Title: Message
 

 
BEOGRAD

�irak: Donosim poruke ohrabrenja

Pridru�ivanje Jugoslavije EU - "prirodan put"


"Do�ao sam u Beograd sa porukama solidarnosti i ohrabrenja da se sve postoje�e te�ko�e prevazi�u", rekao je ju�e francuski predsednik �ak �irak pred brojnim novinarima u Palati federacije, ocenjuju�i bilateralne odnose dve zemlje "odli�nim".

�ak �irak je prvi �ef jedne zapadne drzave koji je posle prestanka me�unarodne izolacije do�ao u Beograd

Neposredno po sletanju specijalnog aviona predsednika �iraka na Sur�inski aerodrom, ceremonije sve�anog do�eka ispred zgrade jugoslovenskog predsedni�tva i jednoipo�asovnih "vi�e nego prijateljskih razgovora" sa visokim gostom - to je bio njihov peti susret od demokratskih promena u Jugoslaviji - Vojislav Ko�tunica je rekao: "Zaklju�ili smo da su na�i stavovi u svemu konvergentni i da obe�avaju pristup SRJ evropskim tokovima, pre svega Evropskoj uniji".

Zajedni�ka je ocena da pridru�ivanje Jugoslavije Evropskoj uniji predstavlja "prirodni put". "Vrlo brzo", kako je rekao predsednik �irak, bi�e u�injen i prvi korak - potpisivanjem Sporazuma o asocijaciji i stabilizaciji.

Povratak u evropsku porodicu

Jugoslavija mora da se vrati na mesto koje je o�igledno njeno - mesto u evropskoj porodici, rekao je �irak, podse�aju�i da je za pridru�ivanje Uniji potrebno ispuniti niz uslova, me�u kojima po�tovanje granica, razvoj regionalne saradnje, reforme u zemlji.

Posle jednoipo�asovnih "vi�e nego prijateljskih razgovora": predsednici �irak i Ko�tunica obra�aju se novinarima u Palati federacije

Uz "posebno zadovoljstvo" �to je u prilici da bude doma�in francuskom predsedniku, pre svega zbog podr�ke koju je njegova zemlja pru�ila Jugoslaviji u demokratskim promenama pre i posle pro�logodi�njih izbora, a posebno od preuzimanja predsedni�tva EU jula 2000. godine, Ko�tunica je podvukao:

"Od Francuske i predsednika �iraka je potekla inicijativa da se SR Jugoslaviji pri�e na drugi na�in, da se podr�e demokratske snage, ali na takav na�in koji je konstruktivan, a ne kontraproduktivan".

Doma�in je rekao da inicijativu EU o preure�enju odnosa u federaciji ne shvata "kao posredovanje, ve� kao podsticaj i ohrabrenje da se �to pre do�e do pravog i valjanog re�enja".

"Sporazum je neophodan i, uveren sam, obnova razgovora mora dovesti do re�enja koje po�tuje federalni okvir" , ka�e �irak.

Saglasnost dvojice predsednika o Kosovu: neophodan je povratak raseljenih, kao i pove�anje bezbednosti i uspostavljanje odnosa izme�u SRJ, UNMIK-a i kosovskih Albanaca.

Po mi�ljenju predsednika Francuske, uz "zna�ajan napredak koji je Jugoslavija u�inila u oblasti slobode i reformi... na putu koji je vodi ka EU", na�injene je i pomak kada je re� o saradnji SRJ sa ha�kim tribunalom.

"Stvari su se znatno popravile, a to je potvrdila i (glavni tu�ilac tribunala) Karla del Ponte. Bez obzira na poreklo, nacionalnost, svi koji su po�inili zlo�ine moraju da odgovaraju", nagla�ava �irak.

Spremni za saradnju s Hagom

Jugoslavija je spremna na saradnju sa sudom u Hagu, ali se zala�emo da ona bude "pravno utemeljena i mislimo da su stvoreni uslovi da do toga do�e dono�enjem jednog valjanog zakona", dodao je Ko�tunica.

