B I L T E N    V E S T I
08. FEBRUAR 2002.


PREDSEDNIK SRJ KOSTUNICA I PREDSEDNIK VG SKUPSTINE SRJ MICUNOVIC U SAD

KOSTUNICA ZAVRSIO POSETU VASINGTONU
         VASINGTON, 8. februara (Tanjug) - Jugoslovenski predsednik 
Vojislav Kostunica zavrsio je u cetvrtak uvece dvodnevnu posetu
Vasingtonu 
tokom koje je, zajedno sa americkim predsednikom  Dzordzom Busom i 30 
sefova drzava ili vlada iz citavog sveta,  prisustvovao tradicionalnom 
"molitvenom dorucku".
         Jugoslovenski predsednik je razgovarao sa americkim  drzavnim 
tuziocem Dzonom Askroftom, imao vise susreta sa  istaknutim clanovima 
americkog Kongersa, a odrzao je i predavanje  u uglednom centru "Vudro 
Vilson" o perspektivama federalizma na  Balkanu.
         Na kraju posete Vasingtonu predsednik Kostunica je
prisustvovao i 
kosarkaskoj utakmici izmedju Vasington Vizardsa i  Sakramento Kingsa,
ekipe 
u kojoj igraju jugoslovenske NBA zvezde  Vlade Divac i Predrag
Sojakovic.
         Avion sa predsednikom Kostunicom i ostalim 
clanovima  jugoslovenske delegacije napustio je Vasington nesto pre
ponoci 
po  lokalnom vremenu.

KOSTUNICA PRISUSTVOVAO MOLITVENOM DORUCKU
         VASINGTON, 7. februara (Tanjug) - Predsednik SRJ Vojislav 
Kostunica prisustvovao je u cetvrtak  u Vasingtonu tradicionlnom
molitvenom 
dorucku, koji organizuje Kongres SAD.  Osim domacina, predsednika
DZordza 
Busa, 50. jubilarnom  dorucku prisustvovalo je vise od 30 sefova drzava
ili 
vlada, a  medju 3.000 zvanica bio je i predsednik Veca gradjana 
Savezne  skupstine Dragoljub Micunovic.
         Na dorucku, u hotelu "Hilton", bili su i predstavnici  americke

administracije, Kongresa, diplomatskog kora, predstavnici  svetske 
ekonomske, politicke i kulturne elite.
         Od balkanskih lidera, dorucku su prisustvovali i 
predsednici  Makedonije i Rumunije Boris Trajkovski i Jon Ilijesku, kao
i 
premijer  Republike Srpske Mladen Ivanic.

KOSTUNICINI SUSRETI SA DRZAVNICIMA U VASINGTONU
         VASINGTON, 7. februara (Tanjug) - Predsednik SRJ Vojislav 
Kostunica sastao se danas u  Vasingtonu sa predsednicima Makedonije
Borisom 
Trajkovskim i  Rumunije Jonom Ilijeskuom, posle tradicionalnog
molitvenog 
dorucka,  koji organizuje Kongres SAD.
         Teme tih razgovora bila su regionalna pitanja, situacija 
na  Balkanu i inicijative o obnovi saradnje balkanskih zemalja.
         Nakon tih susreta Kostunica se sastao sa senatorom  Dzordzom 
Vojinovicem. U tom susretu dominirale su teme Kosova i Metohije 
dobijanje  statusa najpovlascenije nacije koji je SRJ izgubila pre 
desetak  godina. Senator Vojinovic, republikanac iz savezne drzave 
Ohajo,  naime, smatra da je Kosmet trebalo ranije razoruzati, odnosno 
snage  tzv. OVK i da jos ima vremena za to,  stabilizacija prilika na 
teritoriji da bi se doslo do stabilizacije  prilika na citavom Balkanu. 
Vojinovic je ocenio da je presudna uloga svih faktora koji  ucestvuju na

Kosmetu Kfor i UNMIK, ali i jugoslovenske strane.
         Druga tema bila je normalizacija trgovinskih veza izmedju SRJ
i 
SAD.  Kako se saznaje iz krugova jugoslovenske delegacije senator
Vojinovic 
je pokazao veliko razumevanje za zahtev SRJ za dobijanje  statisa 
najpovlascenije nacije, odnosno za normalizaciju  trgovinskih veza dve 
zemlje pa je obecao da ce se u svakoj prilici za to zalagati.

