-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA1


======================================================================
Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na
nasem sajtu (http://www.b92.net/phpBB/index.php).

- ---
Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane
koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost 
primljenih informacija. 

Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi:

http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc

Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi:

http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international)
======================================================================


AMERIKA PETI DAN NAKON NAPADA

I peti dan nakon teroristickih napada na Njujork i Vasington, situacija
u SAD 
i dalje je glavna vest u svim svetskim medijima. Zvanican broj lica koja
se 
vode kao nestala nakon napada na Svetski trgovinski centar popeo se na
5.097, 
rekao je gradonacelnik Njujorka Rudolf Djulijani. "Potvrdjena je smrt
ukupno 
180 lica, a 115 od tog broja je identifikovano", rekao je Djulijani na 
konferenciji za novinare i dodao da se nastavljaju spasilacki napori.
Jedno 
od najpoznatijih obelezja Njujorka, Empajer Stejt Bilding, zatvoren je u

subotu u podne po lokalnom vremenu, nakon obavestenja da je postavljena 
bomba, a samo nekoliko sati nakon sto je ponovo otvoren za javnost.
Soliter 
ce verovatno biti otvoren u ponedeljak ujutru, a Djulijani je izjavio je
da 
ce autori laznih uzbuna, kojih je od utorka bilo desetak, biti uhapseni
i 
osudjeni, javljaju agencije. Dok se nacija polako oporavlja od verovatno

najveceg soka koji je dozivela jos od ubistva Dzona Kenedija, predsednik

Dzordz Bus vec je poceo da priprema Amerikance na dugotrajni rat protiv 
terorista i svih koji im pruzaju utociste. Specijalno za B92, dopisnik
"Glasa 
Amerike" iz Vasingtona Nenad Zafirovic rekao je da se Bus jos nalazi u 
predsednickom odmaralistu Kemp Dejvid, nadomak Vasingtona, gde je u
subotu 
uvece odrzao jos jedan sastanak s najblizim saradnicima. U subotu
popodne, 
Bus se sastao s clanovima Saveta za nacionalnu bezbednost, s kojima je 
razmatrao dalje poteze SAD. Nakon sastanka, Bus je izjavio da ce
americke 
trupe tragati za teroristima, i "isterati ih iz rupe, ma gde se oni 
nalazili". "Amerikanci se moraju spremati da zrtvuju mnogo, posto ovaj
sukob 
nece ni malo biti lak. Mi smo u ratu i necemo se obracunati samo sa
onima 
koji su se usudili da napadnu Ameriku, nego i sa onima koji im pruzaju 
utociste", rekao je Bus. Prvi put od tragicnih dogadjaja u utorak,
predsednik 
Bus je identifikovao Osamu bin Ladena kao osumnjicenog za te
teroristicke 
napade. "Ako on misli da moze bezati ili sakriti se od SAD ili nasih 
saveznika, grdno se vara. Oni koji su usli u rat protiv SAD, izabrali su

sopstveno unistenje", naglasio je predsednik Bus. Novine od nedelje na
prvim 
stranama donose upozorenja americkog predsednika, a dnevnik "Njujork
Post" na 
naslovnoj strani je masnim crnim slovima napisao samo jednu rec "RAT". U

medjuvremenu, americko Ministarstvo pravosudja saopstilo je da su
federalni 
tuzioci u Njujorku izdali drugi nalog za hapsenje osobe za koju se
smatra da 
bi mogla pruziti materijalne dokaze u vezi s teroristickim napadima na 
Njujork. Izvori u Pentagonu nezvanicno su potvrdili ranije navode medija
da 
su se 2 otmicara skolovala u vojnim pilotskim skolama u SAD, mada
detalji 
nisu saopsteni. Istovremeno, magazin "Njuzvik" tvrdi, pozivajuci se na
izvore 
iz obavestajnih agencija, da je FBI dve nedelje pre napada koji se desio
11. 
septembra, poceo istragu protiv Kalida al Mithara, koji je u petak 
identifikovan kao jedan od otmicara aviona koji se srusio na Pentagon i 
Salema al Mahazija koji je takodje ucestvovao u napadu na Pentagon.
Prema 
"Njuzviku", FBI se zainteresovao za Al Mithara na sugestiju CIA, nakon
sto je 
snimljen na video-kaseti u Kuala Lumpuru u Maleziji u razgovoru s licem 
osumnjicenim u istrazi za napad na americki razarac "US Kol" u jemenskoj
luci 
Aden u oktobru 2000. CIA je, videvsi snimak, savetovala americku
imigracionu 
sluzbu AMS da Al Mithara stavi na tzv. listu terorista na koje treba
obratiti 
paznju zbog njegovih veza s Bin Ladenom. Biro je 11. septembra i dalje
bio u 
aktivnoj potrazi za njim, dodaje "Njuzvik", ali je istraga bila
usporavana 
losim informacijama o lokacijama na kojima se on nalazio", prenosi
Zafirovic 
za B92. 