On je pokrenuo inicijativu, koju je gost prihvatio, za ulazak SRJ u me�unarodnu organizaciju Frankofoniju.

SRJ, ina�e, podr�ava celovitost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, onako kako je postavljen u Dejtonskom sporazumu, kao i nepovredivost granica u regionu uop�te.

Na molbu da komentari�e pad poslednjeg talibanskog upori�ta Kandahara, �irak je rekao kako "taj arhai�ni re�im nije imao �iroku podr�ku naroda", kao i da "ne sme biti ni amnestije, ni kompromisa sa teroristima" koji se jo� nalaze u Avganistanu.

�to se ti�e promena u srpskom parlamentu uo�i dolaska francuskog predsednika, Ko�tunica je rekao:"Voleo bih da nisam imao prilike da mi to pitanje bude postavljeno na konferenciji za novinare sa �irakom". Potom je ocenio da je parlamentarna kriza u Srbiji "ne�to �to nesumnjivo ne�e doprineti stabilnosti ni u dr�avi, ni u regionu"

"Ali, uveren sam da �e onaj koji je poslednji sudija u svim politi�kim sporenjima - narod - umeti to valjano da oceni i da �e to unutra�nje pitanje biti re�eno na na�in koji ne�e dovesti u pitanje ne�to �to nam je u ovom trenutku najdragocenije - stabilnost u dr�avi i okru�enju", rekao je Ko�tunica.

Saobra�aj je ju�e u jugoslovenskoj prestonici povremeno bio zaustavljen, posebno na Novom Beogradu i u naju�em centru, oko Kalemegdana - gde je predsednik �irak polo�io cve�e na Spomenik zahvalnosti Francuskoj, dok se njegov izaslanik poklonio pred spomenikom Neznanom junaku na Avali.

Danas se u Beogradu nastavlja planom predvi�ena 36-�asovna poseta �aka �iraka Jugoslaviji, ina�e i prva poseta jednog francuskog predsednika Beogradu jo� od 1983.

N. Dragovi�
Foto: L. Adrovi�


ZDRAVICE NA SVE�ANOJ VE�ERI
U �AST FRANCUSKOG PREDSEDNIKA
Ko�tunica: Ohrabreni smo podr�kom Francuske �irak: Ostanite ujedinjeni
Moramo da na�emo valjana re�enja za ustavno, dakle, i politi�ko i ekonomsko temeljno preure�enje dr�ave. - Na�e veze su �vrste i mere se vekovima
Francuska i EU da�e vam aktivnu podr�ku u obnovi federacije, zaustavljanju procesa fragmentacije regiona i nastavku reformi koje hrabro sprovodi vlada Srbije. - Zajedni�ka ambicija - nova Jugoslavija




PE�I� SA FRANCUSKIM PREDSEDNIKOM

Put dezintegracije suprotan evropskoj orijentaciji

�ak �irak istakao da �e uticati na predsednika Crne Gore Mila �ukanovi�a da prihvati o�uvanje zajedni�ke dr�ave, nastavi dijalog o definisanju odnosa Srbije i Crne Gore u okviru SR Jugoslavije i otkloni referendum

Savezni premijer Dragi�a Pe�i� izlo�io je ju�e u Beogradu, u razgovoru s predsednikom Francuske �akom �irakom, prioritete u jugoslovensko-francuskim vezama i orijentaciju Jugoslavije za integraciju u Evropsku uniju.

Obostrano je ocenjeno da su�tinski dijalog predstavlja put za regulisanje odnosa u federaciji, radi o�uvanja SR Jugoslavije kao zajedni�ke dr�ave Srbije i Crne Gore.

Politi�ke i ekonomske �injenice dokazuju prednosti Jugoslavije kao zajedni�ke dr�ave, za stabilnost, ekonomski prosperitet i regionalno povezivanje, sa krajnjim ciljem uklju�ivanja SR Jugoslavije u EU, podvukao je jugoslovenski predsednik vlade.

