Title: Message

Amerika je pred ekonomskim krahom

Posle nedavnih teroristi�kih napada na Ameriku, novinske agencije javljaju daje Njujor�ka berza na Vol stritu 21. septembra zavr�ila radni dan zabele�iv�i najve�i nedeljni pad indeksa �Dau d�ons� u svojoj istoriji. Berza je zaklju�ana sa padom �Dau d�onsa� za 140 poena. U prethodnih pet dana �Dau d�ons� je smanjen za 1400 poena, �to predstavlja skoro 14 odsto. To je najgori rekord od 1940. godine i po�etka Drugog svetskog rata.  Navedena tragedija i ekonomski poreme�aji dolaze u sitaciji kada se u poslednje vreme u doma�oj i posebno inostranoj stru�noj i nau�noj literaturi sve �e��e sre�u ocene da je na pomolu po�etak kraja ameri�kog privrednog �uda, odnosno da su SAD pred ekonomskim krahom �tipa 1929. godine�.

1) Poslednjih godina ameri�ku ekonomiju pokre�e veliki priliv stranog kapitala. O tome svedo�i stopa rasta cena akcija na berzi koja se sa 81% u 1994. godini, popela na 184% u 1999. godini. To je ve�a brzina akumulacije nego u razdoblju izme�u 1925. i 1929. Zahvaljuju�i tome ameri�ka privreda je u drugoj polovini devedesetih godina imala visoke stope privrednog rasta (1996. - 3,6%; 1997. - 4,4%; 1998. - 4,4%; 1999. - 4,2%). U �etvrtom kvartalu 1999. godine, stopa rasta u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosila je 8,3%. Me�utim, u �etvrtom kvartalu 2000. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, stopa rasta je bila samo 1%. Jedan od uzroka pada stope privrednog rasta je i smanjenje priliva stranog kapitala. 

2) Za detaljnija istra�ivanja kretanja u ameri�koj privredi, nije bezna�ajna �injenica da je vrhunac rasta akumulacije kapitala ostvaren u 1999. godini, godini kada je NATO izvr�io agresiju na SR Jugoslaviju. Logi�nu posledicu takve akumulacije predstavlja veoma visoka stopa privrednog rasta od 8,3%, koja je usledila u �etvrtom kvartalu 1999. godine, samo par meseci posle agresije NATO na SR Jugoslaviju. Ve� u prvom kvartalu 2000. godine, pada vrednost akcija novih tehnologija koje su �inile 60% berzanskog kapitala. Nasda� Composit Inde�, od 10. marta 2000. godine, izgubio je vi�e od 50% vrednosti. Pad vrednsti akcija novih tehnologija je prouzrokovao pesimizam velikih investitora i pad priliva stranog kapitala. Normalno, potom ide i pad stope privrednog rasta. U �etvrtom kvartalu 2000. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine stopa privrednog rasta iznosila je samo 1%. Dakle, sa 8,3% pad na 1%.

3) Koncentracija doma�eg kapitala preko zadu�ivanja dr�ave u sferi javnog duga, tako�e se nalazi u krizi. Prema podacima Uprave saveznih rezervi (Fed) ukupan iznos nenapla�enih potra�ivanja u sferi javnog duga, popeo se sa 1027 milijardi dolara u 1964. godini, na 25.678 milijardi dolara u 1999. godini, �to je prose�no godi�nje pove�anje od 9,6% i daleko prevazilazi rast BNP. Sa daljim usporavanjem privrednog rasta ta razlika �e se pove�avati. Da bi dr�ava namirila svoje javne dugove potrebno je da BNP bude tri puta ve�i od sada�njeg.

4) Ima i onih koji smatraju da je ameri�ka privreda kao zavisnik od zadu�ivanja fakti�ki beznade�no drogirana. Pesimisti �ak procenjuju da su toj ekonomiji, bolesnoj od dugova, potrebne inekcije u dozama izme�u 400 i 500 milijardi dolara godi�nje, samo da bi ostala u �ivotu.

5) Teroristi�ki napad na Ameriku ima vi�estruke efekte. U po�etnom periodu posle napada poja�ava se pesimizam i nesigurnost investitora. Poreme�en je ambijent poslovne bezbednosti i sigurnosti. Zbog toga padaju cene akcija na berzama a investitori se okre�u ulaganjima u zlato, naftu  i �vajcarski franak. Produbljuje se postoje�a recesija.

6) Kada je u pitanju izlaz iz konkretne novonastale krize ameri�ke privrede, treba o�ekivati da �e u narednom periodu nosioci ekonomoske vlasti u SAD postupiti po ekonomskim receptima koji su se u sli�nim situacijama ve� primenjivali u Americi tokom dvadesetog veka.