Americki zvanicnici poceli su diplomatsku inicijativu za stvaranje 
medjunarodne koalicije za borbu protiv terorizma. Stejt Dipartment je 
obavestio inostrane diplomate sa svih kontinenata da upozore svoje vlade
da 
ce biti izolovane, ako budu tolerisale ili pomagale teroristicke 
organizacije. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Sudana izjavio je
da 
njegova zemlja podrzava "sve oblike" borbe protiv terorizma. Zvanican
stav 
Sudana je da ce podrzati "svaki oblik" borbe protiv terorizma koji
izabere 
medjunarodna zajednica. Egipatske vlasti uhapsile su nekoliko desetina
osoba 
za koje se sumnja da su clanovi egipatskih islamistickih pokreta Dzihad
i 
Dzama Islamija koji su povezani sa Osamom bin Ladenom.


86 ODSTO AMERIKANACA DAJE PODRSKU SVOM PREDSEDNIKU

Bus je na subotnjem sastanku svog kabineta, celnika Pentagona i
savetnika za 
nacionalnu bezbednost dobio punu podrsku za najavljen potpuni obracun s 
"medjunarodnim teroristima i svima onima koji ih pomazu i podrzavaju".
Puna 
podrska za prvi rat u 21. veku dosla je i od onih tzv. obicnih
Amerikanaca, 
kao i od njihovih izabranih predstavnika. Galupovo istrazivanje od
subote 
pokazuje da se procenat podrske predsedniku Busu popeo na 86 odsto, a
pre 
"crnog utorka", 11. septembra, kretao se izmedju 56 i 58 odsto, dok je 
Kongres, posle ekspres-debate, sa samo jednim glasom protiv medju 535 
kongresmena i senatora, usvojio rezoluciju kojom se Busu daje ovlascenje
da 
upotrebi svu potrebnu vojnu silu u obracunu sa odgovornima za
teroristicki 
napad na Njujork i Vasington. Istovremeno, na Kapitol Hilu izdvojeno je
40 
milijardi dolara za saniranje posledica teroristickog udara, umesto 20 
milijardi, koliko je zatrazila Bela kuca, prenosi Sense.


BIN LADEN: NE STOJIM IZA NAPADA U SAD

Osama bin Laden ponovo je u nedelju porekao bilo kakvu umesanost u
razarajuce 
teroristicke napade na Njujork i Vasington, javljaju agencije, prenosi
Srna. 
"SAD upiru prstom na mene ali kategoricno tvrdim da to nisam ucinio",
kaze 
Bin Laden u saopstenju koje je faksom dostavljeno agenciji Afgan Islamik
pres 
sa sedistem u Islamabadu. "Oni koji su to uradili, uradili su to zarad
licnih 
interesa", kaze Bin Laden u saopstenju, za koje AIP kaze da ga je poslao
Bin 
Ladenov pomocnik Abdul Samad. Bin Laden je rekao da nije imao sredstva
za 
organizovanje napada usled restrikcija njegovih kontakata sa spoljnim
svetom 
koje mu je nametnuo talibanski vodja mula Muhamed Omar. "Zivim u
Avganistanu. 
Ja sam sledbenik Amir Ul Mominena, koji mi ne dozvoljava da ucestvujem u

takvim aktivnostima", kaze se u saopstenju dostavljenom na arapskom.
"Bili 
smo cesto okrivljivani u proslosti ali nikad nismo ucestvovali", tvrdi
Bin 
Laden.


ULTIMATUM PAKISTANA ZA PREDAJU BIN LADENA 

Pakistanske vlasti dale su avganistanskim Talibanima rok od 3 dana da im

izruce Osamu bin Ladena, osumnjicenog za organizaciju teroristickih
napada u 
SAD proslog utorka, javilja CNN. Prema istom izvoru, ultimatum iz
Islamabada 
usledio je posle telefonskog razgovora americkog predsednika Dzordza
Busa i 
pakistanskog lidera Perveza Musarafa. U informaciji se tvrdi da je Bus 
Musarafu preneo americke stavove i upozorio na posledice po zemlje koje
ne 
pomognu borbu protiv terorizma, prenosi Srna.


BIN LADEN SE INTERESOVAO URANIJUM?

Osama bin Laden se interesovao za nuklearni otpad iz bugarske atomske 
centrale "Kozloduj", izjavio je bivsi radnik jedne od Bin Ladenovih
kompanija 
u Pakistanu. Ovaj radnik, koji se je predstavio kao Ivan Ivanov, rekao
je 
bugarskom "Darik" radiju da se s Bin Ladenom sastao sredinom aprila ove 
godine u okolini Pesavara, u Pakistanu. "S Bin Ladenom sam razgovarao
kratko 
i on se interesovao za uranijum 235, koji se nalazi u otpadu atomske
centrale 
‘Kozloduj' i moze se jedino koristiti za izradu atomske bombe", 
objasnio je Ivanov. Bugarska Drzavna agencija za energetiku i energetske

resurse u nedelju je saopstila da je novoformiran Savet direktora
atomske 
centrale "Kozloduj" u subotu uvece smenio dosadasnjeg direktora jedine 
bugarske centrale na atomski pogon Jordana Jordanova i na njegovo mjesto

postavio Jordana Konstandinova. Razlozi smene nisu saopsteni. Atomska 
centrala "Kozloduj" nalazi se na severozapadu Bugarske, u neposrednoj
blizini 
granice s Jugoslavijom, i ima 6 reaktora, prenosi Srna.


