-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE----- Hash: SHA1 ====================================================================== Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na nasem sajtu (http://www.b92.net/phpBB/index.php). - --- Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost primljenih informacija. Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi: http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi: http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international) ====================================================================== AMERIKA PETI DAN NAKON NAPADA I peti dan nakon teroristickih napada na Njujork i Vasington, situacija u SAD i dalje je glavna vest u svim svetskim medijima. Zvanican broj lica koja se vode kao nestala nakon napada na Svetski trgovinski centar popeo se na 5.097, rekao je gradonacelnik Njujorka Rudolf Djulijani. "Potvrdjena je smrt ukupno 180 lica, a 115 od tog broja je identifikovano", rekao je Djulijani na konferenciji za novinare i dodao da se nastavljaju spasilacki napori. Jedno od najpoznatijih obelezja Njujorka, Empajer Stejt Bilding, zatvoren je u subotu u podne po lokalnom vremenu, nakon obavestenja da je postavljena bomba, a samo nekoliko sati nakon sto je ponovo otvoren za javnost. Soliter ce verovatno biti otvoren u ponedeljak ujutru, a Djulijani je izjavio je da ce autori laznih uzbuna, kojih je od utorka bilo desetak, biti uhapseni i osudjeni, javljaju agencije. Dok se nacija polako oporavlja od verovatno najveceg soka koji je dozivela jos od ubistva Dzona Kenedija, predsednik Dzordz Bus vec je poceo da priprema Amerikance na dugotrajni rat protiv terorista i svih koji im pruzaju utociste. Specijalno za B92, dopisnik "Glasa Amerike" iz Vasingtona Nenad Zafirovic rekao je da se Bus jos nalazi u predsednickom odmaralistu Kemp Dejvid, nadomak Vasingtona, gde je u subotu uvece odrzao jos jedan sastanak s najblizim saradnicima. U subotu popodne, Bus se sastao s clanovima Saveta za nacionalnu bezbednost, s kojima je razmatrao dalje poteze SAD. Nakon sastanka, Bus je izjavio da ce americke trupe tragati za teroristima, i "isterati ih iz rupe, ma gde se oni nalazili". "Amerikanci se moraju spremati da zrtvuju mnogo, posto ovaj sukob nece ni malo biti lak. Mi smo u ratu i necemo se obracunati samo sa onima koji su se usudili da napadnu Ameriku, nego i sa onima koji im pruzaju utociste", rekao je Bus. Prvi put od tragicnih dogadjaja u utorak, predsednik Bus je identifikovao Osamu bin Ladena kao osumnjicenog za te teroristicke napade. "Ako on misli da moze bezati ili sakriti se od SAD ili nasih saveznika, grdno se vara. Oni koji su usli u rat protiv SAD, izabrali su sopstveno unistenje", naglasio je predsednik Bus. Novine od nedelje na prvim stranama donose upozorenja americkog predsednika, a dnevnik "Njujork Post" na naslovnoj strani je masnim crnim slovima napisao samo jednu rec "RAT". U medjuvremenu, americko Ministarstvo pravosudja saopstilo je da su federalni tuzioci u Njujorku izdali drugi nalog za hapsenje osobe za koju se smatra da bi mogla pruziti materijalne dokaze u vezi s teroristickim napadima na Njujork. Izvori u Pentagonu nezvanicno su potvrdili ranije navode medija da su se 2 otmicara skolovala u vojnim pilotskim skolama u SAD, mada detalji nisu saopsteni. Istovremeno, magazin "Njuzvik" tvrdi, pozivajuci se na izvore iz obavestajnih agencija, da je FBI dve nedelje pre napada koji se desio 11. septembra, poceo istragu protiv Kalida al Mithara, koji je u petak identifikovan kao jedan od otmicara aviona koji se srusio na Pentagon i Salema al Mahazija koji je takodje ucestvovao u napadu na Pentagon. Prema "Njuzviku", FBI se zainteresovao za Al Mithara na sugestiju CIA, nakon sto je snimljen na video-kaseti u Kuala Lumpuru u Maleziji u razgovoru s licem osumnjicenim u istrazi za napad na americki razarac "US Kol" u jemenskoj luci Aden u oktobru 2000. CIA je, videvsi snimak, savetovala americku imigracionu sluzbu AMS da Al Mithara stavi na tzv. listu terorista na koje treba obratiti paznju zbog njegovih veza s Bin Ladenom. Biro je 11. septembra i dalje bio u aktivnoj potrazi za njim, dodaje "Njuzvik", ali je istraga bila usporavana losim informacijama o lokacijama na kojima se on nalazio", prenosi Zafirovic za B92. Americki zvanicnici poceli su diplomatsku inicijativu za stvaranje medjunarodne koalicije za borbu protiv terorizma. Stejt Dipartment je obavestio inostrane diplomate sa svih kontinenata da upozore svoje vlade da ce biti izolovane, ako budu tolerisale ili pomagale teroristicke organizacije. