Title: Message
 
 


PRIBLI�AVA SE �AS PRVOG UDARA PROTIV ME�UNARODNOG TERORIZMA


Opsada Avganistana

U zonu iz koje bi uskoro mogao da po�ne napad na teroriste u Avganistanu preme�taju se i elitne jedinice specijalno obu�ene za ratovanje u te�kim uslovima. - Tre�i razgovor Bu�a sa Putinom posle teroristi�kih napada


(Od na�eg dopisnika)

Majami, 23. septembra

Kada �e ameri�ke snage izvr�iti prvi vojni udar protiv terorista u Avganistanu zavisi samo od okon�anja prebacivanja i grupisanja suvozemnih i vazduhoplovnih snaga u bazama u Persijskom zalivu, koje se obavlja pove�anim intenzitetom. Istovremeno, politi�ari i komentatori nagla�avaju da �e to biti samo uvodna operacija u dugotrajnoj, verovatno vi�egodi�njoj, aktivnoj i odlu�noj borbi protiv me�unarodnog terorizma, na svim meridijanima.

Nosa� aviona "Teodor Ruzvelt" sa 2200 marinaca i avionima FA "hornet" pribli�ava se Indijskom okeanu gde se ve� nalaze "Karl Vinson" i "Enterprajz"

Kretanje vojnih kontingenata se, iz razumljivih razloga, dr�i u najstro�oj tanosti i informacija je malo. Ipak, izve�ta�i agencija i novina saznali su da je u aktivnu slu�bu ju�e pozvano jo� 5000 rezervista. Nare�eno je dalje prebacivanje te�kih bombardera B-1 i B-2, kao i ve�eg broja lovaca za podr�ku nosa�ima aviona u Persijskom zalivu i Indijskom okeanu, gde se ve� nalaze nosa�i "Karl Vinson" i "Enterprajz", a pretpostavlja se da �e im se pridru�iti "Teodor Ruzvelt" i "Kiti Hok". Sa njima je i flotila bojnih brodova, me�u kojima su krstarice i podmornice sa kojih se mogu ispaljivati krstare�e rakete na odstojanja do skoro dve hiljade kilometara. U zonu, iz koje bi uskoro mogao da po�ne napad na teroriste u Avganistanu, preme�taju se i elitne jedinice, specijalno obu�ene jedinice za ratovanje u te�kim uslovima.

U me�uvremenu SAD nastavljaju intenzivnu diplomatsku aktivnost u gra�enju velike koalicije. Predsednik Bu� je, iz rezidencije u Kemp Dejvidu, gde provodi vikend konsultuju�i se sa saradnicima o daljoj strategiji, skoro �itav sat razgovarao sa ruskim predsednikom Putinom. Bila je to njihova tre�a razmena mi�ljenja od izbijanja krize. O sadr�aju nije ni�ta detaljnije saop�teno. Portparol Bele ku�e je konstatovao da je re� o redovnim konsultacijama o stvaranju zajedni�kog fronta protiv terorizma. "Predsednik ceni anga�ovanje i podr�ku koju dobija od Rusije" obja�njeno je posle, kako je navedeno, "konstruktivnog razgovora".

Putin je u Moskvi ju�e rekao: "Moramo ujediniti �itavo civilizovano dru�tvo u borbi protiv terorizma", ali, prime�uju izve�ta�i, nije se upu�tao u detalje o tome kakvu vrstu ruskog anga�ovanja ima u vidu. Narednih dana predvi�aju se susreti Bu�a sa liderima Japana i Kanade.

Va�ington zadovoljan saradnjom sa Pakistanom

Ameri�ka administracija je posebno zadovoljna zbog ostvarene saradnje sa Pakistanom, �ija se vlada i pored dosada�njih bliskih veza sa talibanima, pa i Osamom bin Ladenom, ovoga puta odlu�ila da pomogne akciju protiv terorista. U znak priznanja za to opredeljenje administracija je sino� najavila delimi�no ukidanje sankcija uvedenih protiv Pakistana i Indije, kada su dve zemlje izvr�ile nuklearne probe 1998. godine.