"NEMA SUMNJE DA JE BIN LADEN UMESAN"

Potpredsednik SAD Dik Cejni rekao je u nedelju da ne sumnja da je Osama
bin 
Laden umesan u napade na SAD u utorak i naglasio odlucnost Amerike da ga

uhvati. "Ne sumnjam da su on i njegova organizacija igrali znacajnu
ulogu u 
ovome", rekao je Cejni za NBC. "Sasvim smo sigurni da je on glavni 
osumnjiceni", dodao je Cejni. On je rekao da Bin Ladenova organizacija
ima 
cvrste veze s drugim militantnim islamskim grupama kao sto su egipatski 
Dzihad i potvrdio da ce americka administracija nastaviti istragu da
utvrdi 
ko stoji iza napada. "Ovo je ona vrsta borbe koja ce trajati godinama", 
naglasio je Cejni, prenosi Srna. 

Americki sekretar odbrane Donald Ramsfeld rekao je u nedelju da SAD
nemaju 
drugog izbora nego da udare na zemlje koje pruzaju utociste teroristima.

"Najbolja odbrana protiv terorizma je napad, sto ce reci, povesti borbu 
protiv terorista i posebno protiv zemalja sirom planete koje tolerisu, 
finansiraju i omogucavaju aktivnosti terorista", rekao je Ramsfeld.


UHAPSEN MUSKARAC U VEZI S TERORISTICKIM NAPADOM

Policija Nju Dzersija potvrdila je u nedelju da je prethodnog dana u tom

gradu uhapsen jedan muskarac zbog sumnje da je povezan s teroristickim 
napadima na Svetski trgovinski centar, sto je drugo potvrdjeno hapsenje
u 
istrazi. Nacelnik policije Dzersi Sitija Dzejms Karter nije zeleo da
saopsti 
ime, godine i nacionalnost uhapsenog, vec je samo izjavio da je taj
muskarac 
uhapsen u jednom stanu koji je smesten preko reke Hadson. U Vasingtonu
su 
ranije policijski zvanicnici izjavili su da je 25 osoba u pritvoru zbog 
moguceg krsenja zakona o useljavanju, prenosi Srna.


"CLANICE NATO CE FLEKSIBILNO ODGOVORITI"

Clanice NATO spremaju "fleksibilan" odgovor na svaki poziv koji bi SAD
mogle 
uputiti za pomoc kao odgovor na napade u utorak na Njujork i Vasington, 
saopstili su izvori u Alijansi, prenosi Srna. Generalni sekretar NATO
Dzordz 
Roberston naglasio je ipak da odgovor nece biti automatski, da ta
klauzula 
zahteva od tog saveznika da dodje s detaljnim zahtevom za pomoc u NATO i
da 
saveznice zadrzavaju opciju da odluce sta ce uraditi. Neke saveznice vec
su 
nagovestile da su spremne da odgovore na takav poziv, dok druge cekaju 
Vasington pre objavljivanja ikakvih namera.


"AMERICKI ODOGOVOR NE SME DOVESTI DO SUKOBA CIVILIZACIJA"

Francuski ministar inostranih poslova Iber Vedrin rekao je u nedelju da
se 
nada da ce americki odgovor na teroristicke napade biti takav da ce
izbeci 
dalju nestabilnost. "Imam dobar razlog da se nadam da ce americki lideri

izaci s jednim ostrim i pravednim odgovorom", rekao je Vedrin. On je
dodao da 
oni koji stoje iza ovih koordinisanih napada, zele da uvuku SAD u zamku
da 
odgovore na taj nacin da ceo Zapad ustane protiv islamskog sveta.
"Zelimo da 
izbegnemo sukob civilizacija po svaku cenu. Sve se mora uciniti da se
izbegne 
pad u tu veliku, monstruoznu zamku", istakao je on, javlja Srna.


BLER: MI SMO U RATU S TERORIZMOM

Britanski premijer Toni Bler izjavio je u nedelju da citava Evropa treba
da 
stane zajedno sa SAD u borbi protiv terorizma, nakon razarajucih napada
na 
Njujork i Vasington. "Bez obzira na tehnicka ili pravna pitanja oko
objave 
rata, cinjenica je da smo mi u ratu s terorizmom", rekao je Bler u
intervjuu 
za CNN, prenosi Srna.


POCELO PREBACIVANJE GORIVA ZA RATNE BRODOVE I AVIONE 

Vojni analitacar britanskog casopisa "Dzejn Difens Vikli" Zoran Kusovac,
u 
izjavi za B92, ocenjuje da SAD nece toliko brzo krenuti u osvetnicku
vojnu 
akciju. "I politicari i vojnici znaju da ovo nije tip akcije gde treba
nesto 
uraditi ishitreno", kaze Kusovac i dodaje da je jedan opsti javni zahtev
za 
osvetu i odmazdu toliko jak da ovog puta americki politicari i vojnici
ne 
smeju sebi da dozvole bilo kakvu gresku. Medjutim, prema recima Kusovca,

Amerikanci vrse vrlo ozbiljne pripreme za pocetak vojne akcije. "Vec se 
prebacuje gorivo za ratne brodove u bazu na ostrvu Diego Garsija u
Indijskom 
okeanu. To je vrlo znacajna baza, koja se nalazi otprilike na sredini 
Indijskog okeana na pola puta izmedju Indije i Afrike. Iz nje se mogu 
napadati i ciljevi u Africi i ciljevi na Bliskom istoku i u Avganistanu.