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Sudana izjavio je da njegova zemlja podrzava "sve oblike" borbe protiv terorizma. Zvanican stav Sudana je da ce podrzati "svaki oblik" borbe protiv terorizma koji izabere medjunarodna zajednica. Egipatske vlasti uhapsile su nekoliko desetina osoba za koje se sumnja da su clanovi egipatskih islamistickih pokreta Dzihad i Dzama Islamija koji su povezani sa Osamom bin Ladenom. 86 ODSTO AMERIKANACA DAJE PODRSKU SVOM PREDSEDNIKU Bus je na subotnjem sastanku svog kabineta, celnika Pentagona i savetnika za nacionalnu bezbednost dobio punu podrsku za najavljen potpuni obracun s "medjunarodnim teroristima i svima onima koji ih pomazu i podrzavaju". Puna podrska za prvi rat u 21. veku dosla je i od onih tzv. obicnih Amerikanaca, kao i od njihovih izabranih predstavnika. Galupovo istrazivanje od subote pokazuje da se procenat podrske predsedniku Busu popeo na 86 odsto, a pre "crnog utorka", 11. septembra, kretao se izmedju 56 i 58 odsto, dok je Kongres, posle ekspres-debate, sa samo jednim glasom protiv medju 535 kongresmena i senatora, usvojio rezoluciju kojom se Busu daje ovlascenje da upotrebi svu potrebnu vojnu silu u obracunu sa odgovornima za teroristicki napad na Njujork i Vasington. Istovremeno, na Kapitol Hilu izdvojeno je 40 milijardi dolara za saniranje posledica teroristickog udara, umesto 20 milijardi, koliko je zatrazila Bela kuca, prenosi Sense. BIN LADEN: NE STOJIM IZA NAPADA U SAD Osama bin Laden ponovo je u nedelju porekao bilo kakvu umesanost u razarajuce teroristicke napade na Njujork i Vasington, javljaju agencije, prenosi Srna. "SAD upiru prstom na mene ali kategoricno tvrdim da to nisam ucinio", kaze Bin Laden u saopstenju koje je faksom dostavljeno agenciji Afgan Islamik pres sa sedistem u Islamabadu. "Oni koji su to uradili, uradili su to zarad licnih interesa", kaze Bin Laden u saopstenju, za koje AIP kaze da ga je poslao Bin Ladenov pomocnik Abdul Samad. Bin Laden je rekao da nije imao sredstva za organizovanje napada usled restrikcija njegovih kontakata sa spoljnim svetom koje mu je nametnuo talibanski vodja mula Muhamed Omar. "Zivim u Avganistanu. Ja sam sledbenik Amir Ul Mominena, koji mi ne dozvoljava da ucestvujem u takvim aktivnostima", kaze se u saopstenju dostavljenom na arapskom. "Bili smo cesto okrivljivani u proslosti ali nikad nismo ucestvovali", tvrdi Bin Laden. ULTIMATUM PAKISTANA ZA PREDAJU BIN LADENA Pakistanske vlasti dale su avganistanskim Talibanima rok od 3 dana da im izruce Osamu bin Ladena, osumnjicenog za organizaciju teroristickih napada u SAD proslog utorka, javilja CNN. Prema istom izvoru, ultimatum iz Islamabada usledio je posle telefonskog razgovora americkog predsednika Dzordza Busa i pakistanskog lidera Perveza Musarafa. U informaciji se tvrdi da je Bus Musarafu preneo americke stavove i upozorio na posledice po zemlje koje ne pomognu borbu protiv terorizma, prenosi Srna. BIN LADEN SE INTERESOVAO URANIJUM? Osama bin Laden se interesovao za nuklearni otpad iz bugarske atomske centrale "Kozloduj", izjavio je bivsi radnik jedne od Bin Ladenovih kompanija u Pakistanu. Ovaj radnik, koji se je predstavio kao Ivan Ivanov, rekao je bugarskom "Darik" radiju da se s Bin Ladenom sastao sredinom aprila ove godine u okolini Pesavara, u Pakistanu. "S Bin Ladenom sam razgovarao kratko i on se interesovao za uranijum 235, koji se nalazi u otpadu atomske centrale ‘Kozloduj' i