I pored primetnog porasta antiameri�kih raspolo�enja u doma�oj javnosti, Pakistan je pristao da SAD stavi na raspolaganje obave�tajni materijal, odobri kori��enje svog vazdu�nog prostora i omogu�i pristup vojnim bazama. Sa ciljem uskla�ivanja zajedni�kih akcija u Pakistan odlazi visoka ameri�ka vojna delegacija.

Indija je ju�e saop�tila da razmatra mogu�nost da u slu�aju napada na Avganistan odobri ameri�kim avionima sletanje na doma�e aerodrome radi snabdevanja gorivom. Indijski ministar spoljnih poslova je rekao da ne veruje da �e Americi trebati indijska vojna podr�ka i da su, za sada, od Delija tra�ene samo informacije o teroristima.

U Va�ingtonu se izra�ava posebno zadovoljstvo zbog spremnosti na saradnju u obra�unu sa terorizmom koju su ispoljile muslimanske zemlje Turska i Saudijska Arabija. U Saudijskoj Arabiji je ina�e i va�an komandni punkt za upravljanje vazdu�nim akcijama, dragocen u slu�aju napada na Avganistan. Frederik D�ouns, portparol Stejt departmenta, ocenjuje da je: "saradnja sa Saudijskom Arabijom u na�oj me�unarodnoj akciji odli�na... Aktivno prisustvo i podr�ka Saudijaca u koaliciji je, po mi�ljenju mnogih analiti�ara, izuzetno su zna�ajni i zbog raspolo�enja javnosti, u muslimanskom svetu, prema ameri�koj akciji totalnog obra�una sa teroristima. Ministar spoljnih poslova, Saud al Fejsal, razgovarao je sa �efom diplomatije Pauelom i predsednikom Bu�om i, kasnije, izjavio da njegova zemlja osu�uje zlo�ina�ke napade na Njujork i Va�ington i obe�ao podr�ku u borbi protiv terorizma.

Vlada u Ankari je izrazila spremnost da odobri ameri�kim transportnim avionima koriste turski vazdu�ni prostor i aerodrome. Ovo je u pismu predsednik Bu�u saop�tio premijer Bulent Ed�evit.

U borbu protiv terorizma SAD ula�u sve vi�e materijalnih sredstava. Do sada je odobreno 40 milijardi dolara u ove svrhe, od �ega je polovina namenjena armiji. Nagrada za otkrivanje i pomo� u hvatanju Osame bin Ladena podignuta je sa pet na dvadeset pet miliona dolara.

Retko vi�eno politi�ko jedinstvo

Potvr�uju�i retko kada u istoriji vi�eno politi�ko jedinstvo u podr�ci �efu dr�ave i njegovima inicijativama, Senat, u kome ve�inu imaju demokrate, prihvatio je zahtev predsednika Bu�a da se za razvoj projekta antiraketne za�tite odobri, u narednoj fiskalnoj godini, dodatnih 1,3 milijarde dolara. Samo pre dve nedelje Senat je odbio ovaj zahtev.

Uporedo sa pripremama za odlu�nu borbu protiv terorizma, u Americi raste zabrinutost zbog slabljenja doma�e privrede, koja se sasvim pribli�ila opasnoj granici gde po�inje recesija. Teroristi�ki napad na Svetski trgovinski, centar i Pentagon je, prema ocenama stru�njaka, jo� vi�e ubrzao nepovoljna kretanja prisutna tokom ove godine.

U studiji na kojoj je radila grupa od 44 poznata ekonomista iz poznate firme "Blu �ips ekonomiks" navodi se da �e nacionalna privredna, u tre�em kvartalu (zavr�ava se 30. septembra), zabele�iti samo 0,5 odsto razvoja, sa predvi�anjima ima da u poslednjem tromese�ju godine to bude jedva 0,7 procenata. Kao definicija recesije uzima se situacija u kojoj razvoj opada u dva uzastopna kvartala.

Sti�u i drugi neprijatni signali, posebno od avio-prevoznika i �itave avio- industrije i turizma, koji su pretrpeli najve�u �tetu. Upravo je objavljen podatak da velika kompanija "Nortvest erlajnz" otpu�ta 10 hiljada radnika, �ime broj onih koji su u poslednje dve nedelje izgubili posao u ovom sektoru dosti�e 100.000 radnika.

