Kretanje vojnih kontingenata se, iz razumljivih razloga, dr�i u
najstro�oj tanosti i informacija je malo. Ipak, izve�ta�i agencija i
novina saznali su da je u aktivnu slu�bu ju�e pozvano jo� 5000 rezervista.
Nare�eno je dalje prebacivanje te�kih bombardera B-1 i B-2, kao i ve�eg
broja lovaca za podr�ku nosa�ima aviona u Persijskom zalivu i Indijskom
okeanu, gde se ve� nalaze nosa�i "Karl Vinson" i "Enterprajz", a
pretpostavlja se da �e im se pridru�iti "Teodor Ruzvelt" i "Kiti Hok". Sa
njima je i flotila bojnih brodova, me�u kojima su krstarice i podmornice
sa kojih se mogu ispaljivati krstare�e rakete na odstojanja do skoro dve
hiljade kilometara. U zonu, iz koje bi uskoro mogao da po�ne napad na
teroriste u Avganistanu, preme�taju se i elitne jedinice, specijalno
obu�ene jedinice za ratovanje u te�kim uslovima.
U me�uvremenu SAD nastavljaju intenzivnu diplomatsku aktivnost u
gra�enju velike koalicije. Predsednik Bu� je, iz rezidencije u Kemp
Dejvidu, gde provodi vikend konsultuju�i se sa saradnicima o daljoj
strategiji, skoro �itav sat razgovarao sa ruskim predsednikom Putinom.
Bila je to njihova tre�a razmena mi�ljenja od izbijanja krize. O sadr�aju
nije ni�ta detaljnije saop�teno. Portparol Bele ku�e je konstatovao da je
re� o redovnim konsultacijama o stvaranju zajedni�kog fronta protiv
terorizma. "Predsednik ceni anga�ovanje i podr�ku koju dobija od Rusije"
obja�njeno je posle, kako je navedeno, "konstruktivnog razgovora".
Putin je u Moskvi ju�e rekao: "Moramo ujediniti �itavo civilizovano
dru�tvo u borbi protiv terorizma", ali, prime�uju izve�ta�i, nije se
upu�tao u detalje o tome kakvu vrstu ruskog anga�ovanja ima u vidu.
Narednih dana predvi�aju se susreti Bu�a sa liderima Japana i Kanade.
Va�ington zadovoljan saradnjom sa Pakistanom
Ameri�ka administracija je posebno zadovoljna zbog ostvarene saradnje
sa Pakistanom, �ija se vlada i pored dosada�njih bliskih veza sa
talibanima, pa i Osamom bin Ladenom, ovoga puta odlu�ila da pomogne akciju
protiv terorista. U znak priznanja za to opredeljenje administracija je
sino� najavila delimi�no ukidanje sankcija uvedenih protiv Pakistana i
Indije, kada su dve zemlje izvr�ile nuklearne probe 1998. godine.
I pored primetnog porasta antiameri�kih raspolo�enja u doma�oj
javnosti, Pakistan je pristao da SAD stavi na raspolaganje obave�tajni
materijal, odobri kori��enje svog vazdu�nog prostora i omogu�i pristup
vojnim bazama. Sa ciljem uskla�ivanja zajedni�kih akcija u Pakistan odlazi
visoka ameri�ka vojna delegacija.
Indija je ju�e saop�tila da razmatra mogu�nost da u slu�aju napada na
Avganistan odobri ameri�kim avionima sletanje na doma�e aerodrome radi
snabdevanja gorivom. Indijski ministar spoljnih poslova je rekao da ne
veruje da �e Americi trebati indijska vojna podr�ka i da su, za sada, od
Delija tra�ene samo informacije o teroristima.