moze se jedino koristiti za izradu atomske bombe", objasnio je Ivanov. Bugarska Drzavna agencija za energetiku i energetske resurse u nedelju je saopstila da je novoformiran Savet direktora atomske centrale "Kozloduj" u subotu uvece smenio dosadasnjeg direktora jedine bugarske centrale na atomski pogon Jordana Jordanova i na njegovo mjesto postavio Jordana Konstandinova. Razlozi smene nisu saopsteni. Atomska centrala "Kozloduj" nalazi se na severozapadu Bugarske, u neposrednoj blizini granice s Jugoslavijom, i ima 6 reaktora, prenosi Srna. "NEMA SUMNJE DA JE BIN LADEN UMESAN" Potpredsednik SAD Dik Cejni rekao je u nedelju da ne sumnja da je Osama bin Laden umesan u napade na SAD u utorak i naglasio odlucnost Amerike da ga uhvati. "Ne sumnjam da su on i njegova organizacija igrali znacajnu ulogu u ovome", rekao je Cejni za NBC. "Sasvim smo sigurni da je on glavni osumnjiceni", dodao je Cejni. On je rekao da Bin Ladenova organizacija ima cvrste veze s drugim militantnim islamskim grupama kao sto su egipatski Dzihad i potvrdio da ce americka administracija nastaviti istragu da utvrdi ko stoji iza napada. "Ovo je ona vrsta borbe koja ce trajati godinama", naglasio je Cejni, prenosi Srna. Americki sekretar odbrane Donald Ramsfeld rekao je u nedelju da SAD nemaju drugog izbora nego da udare na zemlje koje pruzaju utociste teroristima. "Najbolja odbrana protiv terorizma je napad, sto ce reci, povesti borbu protiv terorista i posebno protiv zemalja sirom planete koje tolerisu, finansiraju i omogucavaju aktivnosti terorista", rekao je Ramsfeld. UHAPSEN MUSKARAC U VEZI S TERORISTICKIM NAPADOM Policija Nju Dzersija potvrdila je u nedelju da je prethodnog dana u tom gradu uhapsen jedan muskarac zbog sumnje da je povezan s teroristickim napadima na Svetski trgovinski centar, sto je drugo potvrdjeno hapsenje u istrazi. Nacelnik policije Dzersi Sitija Dzejms Karter nije zeleo da saopsti ime, godine i nacionalnost uhapsenog, vec je samo izjavio da je taj muskarac uhapsen u jednom stanu koji je smesten preko reke Hadson. U Vasingtonu su ranije policijski zvanicnici izjavili su da je 25 osoba u pritvoru zbog moguceg krsenja zakona o useljavanju, prenosi Srna. "CLANICE NATO CE FLEKSIBILNO ODGOVORITI" Clanice NATO spremaju "fleksibilan" odgovor na svaki poziv koji bi SAD mogle uputiti za pomoc kao odgovor na napade u utorak na Njujork i Vasington, saopstili su izvori u Alijansi, prenosi Srna. Generalni sekretar NATO Dzordz Roberston naglasio je ipak da odgovor nece biti automatski, da ta klauzula zahteva od tog saveznika da dodje s detaljnim zahtevom za pomoc u NATO i da saveznice zadrzavaju opciju da odluce sta ce uraditi. Neke saveznice vec su nagovestile da su spremne da odgovore na takav poziv, dok druge cekaju Vasington pre objavljivanja ikakvih namera. "AMERICKI ODOGOVOR NE SME DOVESTI DO SUKOBA CIVILIZACIJA" Francuski ministar inostranih poslova Iber Vedrin rekao je u nedelju da se nada da ce americki odgovor na teroristicke napade biti takav da ce izbeci dalju nestabilnost. "Imam dobar razlog da se nadam da ce americki lideri izaci s jednim ostrim i pravednim odgovorom", rekao je Vedrin. On je dodao da oni koji stoje iza ovih koordinisanih napada, zele da uvuku SAD u zamku da odgovore na taj nacin da ceo Zapad ustane protiv islamskog sveta. "Zelimo da izbegnemo sukob civilizacija po svaku cenu. Sve se mora uciniti da se izbegne pad u tu veliku, monstruoznu zamku", istakao je on, javlja Srna. BLER: MI SMO U RATU S TERORIZMOM Britanski premijer Toni Bler izjavio je u nedelju da citava Evropa treba da stane zajedno sa SAD u borbi protiv terorizma, nakon razarajucih napada na Njujork i Vasington. "Bez obzira na tehnicka ili pravna pitanja oko objave rata, cinjenica je da smo mi u ratu s terorizmom", rekao je Bler u intervjuu za CNN, prenosi Srna. POCELO PREBACIVANJE GORIVA ZA RATNE BRODOVE I AVIONE Vojni analitacar britanskog casopisa "Dzejn Difens Vikli" Zoran Kusovac, u izjavi za B92, ocenjuje da SAD nece toliko brzo krenuti u osvetnicku