Velike kolicine mlaznog goriva se prebacuju i u bazu u juznoj Spaniji,
sto 
znaci da se Amerikanci spremaju za slanje velikog broja borbenih aviona
preko 
Atlantika. Iz juzne Spanije ti avioni mogu otici po potrebi u
prijateljske 
baze bilo na Mediteranu, bilo na Bliskom istoku ili u Africi. To znaci
da je 
na pomolu operacija jako velikih razmera za koju se trenutno ne zna ni
gde ce 
se odvijati, ni kada, ni kako", kaze Kusovac.


DZONSTON U PONEDELJAK U JUGOSLAVIJI 

Predsednik Parlamentarne skupstine Saveta Evrope, lord Rasel Dzonston, 
doputovace u utorak u dvodnevnu posetu Jugoslaviji kao gost Savezne 
skupstine. Pored susreta s predsednicima Veca gradjana i Veca republika 
Savezne skupstine Dragoljubom Micunovicem i Srdjom Bozovicem, Dzonston
ce 
razgovarati i s predstavnicima Poslanickih grupa DOS, SNP i SPS,
saopstila je 
Sluzba za informisanje Savezne skupstine. Dzonston ce se sastati s 
predsednikom SRJ Vojislavom Kostunicom, saveznim ministrima za inostrane

poslove Goranom Svilanovicem, i nacionalne manjine i verske zajednice
Rasimom 
Ljajicem, kao i s premijerom Srbije Zoran Djindjicem, prenosi Fonet.


SKUPSTINA SRBIJE ZASEDA U PONEDELJAK

Na sednici Skupstine Srbije u ponedeljak ce, kako je najavljeno, na
dnevnom 
redu biti rasprava o predlogu skupstinskog Odbora o prestanku funkcija, 
razresenju i izboru nosilaca pravosudnih funkcija. U okviru ove rasprave

trebalo bi da bude resen i slucaj sudije Slobodana Vucetica i njegovog 
osporenog naimenovanja u Ustavni sud Srbije. S obzirom na to da je 
Demokratska stranka Srbije prosle nedelje zvanicno najavila da nece
uskratiti 
podrsku Vuceticu i pored toga sto je prethodno na skupstinskom Odboru 
sprecila odluku o njegovom povratku u Ustavni sud, Radio B92 je pitao
sefa 
Poslanickog kluba ove stranke Dejana Mihajlova kako ce glasati u
ponedeljak. 
"Procesni nedostaci koji su postojali su otklonjeni tako da DSS ne milsi
da 
bilo kome ugrozava egzistenciju, pa ce, zarad argumenata koji se odnose
na 
egzistenciju i polozaj, glasati za vracanje Vucetica na funkciju koju je

obavljao ranije. Ne vidim da je vracanje Vucetica na njegovo ranije
radno 
mesto problem", kaze Mihajlov. 

Clan Odbora za pravosudje iz redova Demokratske stranke Milan Markovic
ne 
ocekuje da ce na sednici biti problema oko imenovanja sudija. "Odbor je 
detaljno razmotrio sve pristigle predloge za izbor nosilaca pravosudnih 
funkcija i nije na Odboru bilo ikakvih primedbi", kaze Markovic. 

Sudeci prema najavama iz pojedinih gradova, problema ce ipak biti. Otpor
iz 
Pozarevca u nedelju je uputio otvoreno pismo Skupstini Srbije u kome
trazi 
da, pored Slobodana Vucetica, na sudijske funkcije budu vracene i neke
sudije 
iz tog grada. Otpor od republickog parlamenta trazi da ponisti odluke o 
razresenju pozarevackih sudija Boska Papovica i Djordja Rankovica, koje
nisu 
ukinute, iako, kako se navodi, ministar pravde Vladan Batic tvrdi da je 
Vucetic jedini koji nije rehabilitovan. Papovic, dugogodisnji istrazni
sudija 
Okruznog suda u Pozarevcu, razresen je duznosti nakon sto je prosle
godine 
doneo odluku da pusti na slobodu pripadnike pozarevackog Otpora Momcila 
Veljkovica, Radojka Lukovica i Nebojsu Sokolovica. Nekadasnji zamenik 
predsednika pozarevackog suda Djordje Rankovic razresen je duznosti zbog
toga 
sto je prisustvovao mitingu opozicije 9. maja 2000. u Pozarevcu i bio u
grupi 
gradjana koja je nosila obelezja opozicionih stranka i Otpora. 