�irak je, podr�avaju�i orijentaciju Savezne vlade, naglasio zalaganje Francuske i spremnost na li�ni doprinos, da se o�uva SR Jugoslavija kao zajedni�ka dr�ava Srbije i Crne Gore.

On je, prema saop�tenju Saveznog sekretarijata za informacije, istakao da �e uticati na predsednika Crne Gore Mila �ukanovi�a da prihvati o�uvanje zajedni�ke dr�ave, nastavi dijalog o definisanju odnosa Srbije i Crne Gore u okviru SR Jugoslavije i otkloni referendum.

Francuski predsednik je ocenio da za taj oblik izja�njavanja i dono�enja krucijalne odluke o sudbini budu�ih odnosa nisu sazreli politi�ki i demokratski uslovi.

"Tako zna�ajna odluka ne sme se zasnivati na trenutnim emocijama", naglasio je �irak.

On je podvukao da u EU postoji sumnja da �e referendum biti organizovan na legalan na�in i transparentnim metodama, sa politi�kog, pravnog i finansijskog stanovi�ta.

"Put dezintegracije, kojim sada kre�e Crna Gora, anahron je i suprotan politi�koj kulturi i orijentaciji Evrope", ocenio je predsednik Francuske.

(Tanjug)


PREDSEDNIK CRNE GORE U FRANCUSKOJ AMBASADI U BEOGRADU

�ukanovi�: Ipak prihvatamo inicijativu za nastavak dijaloga

Predsednik Crne Gore Milo �ukanovi� izjavio je sino�, posle razgovora sa francuskim predsednikom �akom �irakom, da �e Crna Gora "ipak prihvatiti inicijativu" visokog predstavnika Evropske unije (EU) Havijera Solane da do�e do nastavka dijaloga o odnosima u jugoslovenskoj federaciji.

�ukanovi� je ispred Ambasade Francuske u Beogradu kazao da je �iraku "predo�io razloge da Crna Gora predlo�i Srbiji savez dve me�unarodno priznate dr�ave".

On je naglasio da mu je francuski predsednik "preneo upozorenja EU" da bi ipak trebalo tra�iti re�enje i u "razlabavljenoj zajednici" Srbije i Crne Gore.

"Nastavi�emo da vodimo politiku dijaloga Srbije i Crne Gore", kazao je �ukanovi� i dodao da �e razgovori sa Srbijom biti "najverovatnije" obnovljeni tokom decembra.

Crnogorski predsednik je naglasio da bi ti razgovori trebalo da se vode o "budu�nosti zajedni�ke dr�ave", ali i o "savezu dve dr�ave".

(Beta)


�in�i�: Francuska podr�ava ranu kandidaturu SRJ za EU

Premijer Srbije Zoran �in�i� rekao je sino� da je od francuskog predsednika �aka �iraka dobio obe�anje da �e ta zemlja podr�ati zahtev da Jugoslavija dobije status kandidata za Evropsku uniju 2004. godine.

�in�i� je nakon sastanka sa �irakom kazao novinarima da je od predsednika Francuske dobio podr�ku za reforme.

�irak je podr�ao i takav koncept saradnje SRJ sa Ha�kim tribunalom, koja bi se obavljala na nekoliko nivoa, kazao je srpski premijer.

"Ta vrsta saradnje podrazumeva istra�ivanje, razmenu informacija i transfer pojedinih lica koja su optu�ena pred Ha�kim tribunalom", precizirao je �in�i�.

U delegaciji Vlade Srbije koja je razgovarala sa francuskim predsednikom, bili su njen potpredsednik �arko Kora�, kao i ministri pravde i privrede i privatizacije, Vladan Bati� i Aleksandar Vlahovi�.

(Beta)


�ovi�: Bez ishitrenih poteza u severnoj Mitrovici

Predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Neboj�a �ovi� izjavio je ju�e da je u razgovoru s francuskim predsednikom �akom �irakom naglasio da je neophodno ne napraviti nijedan ishitren potez u severnom delu Kosovke Mitrovice i da je �irak obe�ao da �e u tome pomo�i.