vojnu akciju. "I politicari i vojnici znaju da ovo nije tip akcije gde treba nesto uraditi ishitreno", kaze Kusovac i dodaje da je jedan opsti javni zahtev za osvetu i odmazdu toliko jak da ovog puta americki politicari i vojnici ne smeju sebi da dozvole bilo kakvu gresku. Medjutim, prema recima Kusovca, Amerikanci vrse vrlo ozbiljne pripreme za pocetak vojne akcije. "Vec se prebacuje gorivo za ratne brodove u bazu na ostrvu Diego Garsija u Indijskom okeanu. To je vrlo znacajna baza, koja se nalazi otprilike na sredini Indijskog okeana na pola puta izmedju Indije i Afrike. Iz nje se mogu napadati i ciljevi u Africi i ciljevi na Bliskom istoku i u Avganistanu. Velike kolicine mlaznog goriva se prebacuju i u bazu u juznoj Spaniji, sto znaci da se Amerikanci spremaju za slanje velikog broja borbenih aviona preko Atlantika. Iz juzne Spanije ti avioni mogu otici po potrebi u prijateljske baze bilo na Mediteranu, bilo na Bliskom istoku ili u Africi. To znaci da je na pomolu operacija jako velikih razmera za koju se trenutno ne zna ni gde ce se odvijati, ni kada, ni kako", kaze Kusovac. DZONSTON U PONEDELJAK U JUGOSLAVIJI Predsednik Parlamentarne skupstine Saveta Evrope, lord Rasel Dzonston, doputovace u utorak u dvodnevnu posetu Jugoslaviji kao gost Savezne skupstine. Pored susreta s predsednicima Veca gradjana i Veca republika Savezne skupstine Dragoljubom Micunovicem i Srdjom Bozovicem, Dzonston ce razgovarati i s predstavnicima Poslanickih grupa DOS, SNP i SPS, saopstila je Sluzba za informisanje Savezne skupstine. Dzonston ce se sastati s predsednikom SRJ Vojislavom Kostunicom, saveznim ministrima za inostrane poslove Goranom Svilanovicem, i nacionalne manjine i verske zajednice Rasimom Ljajicem, kao i s premijerom Srbije Zoran Djindjicem, prenosi Fonet. SKUPSTINA SRBIJE ZASEDA U PONEDELJAK Na sednici Skupstine Srbije u ponedeljak ce, kako je najavljeno, na dnevnom redu biti rasprava o predlogu skupstinskog Odbora o prestanku funkcija, razresenju i izboru nosilaca pravosudnih funkcija. U okviru ove rasprave trebalo bi da bude resen i slucaj sudije Slobodana Vucetica i njegovog osporenog naimenovanja u Ustavni sud Srbije. S obzirom na to da je Demokratska stranka Srbije prosle nedelje zvanicno najavila da nece uskratiti podrsku Vuceticu i pored toga sto je prethodno na skupstinskom Odboru sprecila odluku o njegovom povratku u Ustavni sud, Radio B92 je pitao sefa Poslanickog kluba ove stranke Dejana Mihajlova kako ce glasati u ponedeljak. "Procesni nedostaci koji su postojali su otklonjeni tako da DSS ne milsi da bilo kome ugrozava egzistenciju, pa ce, zarad argumenata koji se odnose na egzistenciju i polozaj, glasati za vracanje Vucetica na funkciju koju je obavljao ranije. Ne vidim da je vracanje Vucetica na njegovo ranije radno mesto problem", kaze Mihajlov. Clan Odbora za pravosudje iz redova Demokratske stranke Milan Markovic ne ocekuje da ce na sednici biti problema oko imenovanja sudija. "Odbor je detaljno razmotrio sve pristigle predloge za izbor nosilaca pravosudnih funkcija i nije na Odboru bilo ikakvih primedbi", kaze Markovic. Sudeci prema najavama iz pojedinih gradova, problema ce ipak biti. Otpor iz Pozarevca u nedelju je uputio otvoreno pismo Skupstini Srbije u kome trazi da, pored Slobodana Vucetica, na sudijske funkcije budu vracene i neke sudije iz tog grada. Otpor od republickog parlamenta trazi da ponisti odluke o razresenju pozarevackih sudija Boska Papovica i Djordja Rankovica, koje nisu ukinute, iako, kako se navodi, ministar pravde Vladan Batic tvrdi da je Vucetic jedini koji nije rehabilitovan. Papovic, dugogodisnji istrazni sudija Okruznog suda u Pozarevcu, razresen je duznosti nakon sto je prosle godine doneo odluku da pusti na slobodu pripadnike pozarevackog Otpora Momcila Veljkovica, Radojka Lukovica i Nebojsu Sokolovica. Nekadasnji zamenik predsednika pozarevackog suda Djordje Rankovic razresen je duznosti zbog toga sto je prisustvovao mitingu opozicije 9. maja 2000. u Pozarevcu i bio u grupi