SAD-SRJ-KOSTUNICA: PODRSKA SAD OPSTANKU DRZAVE
         VASINGTON, 7.februara (Tanjug) - Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica 
izjavio je veceras da je u razgovorima sa  americkim zvanicnicima koje
je 
vodio u Vasingtonu podrzana  rekonstrukcija jugoslovenske federacije i 
opstanak drzave.
         "Dvodnevna poseta Americi desila se u trenutku kada SRJ ima 
najvisu mogucu podrsku EU i Brisela za rekonstrukciju  federacije i 
opstanak drzave, a u razgovorima u Vasingtionu je data  ista takva
podrska 
SAD", rekao je Kostunica na konferenciji za  jugoslovenske izvestace u 
Vasingtonu, odrzane posle njegovog  susreta sa predstavnicima srpske 
dijaspore u nasoj amabasadi.
         Prema njegovim recima, za tu podrsku se trebalo izboriti u 
razgovorima sa kongresmenima i senatorima, drzavnim tuziocem Dzonom 
Askroftom jer, "kolika god da je moc izvrsne vlasti, ogromna je i moc 
Kongresa, zbog cega je bilo bitno sa njima  razgovarati".  "Zadovoljan
sa 
onim sto je postignuto, sto se culo tokom razgovora koje sam vodio u 
Vasingtonu", zakljucio je predsednik  Kostunica i podsetio da je
prisustvao 
molitvenom dorucku, sto je  bila "simbolicna podrska za ono sto se 
11.septembra desilo u SAD,  suprostavljanju velikom svetskom zlu
terorizmu, 
ako je to prava rec  za ono sto se dogodilo".
         On je rekao da je u razgovoru sa americkim zvanicnicima
dotaknuto 
pitanje terorizma i razmene informacija kada je rec o  delovanju "Al
Kaide" 
na prostoru bivse Jugoslavije.
         Jedna od vaznih tema kojima se jugoslovenski predsednik  bavio
u 
Vasingtonu bila je normalizacija trgovinskih odnosa izmedju  nase zemlje
i 
SAD, vracanje SRJ satusa najpovlascenije nacije,  koje je prema njegovim

recima, izgubljena vise birokratskom i  administrativnom inercijom, a ne

toliko voljom americke  adminsitracije, te zato ocekuje da ce stvari po
tom 
pitanju krenuti na bolje.
         Na pitanje koji je najveci problem u vracanju trgovinskog
statusa 
s obzirom da se o tome vec dugo prica, Kostunica je ocenio da je mozda 
problem u nekim slucajevima i da moze biti pitanje uslovljavanja 
finansijske pomoci SRJ koje bi Beogradu trebalo da SAD verifikuju do 
31.marta. "U protekloj godini je mnogo ucinjeno, ali se to cesto
zaboravlja 
cim se ucini i postavljaju se novi uslovi", naglasio je on i kao primer 
naveo poziv koje su nase vlasti uputile Srbima na Kosovu da izadju na 
izbore u trenutku kad se ljudska prava njima nisu mogla garantovati, ili

spremnosti na dijalog na relaciji Begrad-Podgorica.  Ocekujem da ce se 
stvaru pokrenuti", naglasio je  predsednik Kostunica.
         Na pitanje o sudbini albanskih zatvorenika u zatvorima u
Srbiji, 
sto je jedan od uslova za odobravanje americke finansijske pomoci SRJ, 
predsednik Kostunica je odgovorio: "Na putu smo da  razmenom resimo taj 
problem iako je veci deo albanskih zatvorenika oslobodjen", dodavsi da 
ostaje problem broja zatvorenih Srba na  Kosovu i problem nestalih.
         "Drugi uslov, saradnja vojske SRJ i RS resen je na nivou
Savezne 
vlade", rekao je Kostunica i izrazio bojazan da ce, posto se politika
cesto 
vodi na osnovu stereotipa, za nekoliko meseci biti  kongresmena i
senatora 
koji ce ponovo pokrenuti to pitanje kao da i nije reseno, "a o
nevladinim 
organizacija da i ne govorim".
         Kada je rec o saradnji sa Haskim tribunalom, Kostunica je
ponovio 
stav da je potrebno pravno regulisati tu saradnju. "Moramo zbog sebe
resiti 
to pitanje na pravi nacin. Tu se stvari menjanju", rekao je on i
podsetio 
da je predsednik Veca  gradjana Savezne skupstine Dragoljub Micuniovic, 
koji takodje  boravi u Vasingtonu, ukazao na potrebu da se poveca stepen