"Dogovorili smo se da dobijemo direktnu pomo� od predsednika (�iraka) i direktnu saradnju s novim komandantom Kfora (francuskim generalom Marselom Valantenom), s kojim smo do sada imali izuzetno dobre odnose, ali �elimo jo� da ih unapredimo", rekao je tako�e �ovi�.

(Tanjug)


RAZGOVORI MINISTARA SVILANOVI�A I VEDRINA

Podr�ka prevazila�enju aktuelnih problema u SRJ

Jugoslovenski i francuski ministri inostranih poslova Goran Svilanovi� i Iber Vedrin razgovarali su ju�e u Beogradu o "aktuelnim problemima" u SRJ.

Kako je saop�teno iz Saveznog ministarstva za inostrane poslove, Svilanovi� i Vedrin su razgovarali o odnosima u jugoslovenskoj federaciji, situaciji na Kosovu i Metohiji i pitanjima iz oblasti saradnje sa ha�kim tribunalom.

Svilanovi� je u toku razgovora naglasio da je jedan od "spoljnopoliti�kih prioriteta" SRJ "unapre�enje odnosa sa susedima", posebno sa zemljama biv�e Jugoslavije. Jugoslovenski ministar je, kako se navodi, "potvrdio opredeljenost" SRJ za uklju�enje u "evropske integracione procese".

Vedrin je odao priznanje jugoslovenskim vlastima za unapre�enje odnosa sa susednim zemljama i me�unarodnom zajednicom. Francuski ministar inostranih poslova je podsetio "na tradicionalno dobre odnose" izme�u SRJ i Francuske. On je obe�ao dalju podr�ku Francuske u prevazila�enju aktuelnih problema u SRJ.

(Beta)


DELEGACIJA FRANCUSKOG PARLAMENTA U SAVEZNOJ SKUP�TINI

Nova etapa u bilateralnim odnosima

Tokom ju�era�njeg susreta predsednika Ve�a gra�ana Savezne skup�tine Dragoljuba Mi�unovi�a sa delegacijom poslanika francuskog parlamenta zajedni�ki je ocenjeno da poseta �aka �iraka Beogradu predstavlja po�etak nove etape u razvoju jugoslovensko-francuskih odnosa.

U delegaciji su predsednica Grupe prijateljstva Francuska-Jugoslavija Mari-Terez Buaso i senatori Pjer Furkal i Kristijan Dipui, saop�tila je Slu�ba za informisanje Savezne skup�tine.

Isti�u�i da Francuska ima va�nu ulogu u ekonomsko-finansijskoj konsolidaciji i smanjenju spoljnog duga SRJ, Mi�unovi� je ukazao da je u toku proces tranzicije i privatizacije privrede, kao i da su stvoreni sistemski uslovi za intenziviranje ekonomskih reformi.

Predsednik Ve�a republika Savezne skup�tine Sr�a Bo�ovi� informisao je ju�e tro�lanu delegaciju francuskih poslanika koji borave u Beogradu o aktuelnoj politi�koj situaciji u SR Jugoslaviji.

Bo�ovi� je ocenio da su odnosi Crne Gore sa federacijom na veoma niskom nivou i da aktuelne vlasti u Podgorici i pored preporuka iz Evropske unije ne odustaju od namere da nastave putem koji vodi Crnu Goru u secesiju.

On je, me�utim, ukazao da u toj republici postoje snage koje su za demokratski preure�enu federaciju i o�uvanje zajedni�ke dr�ave Srbije i Crne Gore.

�lanovi francuske delegacije podr�ali su orijentaciju relevantnih me�unarodnih politi�kih faktora da se sa�uva zajedni�ka dr�ava, po principu demokratska Crna Gora u demokratskoj SR Jugoslaviji, i da se re�enje sada�nje krize federacije na�e kroz dijalog.

(Tanjug)

Одговори путем е-поште