gradjana koja je nosila obelezja opozicionih stranka i Otpora. Osim o izboru nosilaca pravosudnih funkcija, Skupstina Srbije ce raspravljati i o predlogu za oduzimanje imuniteta poslanicima Predragu Canovicu i Branislavu Ivkovicu. Poslanici bi trebalo da razmotre i vise predloga o izmenama Odluke o izboru clanova Skupstine Srbije, koje su podnele Poslanicke grupe DOS, SPS i SSJ, javlja B92. U NOVOM PAZARU PROTIVLJENJE IZBORU SUDIJE Vecina sudija iz Novog Pazara protivi se predlogu skupstinskog Odbora za pravosudje da za predsednika novopazarskog Opstinskog suda bude imenovan Zlatan Kurtovic. Kako javlja dopisnik Radija B92 Amela Bajrovic, 9 sudija smatra da Kurtovic ne ispunjava ni moralne, ni strucne uslove i da "njega forsira grupa novopazarskih biznismena koji su clanovi nekih stranaka, a u sukobu su sa zakonom". Predsednik novopazarskog Okruznog suda Camil Hubic izjavio je da "ako Skupstina usvoji predlog Odbora za pravosudje, onda se moze smatrati da Okruzni sud u Novom Pazaru ne postoji u ovom sastavu". "Tada bi nas dopis u ovom slucaju predstavljao i zahtev za razresenje svih sudija Okruznog suda", kaze Hubic. Vrsilac duznosti predsednika Opstinskog suda Enes Hadzibegovic izjavio je da se vecina sudija iz ovog suda slaze s kolegama iz Okruznog suda i istice da je "na Kolegijumu 6 sudija glasalo protiv Kurtovica, da su 2 bila uzdrzana, a da su 3 bila za". Zajednica advokata u Novom Pazaru je najavila strajk "koji ce trajati sve dok Kurtovic bude obavljao funkciju predsednika". Ministar pravde u Vladi Srbije Vladan Batic je, boraveci prosle nedelje u Novom Pazaru, demantovao da je Kurtovic kandidat za predsednika Suda, javlja B92. TEMA B92: STRATEGIJA REFORMI Ucesnici konferencije koju je pod sloganom "Strategija reformi, rame uz rame" organizovao Centar za liberalno-demokratske studije, stavili su akcenat na politicke i ekonomske probleme s kojima se suocavaju Jugoslavija i Srbija u pokusaju reforme sistema. Politicki problemi uglavnom se zasnivaju na nepostojanju drzavnog okvira, s obzirom na to da je sadasnja Federacija provizorijum sastavljen suprotstavljenih republika i pokrajina. S druge strane, u Srbiji jos nije stvoren konsenzus za reforme, volja gradjana za promene slabi, prisutan je socijalni strah, a ostaci bivseg establismenta utvrdili su pozicije, koje zele da sacuvaju. Predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica smatra da se razlog za nemogucnost racionalne reformske politike nalazi u samoj prirodi vladajuce koalicije. Kostunica kaze da DOS vodi ad hoc politiku, koja nije dovoljno osmisljena i postavlja pitanje zasto bi novi izbori sputavali reforme. "Uopste, taj strah od izbora, koji se takodje pravda toboznjom nemogucnoscu reformi, ako se izbori odrzavaju, opet je izraz predstave o partijskoj drzavi. Zasto bi izbori kocili i sputavali ista sto je dobro? Zbog tog straha, skupstinski zivot se negativno politizuje. S jedne strane, vladajuca vecina u obe Skupstine nije produkt jedne stranke s jasnim programom Vlade ili uobicajene koalicije 2 do 3 stranke. Nju sacinjavaju poslanici osobenog politickog konglomerata, koji su zbog svoje politicke heterogenosti upuceni na ad hoc smernice rukovodstva policije. Imajuci u vidu cinjenicu da se ovaj karakter vecinske koalicije reflektuje i na obe Vlade tesko je voditi neku osmisljenju i racionalnu reformsku politiku", rekao je Kostunica. Republicki ministar finansija Bozidar Djelic upravo u postojanju DOS kao siroke koalicije, vidi jedan od aduta Srbije. "Ako sam se vratio u nasu zemlju, to je zato sto mislim da je unikalna sansa bas takva siroka koalicija, koja pokriva veoma siroke slojeve naseg drustva i to je jedini pravi lek da se ne slomi neka volja, jer nasa drzava veoma brzo napreduje u interesu svih slojeva drustva", kaze Djelic. Mozda osnovno pitanje oko kog ne postoji saglasnost predsednika Kostunice i republicke vlade jeste sta je vaznije, neophodnost reformi ili postovanje postojeceg Ustava i zakona. Kompromis, to jest brze promene u