Title: Message

20. Sep 2001 17:33 (GMT+01:00)

LI�NI STAV

Cena vladavine svetom

PI�E: KOSTA �AVO�KI

U trenutku kad je masovna pogibija u Americi iza nas, a stradanje i vinovnika i novih nevinih ispred nas, valja razmotriti manje primetne �injenice koje ova tragedija razotkriva. To je najpre ranjivost Amerike.
Izgleda da je u svom samozadovoljstvu ulogom
jedine preostale svetske sile ameri�ke vlada iskreno verovala da joj niko vi�e ne mo�e ni�ta, a da ona svakome mo�e da naudi kad god to ona sama smatra celishodnim.

Jedina bojazan koja joj je, po njenoj proceni, jo� preostala, bile su dalekometne rakete iz Severne Koreje, Kine, a mo�da i Rusije, pa je zbog toga nameravala da izradi izuzetno skup antiraketni �tit, �ime bi, ina�e, bio bitno naru�en, pa i otkazan, negda�nji sporazum sa SSSR o smanjenju broja nuklearnih raketa.

I taman je ameri�ka vlada pomi�ljala da je prakti�no neranjiva spolja, kad je, potpuno neo�ekivano, otkrila da je i te kako ranjiva iznutra. Jer, oni koji su napali Pentagon i sravnili sa zemljom Svetski trgovinski centar, nisu spolja�nji nego unutra�nji neprijatelji. To su ljudi koji su u Ameriku u�li s urednim ispravama, u njoj dugo zakonito boravili, pa se �ak i obu�avali za upravljanje avionom. A kad se takvi sugra�ani odlu�e da izvr�e napad, oni se vrlo te�ko mogu blagovremeno otkriti. Ukoliko se, pak, i otkriju kad ve� otmu avione, onda ameri�koj vladi ni�ta drugo ne preostaje nego da ih obara raketama i time nedu�ne putnike li�ava �ivota kao kolateralnu �tetu.

Druga slabost Amerike je u tome �to ona ho�e da vlada svetom, a ne�e da joj vojnici ginu. Ako se ima to ograni�enje, onda se mogu upu�ivati samo rakete i avioni na bezbednoj visini, ali se ne mogu preduzimati borbena dejstva ljudstvom na zemlji. Tako se uspe�no mo�e ratovati samo protiv onih dr�ava �iji vojnici tako�e nerado ginu, a ne raspola�u delotvornom protivavionskom odbranom, �to je bila na�a nesre�a u ratu za Kosmet. Ukoliko se, pak, nai�e na neprijatelja koji spremno odlazi u smrt, ukoliko je to presudan uslov za izvr�enje borbenog zadatka, kao �to je, recimo, upravljanje avionom koji se obru�ava na Pentagon, protiv takvog neprijatelja skoro da nema valjane odbrane. Otuda za ameri�ke upravlja�e va�i ono upozorenje koje je na� guslar uputio Smail-agi �engi�u: "Boj, se onog ko je sviko bez golema mreti jada."

Tre�a velika slabost je u tome �to je u�estala upotreba sile, zarad dokazivanja gospodstva u svetu, prakti�no neizbe�na ukoliko se jednom krene tim putem. Jer, velika mo� ima potrebu da se neprestano potvr�uje kao nadmo�, da ne bi neko slu�ajno pomislio da je oslabila ili i��ezla. Stoga, danas ameri�ka vlada prakti�no nema izbora, iako stvara privid da se razmatraju razli�ite mogu�nosti. Izbor je samo jedan: nesrazmeran, spektakularan i uni�tavaju�i napad na unapred �igosanog neprijatelja, da bi se jednom za svagda shvatilo da imperija uvek vi�estruko uzvra�a.

�etvrta velika slabost koja �e neizbe�no sna�i Ameriku bi�e i najpogubnija. Amerika nikako da shvati da se ne mo�e biti imperija u svetu, a demokratija kod ku�e. Ve� na sam dan stravi�nog napada na Svetski trgovinski centar i Pentagon, postavilo se pitanje: kako je do njega uop�te moglo do�i, a da ga �ak tri mo�ne savezne policijske i obave�tajne slu�be ni ne naslute, a kamoli blagovremeno otkriju i preduprede? Upravo zbog toga �to se jo� nedovoljno nadziru ameri�ki gra�ani i useljenici.

Ameri�ke obave�tajne slu�be su kadre da snime ne samo svaki prekookeanski telefonski razgovor, nego i razgovore u stanu ili na otvorenom prostoru, kad god to smatraju celishodnim. To, me�utim, jo� ne �ine u samoj Americi zbog Ustava i zakona koji to zabranjuju.

Posle masovne pogibije u Njujorku i Va�ingtonu, raspolo�enje se bitno menja. �itave kategorije vlastitih gra�ana, useljenika i putnika - prakti�no svi muslimani koji se prepoznaju po zemlji iz koje poti�u, imenima i boji ko�e - postaju sumnjivi, pa ih treba pomnije nadzirati i proveravati. Uz to, svi se Amerikanci podsti�u da potkazuju sumnjiva lica. A kad to postane masovna manija, te�ko se mo�e izbe�i novi totalitarizam.

Tako �e Amerika platiti cenu svog svetskog gospodstva - izgubi�e unutra�nju slobodu u ime koje danas pola�e pravo na vode�u ulogu u svetu.

Одговори путем е-поште