U Va�ingtonu se izra�ava posebno zadovoljstvo zbog spremnosti na
saradnju u obra�unu sa terorizmom koju su ispoljile muslimanske zemlje
Turska i Saudijska Arabija. U Saudijskoj Arabiji je ina�e i va�an komandni
punkt za upravljanje vazdu�nim akcijama, dragocen u slu�aju napada na
Avganistan. Frederik D�ouns, portparol Stejt departmenta, ocenjuje da je:
"saradnja sa Saudijskom Arabijom u na�oj me�unarodnoj akciji odli�na...
Aktivno prisustvo i podr�ka Saudijaca u koaliciji je, po mi�ljenju mnogih
analiti�ara, izuzetno su zna�ajni i zbog raspolo�enja javnosti, u
muslimanskom svetu, prema ameri�koj akciji totalnog obra�una sa
teroristima. Ministar spoljnih poslova, Saud al Fejsal, razgovarao je sa
�efom diplomatije Pauelom i predsednikom Bu�om i, kasnije, izjavio da
njegova zemlja osu�uje zlo�ina�ke napade na Njujork i Va�ington i obe�ao
podr�ku u borbi protiv terorizma.
Vlada u Ankari je izrazila spremnost da odobri ameri�kim transportnim
avionima koriste turski vazdu�ni prostor i aerodrome. Ovo je u pismu
predsednik Bu�u saop�tio premijer Bulent Ed�evit.
U borbu protiv terorizma SAD ula�u sve vi�e materijalnih sredstava. Do
sada je odobreno 40 milijardi dolara u ove svrhe, od �ega je polovina
namenjena armiji. Nagrada za otkrivanje i pomo� u hvatanju Osame bin
Ladena podignuta je sa pet na dvadeset pet miliona dolara.
Retko vi�eno politi�ko jedinstvo
Potvr�uju�i retko kada u istoriji vi�eno politi�ko jedinstvo u podr�ci
�efu dr�ave i njegovima inicijativama, Senat, u kome ve�inu imaju
demokrate, prihvatio je zahtev predsednika Bu�a da se za razvoj projekta
antiraketne za�tite odobri, u narednoj fiskalnoj godini, dodatnih 1,3
milijarde dolara. Samo pre dve nedelje Senat je odbio ovaj zahtev.
Uporedo sa pripremama za odlu�nu borbu protiv terorizma, u Americi
raste zabrinutost zbog slabljenja doma�e privrede, koja se sasvim
pribli�ila opasnoj granici gde po�inje recesija. Teroristi�ki napad na
Svetski trgovinski, centar i Pentagon je, prema ocenama stru�njaka, jo�
vi�e ubrzao nepovoljna kretanja prisutna tokom ove godine.
U studiji na kojoj je radila grupa od 44 poznata ekonomista iz poznate
firme "Blu �ips ekonomiks" navodi se da �e nacionalna privredna, u tre�em
kvartalu (zavr�ava se 30. septembra), zabele�iti samo 0,5 odsto razvoja,
sa predvi�anjima ima da u poslednjem tromese�ju godine to bude jedva 0,7
procenata. Kao definicija recesije uzima se situacija u kojoj razvoj opada
u dva uzastopna kvartala.
Sti�u i drugi neprijatni signali, posebno od avio-prevoznika i �itave
avio- industrije i turizma, koji su pretrpeli najve�u �tetu. Upravo je
objavljen podatak da velika kompanija "Nortvest erlajnz" otpu�ta 10
hiljada radnika, �ime broj onih koji su u poslednje dve nedelje izgubili
posao u ovom sektoru dosti�e 100.000 radnika.
Sunovrat berzanskih akcija
Od ponovnog otvaranja, pro�log ponedeljka, berza na Volstritu ubrzano
kliza po silaznoj liniji i klju�ni industrijski pokazatelj Dau D�ons je
registrovao gubitak vrednosti akcija od �itavih 14,3 odsto, �to je,
upozoravaju stru�njaci, pravi sunovrat i najve�i pad zabele�en u jednoj
nedelji, od velike ekonomske krize tridesetih godina.