institucijama kako bi se reforme sto pre zahuktale, trenutno nije moguc i to zbog pravno neresenog odnosa Crne Gore prema Federaciji, dok na Kosovu upravlja medjunarodna zajednica. Zbog toga je, smatra premijer Srbije Zoran Djindjic, vreme da se prekine s laznim dilemama. "Da li cemo da licemerno trazimo ono nemoguce, naime da neko tu kvadraturu kruga resi, ili cemo da se ponasamo kao jedan narod u jednom prelaznom periodu koji svoj osnovni zadatak vidi u resavanju problema i formiranju dnevnih konsenzusa i trazenja oslonca u nekim vrednostima, proverenim, koje ne smeju da budu dovedene u pitanje, i da prakticno postavi svoju viziju, svoj cilj, a to je priblizavanje i harmonizacija sa Evropskom zajednicom, kao merilo za procenu i tih dnevnih dogadjaja? Da ne procenjujemo nasu dnevnu politiku na osnovu toga koliko je ona zasnovana na nekim zatecenim stanjima, nego u kojoj meri ona nas priblizava zeljenom", rekao je Djindjic. Ucesnici konferencije "Strategija reformi" posvetili su paznju i odnosu aktuelnih vlasti prema najvecim drustvenim preduzecima. Tu je, naime, na delu intervencionizam, koji je mozda potreban, ali samo privremeno, istice Ivan Vujacic iz Centra za liberalno--demokratske studije. "Mislim da bi Vlada samo trebalo da strahuje, ako je tolika potraznja za njenim uslugama, a verujem da jeste, da to jedno, generalno menadzerisanje privredom, na ovaj ili onaj nacin, ne postane sam manir, i s druge strane ne stvori preterana ocekivanja kod tih raznih subjekata. Ako imate problem, zovite premijerov kabinet, zovite ministra finansija, ovoga ili onoga i resice se taj problem. Mislim da bi preuzimanje tog tereta ipak trebalo da bude selektivno, u najvecoj mogucoj meri, jer to ce predstavljati svu opasnost po opstanak Vlade, jer ce se stvoriti opet nerealna ocekivanja", kaze Vujacic. Premijer Djindjic navodi da je u situaciji, s jedne strane nepostojanja odgovarajuceg trzista i institucija, a s druge strane velikih zahteva preduzeca, ovakvo ponasanje Vlade neizbezno. "Trenutno, 750 preduzeca je u direktnoj vezi samo s ljudima iz okruzenja mog kabineta, a da za to Vlada nema nikakvu ni nadleznost ni obavezu i naprosto ne bi morala da odgovara na te inicijative, ali u pokusaju da im pomogne da se vrate na svoja trzista, da nadju ponovo svoje mesto u ekonomiji, velik broj ljudi je angazovan na tome da im pomogne. Situacija je takva jer mi nemamo ni trziste koje funkcionise, ni institucije koje bi to regulisale, i nas pristup je kao u nekom sudskom poravnanju. Mi pokusavamo da sve strane koje su zainteresovane za taj spor ili za resenje nekog problema, da ih dovedemo za jedan sto i da napravimo ono sto u normalnim zemljama i ekonomijama trziste radi", kaze Djindjic. U pokusaju da oceni dosadasnje rezultate reformi, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus zakljucuje da je uspeh polovican. Najvecu smetnju predstavljaju nepostojanje odgovarajucih ustavnih resenja i politickog konsenzusa za konkretne promene. Zbog toga su reforme u proteklih manje od godinu dana bile parcijalne, nedovoljno radikalne, zavisne od politike i sa zastojima. Akcenat na neophodnost postizanja drustvenog konsenzusa stavio je republicki ministar finansija Bozidar Djelic, koji je kazao da je jedan od najvecih izazova za reforme opadanje volje kod gradjana, nakon nerealnih ocekivanja koja su imali. "Najvece iskusenje koje danas vidim, to je rizik i izazov, koji je uistinu postojao i naravno, kada imate ocekivanja da stvari budu bolje za 6 meseci, kada se nasledi rusevina i kada se izgubi 60 odsto bruto nacionalnog dohotka, sasvim je normalno da optimizam opadne, jer jednostavno, to je realnost. Ako pogledamo rizik slamanja tog voljnog momenta, mislim da je to mozda najveci izazov i najveci rizik", kaze Djelic. Rezultati najnovijeg istrazivanja, koje je sprovela G17 Plus, pokazuju da 40 odsto stanovnistva Srbije smatra da s DOS na vlasti slabije zivi nego ranije. Za 10 odsto gradjana situacija je bolja. 