Sunovrat berzanskih akcija

Od ponovnog otvaranja, pro�log ponedeljka, berza na Volstritu ubrzano kliza po silaznoj liniji i klju�ni industrijski pokazatelj Dau D�ons je registrovao gubitak vrednosti akcija od �itavih 14,3 odsto, �to je, upozoravaju stru�njaci, pravi sunovrat i najve�i pad zabele�en u jednoj nedelji, od velike ekonomske krize tridesetih godina.

Zato je razumljivo da je predsednik Bu�, svoju redovnu subotnju poruku naciji, preko radija, posvetio upravo ovoj temi, pozivaju�i sugra�ane da budu strpljivi i imaju poverenja u sigurni oporavak ekonomije.

"Teroristi, koji su napali na Sjedinjene Dr�ave 11. septembra, ga�ali su na�u privredu, kao i na� narod. Oni su sru�ili simbol ameri�kog prosperiteta, ali nisu u stanju ni da dodirnu izvore..". rekao je Bu� i zatim naglasio: "Bogatstvo na�e zemlje nije u kontejnerima od stakla i �elika. Ono je u sposobnostima i preduzimljivosti na�ih ljudi, a one su danas isto toliko sna�ne, kao i pre dve nedelje..".

Du�an Pe�i�


IZJAVA �EFA IZRAELSKE VOJNE OBAVE�TAJNE SLU�BE

Irak nije ume�an u napade na SAD

Tel Aviv, 23. septembra (Tanjug)

�ef izraelske vojne obave�tajne slu�be general-major Amos Malka izjavio je da nema znakova da je Irak bio ume�an u teroristi�ke napade u Njujorku i Va�ingtonu.

U intervjuu za najtira�nii izraelski list "Jediot aharonot", Malka je naglasio da ne vidi "direktnu vezu izme�u Iraka, kidnapovanja aviona i teroristi�kih napada u SAD".

"Znam da se mnogi ljudi pitaju da li je takva vrsta napada mogla biti izvedena uz pomo� neke zemlje i odmah upiru prst na Irak i Iran", rekao je Malka i dodao da se u obave�tajnim informacijama, u ovom trenutku, ne vidi takva veza.


Bu� ukinuo sankcije Indiji i Pakistanu

Va�ington, 23. septembra (Beta - AFP/Rojters)

Predsednik SAD D�ord� Bu� ukinuo je sankcije prema Indiji i Pakistanu, uvedene po�to su te dve zemlje izvr�ile nuklearne probe 1998. godine saop�tila je Bela ku�a.

U poruci dr�avnom sekretaru Kolinu Pauelu, u kojoj ga poziva da sprovede tu odluku, Bu� je naveo da "sprovo�enje sankcija i restrikcija prema Indiji i Pakistanu ne bi bilo u interesu nacionalne bezbednosti SAD".

Do odluke o ukidanju sankcija do�lo je posle teroristi�kih napada na SAD 11. septembra. Va�ington je izvr�io pritisak na Pakistan kako bi poku�ao da ubedi talibanski re�im u Kabulu da izru�i Osamu bin Ladena, glavnog osumnji�enog za tragediju.


DRAMATI�NI APEL PAPE VOJTILE

Ne smemo skliznuti u rat

Svim svojim srcem molim Boga da svet ostane u miru, poru�io 81-godi�nji pontifeks

Astana, 23. septembra (Beta-Rojters)

Papa Jovan Pavle Drugi 81-godi�nji pontifeks uputio je danas dramati�an apel svetu da ne dozvoli da sklizne u rat posle pro�lonedeljnih teroristi�kih napada u SAD.

"Svim svojim srcem molim Boga da svet ostane u miru", rekao je 81-godi�nji papa Vojtila na kraju mise pred oko 50.000 ljudi u glavnom gradu Kazahstana Astani.

"Ne smemo da dozvolimo da ono �to se dogodilo dovede do produbljivanja podela. Vera nikada ne sme da bude iskori��ena kao razlog za sukob", naglasio Jovan Pavle Drugi, aludiraju�i na napetosti do kojih je do�lo u odnosu sa nekim delovima islamskog sveta posle napada na Njujork i Va�ington 11. septembra.

Papa je pozvao sve, hri��ane i sledbenike drugih religija, da rade zajedno na "izgradnji sveta bez nasilja, sveta koji �e voleti �ivot i rasti u pravdi i solidarnosti".

Back

Одговори путем е-поште