interesovanja drzave uoci pocetka procesa bivsem 
jugoslovenskom  predsedniku Slobodanu Milosevicu pred Haskim tribunalom.
         Na pitanje da li u Beograd ide sa porukama koje se razlukuju
od 
onih iz maja prosle godine kada je takodje bio u Vasingtonu, Kostunica
je 
rekao da "nema neke razlike, ucinilo se sve da se okolnosti objasne", 
konstatujuci da se kurs americke politike od dolaska predsednika Dzordza

Busa nije ni u cemu promenio.


MICUNOVIC: SAD ZELE SARADNJU BEOGRADA SA HAGOM I REFORME U VJ
         BEOGRAD, 7. februara 2002. (Beta) - Predsednik Veca gradjana 
Savezne skupstine Dragoljub Micunovic istakao je da SAD zele da pomognu
SRJ 
i da podrzavaju njen teritorijalni integritet.
"Amerika uvidja pozitivne promene u Beogradu i stabilizaciju u citavom 
regionu", rekao je Micunovic za sutrasnju "Politiku".  SAD, prema
njegovim 
recima, zele da pomognu SRJ, ali smatraju da bi odnosi dve zemlje mogli
da 
budu kvalitetniji, ako vlasti u Beogradu ubrzaju saradnju sa Haskim 
tribunalom i reforme u Vojsci Jugoslavije (VJ).
         "Kongres ima na dnevnom redu razmatranje statusa
najpovlascenije 
nacije SRJ, ali se ne zna kada ce se time baviti", dodao je Micunovic.
         Micunovic je prisustvovao Molitvenom dorucku u Vasingtonu i 
razgovarao sa americkim kongresmenima i senatorima.
         On je takodje kazao da je bilo reci o parlamentarnoj saradnji, 
boljem upoznavanju Kongresa sa reformama u SRJ, razmeni sluzbenika, 
poslanika, stipendista, organizovanju razlicitih kurseva i projekata za 
edukaciju.

SR JUGOSLAVIJA

VLADA: FINANSIJSKA POMOC MINISTARSTVU ODBRANE RS PRESTAJE 1. MARTA
         BEOGRAD, 7. februara (Tanjug) - Savezna vlada danas je
odlucila 
da jugoslovensko ministarstvo odbrane od 1. marta ove  godine prestane
da 
daje finansijsku pomoc Ministarstvu odbrane RS, koja se realizovala kroz

isplatu novcanih  primanja delu oficira RS, koji su vodjeni u evidenciji

30. kadrovskog  centra.
         Vlada je na sednici, kojom je predsedavao premijer Dragisa
Pesic, 
razmotrila i usvojila Izvestaj jugoslovenske delegacije sa  drugog
sastanka 
Konsultativne radne grupe SRJ/EU i o unapredjenju  saradnje u primeni 
zajednickih preporuka ove grupe. Kako se navodi u saopstenju Saveznog 
sekretarijata za  informisanje, EU preporucuje da sve reforme koje se 
sprovode u  zemljama jugoistocne Evrope, koje teze integraciji sa EU, 
budu  ujednacene i harmonizovane sa EU standardima.  "Iz tog razloga 
preporucuje se zajednicka akcija u  sprovodjenju reformi u okviru SRJ,
sto 
ce omoguciti uspostavljanje  zajednickog trzista u SRJ i regionu i laksi

pristup ovih zemalja  evropskoj integraciji", kaze se u saopstenju.
         Savezna vlada je utvrdila i prosledila u redovnu 
skupstinsku  proceduru predloge zakona o potvrdjivanju Medjunarodne 
konvencije o suzbijanju finansiranja terorizma i Sporazuma o pitanjima 
sukcesije, koji je potpisan 29. juna 2001. godine u Becu.
         Utvrdjen je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona 
o  priznavanju sorti poljoprivrednog i sumskog bilja, kojima se taj
propis 
uskladjuje s medjunarodnim propisima u ovoj oblasti.

