ustanu protiv Sadama Huseina, da bi se ubrzo na�li prepu�teni sebi u borbi do istrebljenja, onda kada je Husein napravio politi�ki sporazum sa iranskim �ahom, koji je tako�e prvo bio obmanjivan, pa napu�ten. Izve�taj koji je pripremio kongresmen Otis Pajk jo� predstavlja �okantno �tivo za �itanje, otkrivaju�i Kisind�erovu indiferentnost prema ljudskom �ivotu i ljudskim pravima. To me�utim, spada u kategoriju izopa�ene realpolitike, �to se, po svemu sude�i, ne mo�e smatrati kr�enjem nijednog poznatog zakona. Na isti na�in, Kisind�erova orkestracija politi�kog, vojnog i diplomatskog zata�kavanja aparthejda u Ju�noj Africi i ju�noafri�ka destabilizacija Angole, s nesagledivim posledicama, daje nam uvid u moralno neprihvatljivu pro�lost. Osvrnemo li se na taj gadan period hladnog rata i celokupne imperijalisti�ke istorije, zaklju�i�emo da je odlika tog perioda bila vi�e neodgovorno nadmetanje velikih sila, nego organizovan kriminal. Takva politika bila je utemeljena na institucionalnoj osnovi, �to je kontinuirani pratilac svake administracije, odnosno, njihovih predstavnika oli�enih u liku savetnika za nacionalnu bezbednost ili dr�avnog sekretara. Sli�ne ograde mogle bi se primeniti i na Kisind�erovu ulogu predsedavaju�eg u Komisiji za Centralnu Ameriku, koju je po�etkom osamdesetih osnovao Oliver Nort, �ija uloga je, izme�u ostalog, bila i zata�kavanje aktivnosti odreda smrti. Ili mo�da primer politi�ke za�tite koju je Kisind�er, dok je bio na vlasti, obezbe�ivao dinastiji Pahlavi u Iranu i njegovoj ma�ineriji torture i represije. Lista prekomerne okrutnosti i cinizma, pona�anje jednog �oveka koje traje ve� decenijama, mogla bi se jo� produ�iti. Eksplicitan primer je Aleksandar Sol�enjicin, jedan od najve�ih principijelnih neprijatelja komunizma. Kisind�er je tra�io od predsednika Forda da ga kao nepodobnog ne primi. Obavezao sam se, me�utim, da �u razmatrati samo krivi�na dela koja se mogu identifikovati, odnosno koja mogu biti osnova za podizanje optu�nice bez obzira da li se radio o potezima koji su bili na kursu zvani�ne "politike" ili nisu to, uklju�uje: 1. Promi�ljeno masovno ubijanje civilnog stanovni�tva u Indokini; 2. Razmatranje u vezi sa masovnim ubijanjem u Banglade�u, kasnije 3. Li�nu ume�anost, navo�enje i planiranje ubistva vojnog zvani�nika u demokratskoj zemlji kakav je bio �ile, sa kojom SAD nisu bile u ratu; 4. Li�no u�e��e u planiranju ubistva �efa dr�ave u suverenoj dr�avi Kipar; 5. Podsticanje i omogu�avanje genocida u Isto�nom Timoru; 6. Li�nu ume�anost u plan kidnapovanja i ubistva novinara koji je �iveo u Va�ingtonu. Lista se ne iscrpljuje samo ovim navodima. Neki dokazi mogli bi se izvesti prima facie, dok s druge strane, �to tako�e potpada pod krivi�no delo, imamo slu�aj da je gospodin Kisind�er, namernom i smi�ljenom opstrukcijom pravosu�a, u�inio da ve�ina dokaza bude sklonjena ili uni�tena. Nalazimo se na pragu novog doba u kome "suvereni imunitet" vi�e ne�e biti glavni adut u odbrani zlo�ina izvr�enih u ime dr�ave. Taj odlu�an preokret Kisind�er je vrlo dobro shvatio, iako to mo�da nisu svi njegovi kriti�ari. Podizanje optu�nice protiv Pino�ea u Londonu, sjajan je potez �panskog magistrata, kao i optu�nice Me�unarodnog tribunala u Hagu, kojom se negira imunitet izvr�ioca zlo�ina po�injenih u ime vi�ih ciljeva. Nema vi�e nijednog valjanog razloga da se protiv Kisind�era ne podigne optu�nica, pred bilo kojom od brojnih jurisdikcija, ili da se ne primora da makar pru�i odgovore. U brojnim nadle�nostima, pravo je tek po�elo da hvata korak sa dokazima. Nirnber�ki presedan imamo kao primer pravno konstituisanog procesa, na koji su se sve�ano obavezale i SAD. Ne�injenje, odnosno, neprimenjivanje zakona nadle�nih organa, jeste dvostruka ili trostruka �teta, jer se tako�e smatra krivi�nim delom. Prvo, kr�i se osnovno i neosporno pravo da niko, �ak i najmo�niji, ne mo�e biti izvan zakona. Drugo, mo�e da navede na razmi�ljanje da je krivi�no gonjenje za kr�enje ratnog prava i zlo�ine protiv �ove�nosti rezervisano samo za minorne despote u relativno neva�nim zemljama. To samo mo�e da pospe�i sumnje u politizaciju sudskih procesa i politiku dvostrukog ar�ina. Mnogi, ako ne ve�ina Kisind�erovih partnera u zlo�inima, nalaze se danas u zatvoru; nekima tek treba da se sudi, ili su na neki drugi na�in ka�njeni i diskreditovani. NJegova izolovana neka�njenost, ogavna je i zaudara do neba. Ako mu se dozvoli da i dalje istrajava, sramno mo�emo odbaciti u�enje filozofa Anaksarha, koji je zakone poredio sa klopkom, smatraju�i ili dovoljno efikasnim da zadr�e samo slabe, a suvi�e slabim da bi dr�ali jake. U ime bezbrojnih znanih i neznanih �rtava, vreme je za pravdu. |
||
Title: Message
http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/F01092001.shtml