Osim o izboru nosilaca pravosudnih funkcija, Skupstina Srbije ce
raspravljati 
i o predlogu za oduzimanje imuniteta poslanicima Predragu Canovicu i 
Branislavu Ivkovicu. Poslanici bi trebalo da razmotre i vise predloga o 
izmenama Odluke o izboru clanova Skupstine Srbije, koje su podnele
Poslanicke 
grupe DOS, SPS i SSJ, javlja B92.


U NOVOM PAZARU PROTIVLJENJE IZBORU SUDIJE

Vecina sudija iz Novog Pazara protivi se predlogu skupstinskog Odbora za

pravosudje da za predsednika novopazarskog Opstinskog suda bude imenovan

Zlatan Kurtovic. Kako javlja dopisnik Radija B92 Amela Bajrovic, 9
sudija 
smatra da Kurtovic ne ispunjava ni moralne, ni strucne uslove i da
"njega 
forsira grupa novopazarskih biznismena koji su clanovi nekih stranaka, a
u 
sukobu su sa zakonom". Predsednik novopazarskog Okruznog suda Camil
Hubic 
izjavio je da "ako Skupstina usvoji predlog Odbora za pravosudje, onda
se 
moze smatrati da Okruzni sud u Novom Pazaru ne postoji u ovom sastavu".
"Tada 
bi nas dopis u ovom slucaju predstavljao i zahtev za razresenje svih
sudija 
Okruznog suda", kaze Hubic. Vrsilac duznosti predsednika Opstinskog suda
Enes 
Hadzibegovic izjavio je da se vecina sudija iz ovog suda slaze s
kolegama iz 
Okruznog suda i istice da je "na Kolegijumu 6 sudija glasalo protiv 
Kurtovica, da su 2 bila uzdrzana, a da su 3 bila za". Zajednica advokata
u 
Novom Pazaru je najavila strajk "koji ce trajati sve dok Kurtovic bude 
obavljao funkciju predsednika". Ministar pravde u Vladi Srbije Vladan
Batic 
je, boraveci prosle nedelje u Novom Pazaru, demantovao da je Kurtovic 
kandidat za predsednika Suda, javlja B92.


TEMA B92: STRATEGIJA REFORMI

Ucesnici konferencije koju je pod sloganom "Strategija reformi, rame uz
rame" 
organizovao Centar za liberalno-demokratske studije, stavili su akcenat
na 
politicke i ekonomske probleme s kojima se suocavaju Jugoslavija i
Srbija u 
pokusaju reforme sistema. Politicki problemi uglavnom se zasnivaju na 
nepostojanju drzavnog okvira, s obzirom na to da je sadasnja Federacija 
provizorijum sastavljen suprotstavljenih republika i pokrajina. S druge 
strane, u Srbiji jos nije stvoren konsenzus za reforme, volja gradjana
za 
promene slabi, prisutan je socijalni strah, a ostaci bivseg
establismenta 
utvrdili su pozicije, koje zele da sacuvaju. Predsednik Jugoslavije
Vojislav 
Kostunica smatra da se razlog za nemogucnost racionalne reformske
politike 
nalazi u samoj prirodi vladajuce koalicije. Kostunica kaze da DOS vodi
ad hoc 
politiku, koja nije dovoljno osmisljena i postavlja pitanje zasto bi
novi 
izbori sputavali reforme. "Uopste, taj strah od izbora, koji se takodje 
pravda toboznjom nemogucnoscu reformi, ako se izbori odrzavaju, opet je
izraz 
predstave o partijskoj drzavi. Zasto bi izbori kocili i sputavali ista
sto je 
dobro? Zbog tog straha, skupstinski zivot se negativno politizuje. S
jedne 
strane, vladajuca vecina u obe Skupstine nije produkt jedne stranke s
jasnim 
programom Vlade ili uobicajene koalicije 2 do 3 stranke. Nju sacinjavaju

poslanici osobenog politickog konglomerata, koji su zbog svoje politicke

heterogenosti upuceni na ad hoc smernice rukovodstva policije. Imajuci u
vidu 
cinjenicu da se ovaj karakter vecinske koalicije reflektuje i na obe
Vlade 
tesko je voditi neku osmisljenju i racionalnu reformsku politiku", rekao
je 
Kostunica. 

Republicki ministar finansija Bozidar Djelic upravo u postojanju DOS kao

siroke koalicije, vidi jedan od aduta Srbije. "Ako sam se vratio u nasu 
zemlju, to je zato sto mislim da je unikalna sansa bas takva siroka 
koalicija, koja pokriva veoma siroke slojeve naseg drustva i to je
jedini 
pravi lek da se ne slomi neka volja, jer nasa drzava veoma brzo
napreduje u 
interesu svih slojeva drustva", kaze Djelic. 