SRJ-MAKEDONIJA-SVILANOVIC: REGIONALNA SARADNJA - NEOPHODNA
         SKOPLJE, 7. februara (Tanjug) - SMIP Goran Svilanovic
razgovarace 
sutra u Skoplju sa  domacinom, makedonskim ministrom inostranih poslova 
Slobodanom  Casulom, na ciji poziv ce i doputovati u prvu zvanicnu 
posetu  Makedoniji,  Ministar Svilanovic ce se sresti i sa predsednikom 
drzave  Borisom Trajkovskim, predsednikom Sobranja Stojanom Andovim 
i  premijerom Ljupcom Georgijevskim.
         Predvidjeno je da Svilanovic razgovara i sa liderom 
Socijaldemokratskog saveza i bivsim premijerom Brankom Crvenkovskim  i
sa 
prvakom Demokratske partije Albanaca Arbenom Dzaferijem, kao i  sa 
predsednicima Demokratske partije Srba i Udruzene srpske zajednice u 
Makedoniji Ivanom Stoiljkovicem i Dusanom Veljkovicem.
         Ne iskljucuje se ni mogucnost da se Svilanovic sretne i sa GS
NATO 
Dzordzom  Robertsonom koji veceras dolazi u Skoplje. U razgovoru za
drzavni 
Radio Skoplje Svilanovic je rekao  da nije siguran da ce se sresti i sa 
Robertsonom "iako ne bih imao  nista protiv, jer bismo imali o cemu da 
razgovaramo".  U tom okviru je Svilanovic je izrazio ocekivanje da SRJ 
ove  godine postane clanica programa NATO Partnerstvo za mir.
         Svilanovic je u razgovoru za Radio Skoplje najvise 
vremena  posvetio temi koja se odnosila na saradnju balkanskih 
drzava.  Jugoslovenski sef diplomatije je naglasio da se odavno  zalaze
za 
regionalnu saradnju, pre svega na ekonomskom i  bezbednosnom planu, ali
da 
ne zagovara formiranje ni nove  konfederacije ili unije balkanskih
drzava, 
kako su to neki  protumacili.  Takav predlog ne podrazumeva nove granice
u 
regionu, nego  ocuvanje postojecih, ali da one ne budu prepreka
privrednoj 
i  drugoj saradnji, primetio je on. Po Svilanovicu, tako bi se lakse i
brze 
stiglo u Evropu, a  upravo tome teze sve drzave regiona.  U tom slucaju 
Balkan bi u svakom pogledu bio stabilniji i  bezbedniji, dodao je on, 
napominjuci da je vec obezbedjena podrska  Grcke.
         Odnose Srbije i Crne Gore Svilanovic je oznacio  najvaznijom 
politickom temom u SRJ.  Svilanovic je izrazio nadu da su i Srbija i
Crna 
Gora  shvatile poruku Evrope koja je jasna - da republike ostanu
zajedno, 
a  ako Podgorica insistira i dalje na referendumu kao jedinom 
resenju,  onda se i o tome treba dogovoriti.