50 procenata ispitanika navodi da se, sto se njih tice, nista nije promenilo. Gubitnici u odnosu na dobitnike vode 4 prema 1. Hoce li oni koji dobijaju na kraju i pobediti? POLJOPRIVREDNICI NAJAVILI BLOKADE PUTEVA Poljoprivrednici Vojvodine za ponedeljak pre podne su najavili blokadu puteva, nezadovoljni ishodom pregovora s Vladom. Kako izvestava dopisnik Radija B92 iz Zrenjanina Djordje Vojnovic, putevi ce biti blokirani u 10 casova. Jovica Radic, predsednik Nezavisnog sindikata poljoprivrednika Vojvodine, izjavio je da je Krizni stab doneo odluku da budu blokirani granicni prelazi, glavne saobracajnice ka Beogradu i most kod Kovina, most na Tisi i Pancevacki most. Nezadovoljstvo proizvodjaca suncokreta izazvano je korekcijom otkupne cene od 15,7 dinara, ugovorenom prosle godine, javlja B92. STRAJK NA UNIVERZITETU? Naucno-nastavno vece Univerziteta u Beogradu odlucilo je da stupi u strajk ukoliko Vlada Srbije ne ukine Uredbu o platama, koja odredjuje visinu zarada zaposlenih na Univerzitetu. Marija Bogdanovic, rektor Beogradskog univerziteta, kaze da zaposleni na Univerzitetu traze vece plate i bolje uslove rada. U razgovoru za B92, Bogdanovic tvrdi da Vlada uopste ne vodi racuna o problemima na Univerzitetu. "Univerzitet je Vlada apsolutno marginalizovala, dugovi iz prethodnog perioda se gomilaju, kao sto se gomilaju i materijalni troskovi za materijalni opstanak Univezriteta, niko nas ne cuje i niko ne odgovara. Plate su profesore i saradnike dovele do apsolutnog ponizenja. Nemojte dozvoliti da izadjemo na ulice kao u vreme borbe protiv prethodnog rezima. Trazimo uspostavljanje dostojanstva Univerziteta", kaze Bogdanovic. Bozidar Djelic, republicki ministar finansija, s kojim predstavnici Beogradskog univerziteta treba da se sretnu u ponedeljak, rekao je da je Vlada kroz pregovore s predstavnicima sindikata pokusala da nadje resenje vertikalne pravde za raspodelu licnih dohodaka. Djelic je dodao da je stanje na Univerzitetu zateceno i da Vlada nije kriva za probleme s kojima se srece ova institucija. "Sve se naslo u Uredbi koja je izasla u ‘Sluzbenom glasniku', u koeficijent su usli topli obrok i regres i kada su ljudi videli ko koliko zaradjuje, ljudi su pitali: ‘Zar je moguce da univerzitetski profesor ima samo 2,4 puta vecu platu od nekvalifikovanog radnika na Univrzitetu?'. Odgovor je: ‘Da, to je zateceno stanje'. To je realnost nase zemlje, Vlada to nije napravila i nije pravicno da se sada napada Vlada zbog nekog navodnog nazadovanja i guranja u bedu. Situacija nije losija, sli stvar je u tome da nije bolja", kaze Djelic. Profesori i studenti BU nisu nezadovoljni samo losim primanjima i visokim skolarinama, vec i zbog cinjenice da jos nije ukinut Zakon o Univerzitetu iz 1998. Rektor Marija Bogdanovic za B92 kaze da je jedan od najvecih problema sto Univerzitet trenutno nema zakon po kome bi se rukovodio. "Ako hocemo da budemo legalisti, morali bismo da se drzimo zakona iz 1998. koji je nepovoljan po rad Univerziteta, a ako bismo radili po zakonu koji nije usvojen svako bi mogao da nas tuzi i dovede u pitanje funkcionisanje Univerziteta", kaze Bogdanovic. PREKINUTA BLOKADA PUTA NIS-PRISTINA Kosovski Srbi prekinuli su visednevnu blokadu puta Nis-Pristina kod Merdara na granici centralne Srbije i Kosova. Radio-televizija Srbije je javila da su oni to ucinili u subotu nakon sto im je potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic obecao da ce uciniti sve kako bi bila rasvetljena sudbina Srba koji se smatraju za nestale na Kosovu, prenosi Srna. "NEDOSTAJU NOVCANE GARANCIJE ZA MANJINSKA PRAVA" Novosadska organizacija za pracenje manjinskih pitanja "Argus" ocenila je da se prednacrt saveznog zakona o zastiti manjinskih prava zasniva na minimalnim pravima nacionalnih manjina i konstatovala da zakonske teze garantuju ta prava, ali da obaveze nisu definisane, pise "Madjar so". Nedostaje i automatizam koji bi obezbedio finansiranje manjinskih obrazovnih, vaspitnih, kulturnih, javnih, informativnih i naucnih manjinskih institucija i manifestacija, a