Mozda osnovno pitanje oko kog ne postoji saglasnost predsednika
Kostunice i 
republicke vlade jeste sta je vaznije, neophodnost reformi ili
postovanje 
postojeceg Ustava i zakona. Kompromis, to jest brze promene u
institucijama 
kako bi se reforme sto pre zahuktale, trenutno nije moguc i to zbog
pravno 
neresenog odnosa Crne Gore prema Federaciji, dok na Kosovu upravlja 
medjunarodna zajednica. Zbog toga je, smatra premijer Srbije Zoran
Djindjic, 
vreme da se prekine s laznim dilemama. "Da li cemo da licemerno trazimo
ono 
nemoguce, naime da neko tu kvadraturu kruga resi, ili cemo da se
ponasamo kao 
jedan narod u jednom prelaznom periodu koji svoj osnovni zadatak vidi u 
resavanju problema i formiranju dnevnih konsenzusa i trazenja oslonca u
nekim 
vrednostima, proverenim, koje ne smeju da budu dovedene u pitanje, i da 
prakticno postavi svoju viziju, svoj cilj, a to je priblizavanje i 
harmonizacija sa Evropskom zajednicom, kao merilo za procenu i tih
dnevnih 
dogadjaja? Da ne procenjujemo nasu dnevnu politiku na osnovu toga koliko
je 
ona zasnovana na nekim zatecenim stanjima, nego u kojoj meri ona nas 
priblizava zeljenom", rekao je Djindjic. 

Ucesnici konferencije "Strategija reformi" posvetili su paznju i odnosu 
aktuelnih vlasti prema najvecim drustvenim preduzecima. Tu je, naime, na
delu 
intervencionizam, koji je mozda potreban, ali samo privremeno, istice
Ivan 
Vujacic iz Centra za liberalno--demokratske studije. "Mislim da bi Vlada
samo 
trebalo da strahuje, ako je tolika potraznja za njenim uslugama, a
verujem da 
jeste, da to jedno, generalno menadzerisanje privredom, na ovaj ili onaj

nacin, ne postane sam manir, i s druge strane ne stvori preterana
ocekivanja 
kod tih raznih subjekata. Ako imate problem, zovite premijerov kabinet, 
zovite ministra finansija, ovoga ili onoga i resice se taj problem.
Mislim da 
bi preuzimanje tog tereta ipak trebalo da bude selektivno, u najvecoj
mogucoj 
meri, jer to ce predstavljati svu opasnost po opstanak Vlade, jer ce se 
stvoriti opet nerealna ocekivanja", kaze Vujacic. 

Premijer Djindjic navodi da je u situaciji, s jedne strane nepostojanja 
odgovarajuceg trzista i institucija, a s druge strane velikih zahteva 
preduzeca, ovakvo ponasanje Vlade neizbezno. "Trenutno, 750 preduzeca je
u 
direktnoj vezi samo s ljudima iz okruzenja mog kabineta, a da za to
Vlada 
nema nikakvu ni nadleznost ni obavezu i naprosto ne bi morala da
odgovara na 
te inicijative, ali u pokusaju da im pomogne da se vrate na svoja
trzista, da 
nadju ponovo svoje mesto u ekonomiji, velik broj ljudi je angazovan na
tome 
da im pomogne. Situacija je takva jer mi nemamo ni trziste koje
funkcionise, 
ni institucije koje bi to regulisale, i nas pristup je kao u nekom
sudskom 
poravnanju. Mi pokusavamo da sve strane koje su zainteresovane za taj
spor 
ili za resenje nekog problema, da ih dovedemo za jedan sto i da
napravimo ono 
sto u normalnim zemljama i ekonomijama trziste radi", kaze Djindjic. 

U pokusaju da oceni dosadasnje rezultate reformi, potpredsednik Savezne
vlade 
Miroljub Labus zakljucuje da je uspeh polovican. Najvecu smetnju 
predstavljaju nepostojanje odgovarajucih ustavnih resenja i politickog 
konsenzusa za konkretne promene. Zbog toga su reforme u proteklih manje
od 
godinu dana bile parcijalne, nedovoljno radikalne, zavisne od politike i
sa 
zastojima. Akcenat na neophodnost postizanja drustvenog konsenzusa
stavio je 
republicki ministar finansija Bozidar Djelic, koji je kazao da je jedan
od 
najvecih izazova za reforme opadanje volje kod gradjana, nakon nerealnih

ocekivanja koja su imali. "Najvece iskusenje koje danas vidim, to je
rizik i 
izazov, koji je uistinu postojao i naravno, kada imate ocekivanja da
stvari 
budu bolje za 6 meseci, kada se nasledi rusevina i kada se izgubi 60
odsto 
bruto nacionalnog dohotka, sasvim je normalno da optimizam opadne, jer 
jednostavno, to je realnost. Ako pogledamo rizik slamanja tog voljnog 
momenta, mislim da je to mozda najveci izazov i najveci rizik", kaze
Djelic. 

Rezultati najnovijeg istrazivanja, koje je sprovela G17 Plus, pokazuju
da 40 
odsto stanovnistva Srbije smatra da s DOS na vlasti slabije zivi nego
ranije. 
Za 10 odsto gradjana situacija je bolja. 50 procenata ispitanika navodi
da 
se, sto se njih tice, nista nije promenilo. Gubitnici u odnosu na
dobitnike 
vode 4 prema 1. Hoce li oni koji dobijaju na kraju i pobediti?