         SKOPLJE, 8. februara (Tanjug) - SMIP Goran Slilanovic izjavio
je 
danas, posle dolaska u prvu zvanicnu  posetu Skoplju, da SRJ i 
Makedonija  imaju snaga da obezbede mir na svojim prostorima.  On je 
napomenuo da ce o tome danas  razgovarati sa svojim domacinom,
makedonskim 
MIP Slobodanom Casulom, kao i sa predsednikom drzave Borisom
Trajkovskim, 
predsednikom Sobranja Stojanom Andovim i premijerom  Ljupcom
Georgijevskim.
         U prvom planu danasnjih susreta bice odnosi izmedju SRJ 
i  Makedonije, a bice analizirano i bezbednosno stanje u dve 
susedne,  prijateljske zemlje, dodao je Svilanovic.
         On nije mogao da potvrdi, odgovarajuci na pitanje  novinara, da
li 
se na jugu Srbije priprema "prolecna ofanziva"  albanskih ekstremista, 
dodajuci da je o takvoj mogucnosti  obavesten vise iz medija, ali da u 
najavama ima i preterivanja. Ukoliko to bude slucaj SRJ ce osigurati 
bezbednost na  svojim prostorima, uzvratio je on.

LJAJIC: OEBS ODOBRAVA MANJINSKU POLITIKU BEOGRADA
         BEC, 7. februara (Tanjug) - Inicijativa srpske vlade da 
se  lokalni izbori u regionu juga Srbije odrze polovinom juna naisla je
na 
potpuno odobravanje Stalnog saveta OEBS, izjavio je danas Tanjugu 
savezni  ministar za etnicke i nacionalne zajednice Rasim Ljajic.
         Ljajic je, uz predsednika Korodinacionog centra tela za
opstine 
Presevo, Bujanovac i Medvedja, Nebojsu Covica, govorio  na sastanku
Stalnog 
saveta OEBS u Becu, gde su bili okupljeni  ambasadori 55 zemalja clanica
te 
organizacije.
         "Ukazali smo na karakteristike nove politike Beograda 
prema  manjinama u SRJ i zakona o zastiti manjina koji treba da  se vec 
sledece nedelje nadje pred poslanicima skupstine", rekao je  Ljajic, 
dodajuci da je koncept dobio punu podrsku ucesnika skupa,  a posebno 
predstavnika SAD.
         Prema Ljajicevim recima, OEBS je ocenio da drzavne mere  koje
su 
preduzimane na jugu Srbije predstavljaju "vrlo pozitivne  korake" i 
ucesnici u raspravi su se pozitivno izjasnili prema  ucescu srpske 
zajednice na izborima na Kosovu i Metohiji, proslog  novembra.  Na dobar

prijem naisao je takodje i nagovestaj da Beograd  planira da se oko 15. 
juna odrze izbori za organe vlasti u  opstinama Presevo, Bujanovac i
Medvedja.


COVIC: U OEBSU ODATO PRIZNANJE VLASTIMA U BEOGRADU
         BEOGRAD, 7.februara 2002. (Beta) - Potpredsednik Vlade Srbije 
Nebojsa Covic izjavio je veceras po povratku iz Beca da su zvanicnici
OEBS 
vlastima u Beogradu odali "veliko priznanje" za sve sto su ucinile na
jugu 
Srbije i Kosovu. Covic je rekao da je zvanicnicima Srbije i Jugoslavije 
istovremeno pruzena podrska za sve mere koje u narednom periodu
predvidjaju 
i planiraju da sprovedu na Kosovu i Metohiji i na podrucju opstina
Presevo, 
Bujanovac i Medvedja. "Mislim da su SRJ i Srbija polako usle u fazu da 
postaju primer resavanja medjuetnickih konflikata na prostoru Balkana i
to 
dijalogom i mirnim putem", naglasio je on.
         Covic je rekao da medju svim predstavnicima OEBS vlada
zabrinutost 
zbog situacije na Kosovu i blokade u formiranju privremenih institucija 
samouprave.
         Covic je na zasedanju Stalnog saziva OEBSa u Becu rekao da
srpska 
koalicija "Povratak" u Skupstini Kosova ima podrsku vlasti u Beogradu i
da 
ce svi srpski poslanici u pokrajini biti vrlo konstruktivni, ne bi li se
na 
Kosovu sto pre razresila postojeca situacija i doslo do normalizacije 
zivota i jamcenja slobode kretanja, bezbednosti i ljudskih prava.
         Covic je naglasio da su vlasti u Beogradu sasvim sigurne da
mogu 
da garantuju potpunu bezbednost i slobodu kretanja svim gradjanima na
jugu 
Srbije, bez obzira na moguce probleme i incidente.
         Poruka OEBS je, podvukao je Covic, da vise niko ne zeli nasilje
i 
da svako ko se bude opredelio za taj put treba da zna sta ga sa
sigurnoscu 
ceka.
         "Bez pomoci medjunarodne zajednice i bez saradnje i iskrenog 
odnosa, mi mozda mozemo sami resavati probleme, ali ce to dugo trajati i