Zato je razumljivo da je predsednik Bu�, svoju redovnu subotnju poruku
naciji, preko radija, posvetio upravo ovoj temi, pozivaju�i sugra�ane da
budu strpljivi i imaju poverenja u sigurni oporavak ekonomije.
"Teroristi, koji su napali na Sjedinjene Dr�ave 11. septembra, ga�ali
su na�u privredu, kao i na� narod. Oni su sru�ili simbol ameri�kog
prosperiteta, ali nisu u stanju ni da dodirnu izvore..". rekao je Bu� i
zatim naglasio: "Bogatstvo na�e zemlje nije u kontejnerima od stakla i
�elika. Ono je u sposobnostima i preduzimljivosti na�ih ljudi, a one su
danas isto toliko sna�ne, kao i pre dve nedelje..".
Du�an Pe�i�
IZJAVA �EFA IZRAELSKE VOJNE OBAVE�TAJNE
SLU�BE
Irak nije ume�an u napade na SAD
Tel Aviv, 23. septembra (Tanjug)
�ef izraelske vojne obave�tajne slu�be general-major Amos Malka izjavio
je da nema znakova da je Irak bio ume�an u teroristi�ke napade u Njujorku
i Va�ingtonu.
U intervjuu za najtira�nii izraelski list "Jediot aharonot", Malka je
naglasio da ne vidi "direktnu vezu izme�u Iraka, kidnapovanja aviona i
teroristi�kih napada u SAD".
"Znam da se mnogi ljudi pitaju da li je takva vrsta napada mogla biti
izvedena uz pomo� neke zemlje i odmah upiru prst na Irak i Iran", rekao je
Malka i dodao da se u obave�tajnim informacijama, u ovom trenutku, ne vidi
takva veza.
Bu� ukinuo sankcije Indiji i Pakistanu
Va�ington, 23. septembra (Beta - AFP/Rojters)
Predsednik SAD D�ord� Bu� ukinuo je sankcije prema Indiji i Pakistanu,
uvedene po�to su te dve zemlje izvr�ile nuklearne probe 1998. godine
saop�tila je Bela ku�a.
U poruci dr�avnom sekretaru Kolinu Pauelu, u kojoj ga poziva da
sprovede tu odluku, Bu� je naveo da "sprovo�enje sankcija i restrikcija
prema Indiji i Pakistanu ne bi bilo u interesu nacionalne bezbednosti
SAD".
Do odluke o ukidanju sankcija do�lo je posle teroristi�kih napada na
SAD 11. septembra. Va�ington je izvr�io pritisak na Pakistan kako bi
poku�ao da ubedi talibanski re�im u Kabulu da izru�i Osamu bin Ladena,
glavnog osumnji�enog za tragediju.
DRAMATI�NI APEL PAPE VOJTILE
Ne smemo skliznuti u rat
Svim svojim srcem molim Boga da svet
ostane u miru, poru�io 81-godi�nji pontifeks
Astana, 23. septembra (Beta-Rojters)
Papa Jovan Pavle Drugi 81-godi�nji pontifeks uputio je danas dramati�an
apel svetu da ne dozvoli da sklizne u rat posle pro�lonedeljnih
teroristi�kih napada u SAD.
"Svim svojim srcem molim Boga da svet ostane u miru", rekao je
81-godi�nji papa Vojtila na kraju mise pred oko 50.000 ljudi u glavnom
gradu Kazahstana Astani.
"Ne smemo da dozvolimo da ono �to se dogodilo dovede do produbljivanja
podela. Vera nikada ne sme da bude iskori��ena kao razlog za sukob",
naglasio Jovan Pavle Drugi, aludiraju�i na napetosti do kojih je do�lo u
odnosu sa nekim delovima islamskog sveta posle napada na Njujork i
Va�ington 11. septembra.
Papa je pozvao sve, hri��ane i sledbenike drugih religija, da rade
zajedno na "izgradnji sveta bez nasilja, sveta koji �e voleti �ivot i
rasti u pravdi i solidarnosti".