Bu�: �okantni talasi za ameri�ku ekonomiju

Ameri�ki predsednik D�ord� Bu� je u redovnom obra�anju naciji preko radija rekao da su teroristi�ki napadi na Njujork i Va�ington izazvali �okantne talase za ameri�ku ekonomiju, ali da je ona, ipak, ostala sna�na, dok neimenovani izvori najavljuju da �e Bu� uskoro potpisati listu teroristi�kih organizacija u svetu i zaplenu njihove imovine i fondova. �Jo� uvek smo najve�a nacija na Zemljinoj kugli i nijedan terorista vi�e nikada ne�e biti u stanju da uti�e na na�u sudbinu�, rekao je Bu�, najavljuju�i optimisti�ke prognoze, kada je u pitanju poslovna klima, javljaju zapadne agencije. Visoki slu�benik ameri�ke administraciji, koji je insistirao na anonimnosti, saop�tio je da �e Bu� potpisati uredbu u kojoj �e biti navedene teroristi�ke organizacije i pojedini teroristi u svetu i kojom �e se zamrznuti njihova imovina u SAD, javio je AP. Bu� je ovog vikenda u Kemp Dejvidu sa savetnicima odr�ao sastanak, a Pentagon je izdao nare�enje za pokret borodova i aviona ka Persijskom zalivu i pozvao hiljade rezervista da obuku uniforme, u sklopu priprema za odmazdu zbog napada na Njujork i Va�ington 11. septembra.
(Tanjug)

U po�etku �e biti anga�ovana doma�a akumulacija. Realizacijom plana odmazde, ameri�ka privreda �e dobiti  konjukturnu inekciju. Za po�etak odmazde ameri�ki Kongres je ve� odobrio 40 milijardi dolara. Uz to, prvi put posle Drugog svetskog rata, ameri�ki Senat je odobrio izdavanje ratnih obveznica. Tokom odmazde ameri�ka vojska �e se osloba�ati postoje�ih zaliha naoru�anja a vojnoj industriji �e se upu�ivati nove narud�bine. Treba o�ekivati da �e te narud�bine ve�inom da se odnose na nove tehnologije u vojnoj industriji. Do�i �e da pove�anog ulaganja u industriju naoru�anja.

Posle po�etnog anga�ovanja doma�e akumulacije i zagrevanja privredne konjukture, pod uslovom da se obnovi odgovaraju�i poslovni ambijent sigurnosti i poverenja, treba o�ekivati da se uskoro ponovo aktivira priliv stranog kapitala. Kao i doma�a akumulacija, i strani kapital �e se ve�inom usmeriti ka razvoju novih profitabilnih, posebno vojnih tehnologija. U tom smislu, i sam FED priznaje da je jedan od glavnih pokreta�a priliva kapitala u SAD razlika u kamatnim stopama izme�u evropskog i ameri�kog tr�i�ta.

I pre teroristi�kog napada planirano je da se za naoru�anje izdvaja vi�e od 300 milijardi dolara godi�nje. Izdvajanja za naoru�anje �e se pove�ati posle teroristi�kog napada i posebno realizacijom projekta antiraketnog prstena. Konjukturu u ameri�koj vojnoj industriji pove�avaju i novoprimljene zemlje u NATO jer je njihova obaveza da ulaskom u NATO osavremene svoje vojne efektive i to prete�no sa ameri�kim naoru�anjem.
Autor je docent Fakulteta za poslovne studije Univerziteta Megatrend u Beogradu

Sumnje Evropskih finansijskih  stru�njaka

Na slomu finansijskog tr�i�ta profitirali samo teroristi

Utvr�eno postojanje �neuobi�ajenih poteza� pre napada 11. septembra, ne samo u prometu vazduhoplovnih i osiguravaju�ih kompanija ve� i na tr�i�tu zlata i nafte

LIJE� � Evropski finansijski stru�njaci pridru�ili su se sumnjama da su oni koji su planirali teroristi�ke napade na Njujork i Va�ington profitirali na krahu finansijskog tr�i�ta. Predsednik nema�ke Bundesbanke Ernst Velteke izjavio je u pauzi sastanka ministara finansija Evropske unije u Lije�u, u Belgiji, da je utvr�eno postojanje �neuobi�ajenih poteza� pre napada 11. septembra, ne samo u prometu akcija vazduhoplovnih i osiguravaju�ih kompanija, ve� i na tr�i�tu zlata i nafte. Velteke je upozorio da �ima mnogo naga�anja i glasina u ovom trenutku� i da �treba biti oprezan�, ali da su sve jasniji pokazatelji da su �na me�unarodnom finansijskom tr�i�tu postojale neke aktivnosti koje stru�njaci moraju da utvrde�, javlja Rojters. �U slu�aju cene nafte, ustanovili smo neobja�njiv rast cene pre napada, �to mo�e da zna�i da su (neki) ljudi kupovali akcije nafte i potom ih prodavali po skupljoj ceni�, rekao je Velteke. Neobi�na kretanja na tr�i�tu predsednik Bundesbanke uo�io je u �etvrtak, dva dana posle napada na SAD. Predsedavaju�i sastanka 15 ministara finansija Evrope (Ekofin), Didije Rejnders, najavio je da �e ministri dobiti izve�taje o tom pitanju nakon �to nacionalni kontrolori okon�aju istragu. On je, tako�e, rekao da �e se u oktobru sastati evropski ministri finansija, unutra�njih poslova i pravosu�a, i da �e se tom prilikom razmotriti stav dr�ava �lanica o ratifikaciji rezolucije Ujedinjenih nacija 1333 o zamrzavanju sredstava u inostranstvu vladaju�eg pokreta talibana u Avganistanu. Ju�e su se u Lije�u ministri finansija, predsednik Evropske centralne banke i Evropska komisija obavezali da �e preduzeti brze i koordinisane inicijative za suzbijanje terorizma. U saop�tenju izdatom posle sastanka, naveden je predlog da se oja�a razmena informacija izme�u finansijskih vlasti kako bi se delovalo preventivno protiv terorizma.

(Tanjug)

http://www.jutarnje.co.yu/svet/1.htm

<<wtc.jpg>>

Одговори путем е-поште