nije iskazana obaveza jugoslovenske drzave da garantuje novcana sredstva za obezbedjenje prava manjina, ocenjuje "Argus", javlja ANEM. UDAVILO SE 5 OSOBA KOD SVETOG STEFANA Jedna nastavnica i 4 ucenika Osnovne Skole "Petar Petrovic Njegos" iz Banjaluke udavilo se kada je u nedelju potonuo turisticki brodic kod Svetog Stefana, dok se za jednom osobom traga, receno je Srni u hitnoj pomoci Doma zdravlja u Budvi. U hotelu "Montenegro" u Becicima, gde su deca boravila na ekskurziji, nezvanicno je receno da su ostali ucenici sa potonulog broda spaseni,a u hotelu se nalaze ekipe hitne pomoci. Zvanicni organi jos ne saopstavaju nikakve podatke, izuzev da istrazni sudija Biljana Uskokovic na licu mesta vrsi uvidjaj. Direktor O.S. "Petar Petrovic Njegos" Slavko Kovacevic hitno je doputovao u Budvu i u telefonskoj izjavi za Srnu rekao da nema podataka koliko i koji su se ucenici utopili, isticuci da mu u MUP Crne Gore nisu mogli dati podatke, jer je istraga u toku. "Krenuo sam na put cim sam cuo za ovu tragediju. Razgovarao sam s nastavnicima koji su otisli na put sa decom, ali ni oni mi nisu mogli dati nikakve podatke. Svi su u soku", rekao je Kovacevic. UHAPSEN ZELJKO SIMIC Bivsi ministar za kulturu u Vladi Srbije Zeljko Simic uhapsen je zbog sumnje da je izvrsio kradju, saznaje B92 u MUP Srbije. Izvor B92 kaze da su u stanu Zeljka Simica, prilikom pretresa, pronadjeni zlatni sat "roleks", naocari, parfemi i novac, za koje se sumnja da su ukradeni. Od izvora bliskog pravosudju B92 saznaje da je Simica prijavio njegov prijatelj koga je ovaj vise puta pokrao. Resenjem istraznog sudije Simicu je odredjen pritvor zbog sumnje da je izvrsio krivicno delo teske kradje. KIDNAPOVANA KCERKA VLASNIKA PEKARA "ACA" VRACENA KUCI Cerka vlasnika lanca pekara "Aca" Aleksandra Tosica Ljiljana Jovanovic Tosic, koja je oteta u cetvrtak, 13. septembra, u nedelju je vracena kuci, saznaje B92 u MUP Srbije. Iako su otmicari trazili otkup, Ljiljana je pustena kuci bez novcane nadoknade. Prema pisanju beogradskih medija, Ljiljana Tosic Jovanovic je oteta u trenutku dok se vracala iz posete bratu, kada su je presrela 2 mladica u policijskim uniformama i na prevaru uvela u zeleni "rover". Kidnaperi su se, navodno, javili porodici otete i zahtevali da se slucaj ne prijavljuje policiji. Tada su rekli da je Ljiljana dobro, da ne brinu i pocnu prikupljanje novca za otkup. ODBOJKASI JUGOSLAVIJE SAMPIONI EVROPE Odbojkaska reprezentacija Jugoslavije postala je prvaka Evrope posto je u finalu Evropskog prvenstva u Ostravi savladala reprezentaciju Italije rezultatom 3:0 u setovima. PREGLED STAMPE ZA 16. SEPTEMBAR U pregledu stampe na stranici <A HREF="http://vesti.freeb92.net/press-index.phtml">http://www.b92.net/arc hive/s/press-index.phtml u "Glasu Javnosti" mozete procitati biografiju o trenutno najtrazenijem coveku na svetu, Osamu bin Ladenu; "Danas" je objavio intervju sa gostima iz Medjunarodnog saveta svedske industrije koji su posetili Beograd i koji porucuju "Vasa Vlada zna da je buducnost Srbije u Evropi", a "Politika" podseca da je danas medjunarodni dan zastite ozonskog omotaca i donosi tekst na tu temu, gde se kaze da bi najtananiji medju filterima koji uspesno stiti od skoro svih ultraljubicastih zracenja mogao bi biti obnovljen tek izmedju 2050. i 2080. godine. Strana stampa - 'Microsoft Corp. je u petak objavila da ce se u novim verzijama simulacija letenja ukloniti tornjevi Svetskog trgovinskog centra. U ovoj popularnoj kompjuterskoj igri, igraci upravljaju avionima iznad Njujorka i drugih metropola. Ukoliko igrac nacini gresku, program simulira eksploziju aviona, ali ne i zgrada,' pise danasnji . -----BEGIN PGP SIGNATURE----- Version: PGP 6.5.1i iQA/AwUBO6UcOUMYhVuIcyHKEQLIOwCeP5PHWevoSA5G0EZUk76IU0FShNAAn2a4 hEPQuP15/OMkaWd+8P+pkLWu =tNW2 -----END PGP SIGNATURE----- ==================================================================== b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise informacija o RTV B92 mozete dobiti na: http://www.b92.net/