POLJOPRIVREDNICI NAJAVILI BLOKADE PUTEVA

Poljoprivrednici Vojvodine za ponedeljak pre podne su najavili blokadu 
puteva, nezadovoljni ishodom pregovora s Vladom. Kako izvestava dopisnik

Radija B92 iz Zrenjanina Djordje Vojnovic, putevi ce biti blokirani u 10

casova. Jovica Radic, predsednik Nezavisnog sindikata poljoprivrednika 
Vojvodine, izjavio je da je Krizni stab doneo odluku da budu blokirani 
granicni prelazi, glavne saobracajnice ka Beogradu i most kod Kovina,
most na 
Tisi i Pancevacki most. Nezadovoljstvo proizvodjaca suncokreta izazvano
je 
korekcijom otkupne cene od 15,7 dinara, ugovorenom prosle godine, javlja
B92.


STRAJK NA UNIVERZITETU?

Naucno-nastavno vece Univerziteta u Beogradu odlucilo je da stupi u
strajk 
ukoliko Vlada Srbije ne ukine Uredbu o platama, koja odredjuje visinu
zarada 
zaposlenih na Univerzitetu. Marija Bogdanovic, rektor Beogradskog 
univerziteta, kaze da zaposleni na Univerzitetu traze vece plate i bolje

uslove rada. U razgovoru za B92, Bogdanovic tvrdi da Vlada uopste ne
vodi 
racuna o problemima na Univerzitetu. "Univerzitet je Vlada apsolutno 
marginalizovala, dugovi iz prethodnog perioda se gomilaju, kao sto se 
gomilaju i materijalni troskovi za materijalni opstanak Univezriteta,
niko 
nas ne cuje i niko ne odgovara. Plate su profesore i saradnike dovele do

apsolutnog ponizenja. Nemojte dozvoliti da izadjemo na ulice kao u vreme

borbe protiv prethodnog rezima. Trazimo uspostavljanje dostojanstva 
Univerziteta", kaze Bogdanovic. 

Bozidar Djelic, republicki ministar finansija, s kojim predstavnici 
Beogradskog univerziteta treba da se sretnu u ponedeljak, rekao je da je

Vlada kroz pregovore s predstavnicima sindikata pokusala da nadje
resenje 
vertikalne pravde za raspodelu licnih dohodaka. Djelic je dodao da je
stanje 
na Univerzitetu zateceno i da Vlada nije kriva za probleme s kojima se
srece 
ova institucija. "Sve se naslo u Uredbi koja je izasla u
‘Sluzbenom 
glasniku', u koeficijent su usli topli obrok i regres i kada su ljudi
videli 
ko koliko zaradjuje, ljudi su pitali: ‘Zar je moguce da
univerzitetski 
profesor ima samo 2,4 puta vecu platu od nekvalifikovanog radnika na 
Univrzitetu?'. Odgovor je: ‘Da, to je zateceno stanje'. To je
realnost 
nase zemlje, Vlada to nije napravila i nije pravicno da se sada napada
Vlada 
zbog nekog navodnog nazadovanja i guranja u bedu. Situacija nije losija,
sli 
stvar je u tome da nije bolja", kaze Djelic. 

Profesori i studenti BU nisu nezadovoljni samo losim primanjima i
visokim 
skolarinama, vec i zbog cinjenice da jos nije ukinut Zakon o
Univerzitetu iz 
1998. Rektor Marija Bogdanovic za B92 kaze da je jedan od najvecih
problema 
sto Univerzitet trenutno nema zakon po kome bi se rukovodio. "Ako hocemo
da 
budemo legalisti, morali bismo da se drzimo zakona iz 1998. koji je 
nepovoljan po rad Univerziteta, a ako bismo radili po zakonu koji nije 
usvojen svako bi mogao da nas tuzi i dovede u pitanje funkcionisanje 
Univerziteta", kaze Bogdanovic.


PREKINUTA BLOKADA PUTA NIS-PRISTINA

Kosovski Srbi prekinuli su visednevnu blokadu puta Nis-Pristina kod
Merdara 
na granici centralne Srbije i Kosova. Radio-televizija Srbije je javila
da su 
oni to ucinili u subotu nakon sto im je potpredsednik Vlade Srbije
Nebojsa 
Covic obecao da ce uciniti sve kako bi bila rasvetljena sudbina Srba
koji se 
smatraju za nestale na Kosovu, prenosi Srna.


"NEDOSTAJU NOVCANE GARANCIJE ZA MANJINSKA PRAVA"

Novosadska organizacija za pracenje manjinskih pitanja "Argus" ocenila
je da 
se prednacrt saveznog zakona o zastiti manjinskih prava zasniva na
minimalnim 
pravima nacionalnih manjina i konstatovala da zakonske teze garantuju ta

prava, ali da obaveze nisu definisane, pise "Madjar so". Nedostaje i 
automatizam koji bi obezbedio finansiranje manjinskih obrazovnih,
vaspitnih, 
kulturnih, javnih, informativnih i naucnih manjinskih institucija i 
manifestacija, a nije iskazana obaveza jugoslovenske drzave da garantuje

novcana sredstva za obezbedjenje prava manjina, ocenjuje "Argus", javlja

ANEM.


UDAVILO SE 5 OSOBA KOD SVETOG STEFANA

Jedna nastavnica i 4 ucenika Osnovne Skole "Petar Petrovic Njegos" iz 
Banjaluke udavilo se kada je u nedelju potonuo turisticki brodic kod
Svetog 
Stefana, dok se za jednom osobom traga, receno je Srni u hitnoj pomoci
Doma 
zdravlja u Budvi. U hotelu "Montenegro" u Becicima, gde su deca boravila
na 
ekskurziji, nezvanicno je receno da su ostali ucenici sa potonulog broda

spaseni,a u hotelu se nalaze ekipe hitne pomoci. Zvanicni organi jos ne 
saopstavaju nikakve podatke, izuzev da istrazni sudija Biljana Uskokovic
na 
licu mesta vrsi uvidjaj. 

Direktor O.S. "Petar Petrovic Njegos" Slavko Kovacevic hitno je
doputovao u 
Budvu i u telefonskoj izjavi za Srnu rekao da nema podataka koliko i
koji su 
se ucenici utopili, isticuci da mu u MUP Crne Gore nisu mogli dati
podatke, 
jer je istraga u toku. "Krenuo sam na put cim sam cuo za ovu tragediju. 
Razgovarao sam s nastavnicima koji su otisli na put sa decom, ali ni oni
mi 
nisu mogli dati nikakve podatke. Svi su u soku", rekao je Kovacevic.


UHAPSEN ZELJKO SIMIC

Bivsi ministar za kulturu u Vladi Srbije Zeljko Simic uhapsen je zbog
sumnje 
da je izvrsio kradju, saznaje B92 u MUP Srbije. Izvor B92 kaze da su u
stanu 
Zeljka Simica, prilikom pretresa, pronadjeni zlatni sat "roleks",
naocari, 
parfemi i novac, za koje se sumnja da su ukradeni. Od izvora bliskog 
pravosudju B92 saznaje da je Simica prijavio njegov prijatelj koga je
ovaj 
vise puta pokrao. Resenjem istraznog sudije Simicu je odredjen pritvor
zbog 
sumnje da je izvrsio krivicno delo teske kradje.


KIDNAPOVANA KCERKA VLASNIKA PEKARA "ACA" VRACENA KUCI

Cerka vlasnika lanca pekara "Aca" Aleksandra Tosica Ljiljana Jovanovic
Tosic, 
koja je oteta u cetvrtak, 13. septembra, u nedelju je vracena kuci,
saznaje 
B92 u MUP Srbije. Iako su otmicari trazili otkup, Ljiljana je pustena
kuci 
bez novcane nadoknade. Prema pisanju beogradskih medija, Ljiljana Tosic 
Jovanovic je oteta u trenutku dok se vracala iz posete bratu, kada su je

presrela 2 mladica u policijskim uniformama i na prevaru uvela u zeleni 
"rover". Kidnaperi su se, navodno, javili porodici otete i zahtevali da
se 
slucaj ne prijavljuje policiji. Tada su rekli da je Ljiljana dobro, da
ne 
brinu i pocnu prikupljanje novca za otkup.


ODBOJKASI JUGOSLAVIJE SAMPIONI EVROPE

Odbojkaska reprezentacija Jugoslavije postala je prvaka Evrope posto je
u 
finalu Evropskog prvenstva u Ostravi savladala reprezentaciju Italije 
rezultatom 3:0 u setovima.


PREGLED STAMPE ZA 16. SEPTEMBAR

U pregledu stampe na stranici <A 
HREF="http://vesti.freeb92.net/press-index.phtml";>http://www.b92.net/arc
hive/s/press-index.phtml 
u "Glasu Javnosti" mozete procitati biografiju o trenutno najtrazenijem 
coveku na svetu, Osamu bin Ladenu; "Danas" je objavio intervju sa
gostima iz 
Medjunarodnog saveta svedske industrije koji su posetili Beograd i koji 
porucuju "Vasa Vlada zna da je buducnost Srbije u Evropi", a "Politika" 
podseca da je danas medjunarodni dan zastite ozonskog omotaca i donosi
tekst 
na tu temu, gde se kaze da bi najtananiji medju filterima koji uspesno
stiti 
od skoro svih ultraljubicastih zracenja mogao bi biti obnovljen tek
izmedju 
2050. i 2080. godine. 

Strana stampa - 'Microsoft Corp. je u petak objavila da ce se u novim 
verzijama simulacija letenja ukloniti tornjevi Svetskog trgovinskog
centra. U 
ovoj popularnoj kompjuterskoj igri, igraci upravljaju avionima iznad
Njujorka 
i drugih metropola. Ukoliko igrac nacini gresku, program simulira
eksploziju 
aviona, ali ne i zgrada,' pise danasnji .


-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: PGP 6.5.1i

iQA/AwUBO6UcOUMYhVuIcyHKEQLIOwCeP5PHWevoSA5G0EZUk76IU0FShNAAn2a4
hEPQuP15/OMkaWd+8P+pkLWu
=tNW2
-----END PGP SIGNATURE-----

====================================================================
b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija
B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise
informacija o RTV B92 mozete dobiti na:

http://www.b92.net/


Одговори путем е-поште