pitanje je da li cemo postici ikakve rezultate", istakao je Covic.
         Prenevsi da je jugoslovenskoj delegaciji u sedistu OEBS
potvrdjeno 
odrzavanje lokalnih izbora na Kosovu ove godine, Covic je najavio
opstinske 
izbore u Presevu, Bujanovcu i Medvedji, posle popisa stanovnistva u SRJ,

koji je predvidjen za prvu polovinu aprila ove godine.

VELIMIR RADOJEVIC PRIMIO BELGIJSKOG AMBASADORA
         BEOGRAD, 7. februara 2002. (Beta) - Jugoslovenski ministar za 
odbranu Velimir Radojevic primio je danas belgijskog ambasadora u SRJ 
Vilfrida Nartusoa. Radojevic je belgijskog diplomatu obavestio o
osnovnim 
jugoslovenskim ciljevima medjunarodne vojne saradnje u 2002. godini i 
izrazio zadovoljstvo zbog inicijative Belgije za intenziviranje odnosa i

saradnje dve zemlje u toj oblasti.
         Najavljeno je da ce ministar odbrane Belgije uskoro posetiti
SRJ, 
sto bi, kako se navodi, trebalo da olaksa dalje ekspertske razgovore i 
konkretizaciju vojne saradnje. Kao znacajne oblasti za unapredjenje 
saradnje navedene su opsta vojna i specijalisticka obuka za mirovne 
operacije i mogucnosti vojnoekonomske saradnje.
         Radojevic je naveo da je Jugoslavija opredeljena za aktivnije 
ukljucivanje u regionalne inicijative i aktivnosti i izrazio uvazavanje
za 
aktivnu ulogu Belgije u resavanju problema na Balkanu.

NBJ-DINKIC: DINAR SE VRACA U CRNU GORU
PODGORICA, 8 februar (B92) - Guverner NBJ Mladjen Dinkic izjavio je da
Crna 
Gora i Srbija ne mogu u narednih nekoliko godina da ispune uslove za 
uvodjenje evra, kao plateznog sredstva, zbog cega ce se dinar kao
platezno 
sredstvo veoma brzo vratiti u Crnu Goru i istisnuti evro. On je za
dnevni 
list "Dan" rekao da ce dinar postati jedino platezno sredstvo na citavoj

teritoriji SRJ.
"Vlastima u Crnoj Gori je otvoreno preporuceno da se dinar vrati, kao 
platezno sredstvo, s jedne, i s druge strane, da ce biti jedan prelazni 
period u kome treba istisnuti evro iz opticaja", naglasio je Dinkic. On
je naglasio da ce za evro koji ce se predati NBJ biti emitovani dinari. 
Dinkic je naglasio da su nakon sastanka u Briselu 4. februara stvari u 
ekonomskoj sferi "potpuno jasne". "Imacemo jedinstvenu monetu,
jedinstvenu 
monetarnu politiku, jedinstvenu carinu i jedinstvenu spoljno -
trgovinsku 
politiku", rekao je on. Dinkic je istakao da su eksperti EU na sastanku
u 
Briselu jasno saopstili crnogorskom ministru finansija Miroslavu 
Ivanisevicu da Crna Gora ima gubitke zbog toga sto nema nacionalnu
valutu i 
da je zato u ekstremno nestabilnoj poziciji sa stanovista budzeta i 
transparentnosti.
Guverner NBJ najavljuje da ce u Crnoj Gori biti prelazna faza
dvovalutnog 
sistema gde ce evro i dinar paralelno funkcionisati.

SRJ: ROKADE U MINISTARSTVU FINANSIJA DO IZBORA NOVOG MINISTRA
         BEOGRAD, 7. februara 2002. (Beta) - Jugoslovenska vlada
odlucila 
je danas da do izbora novog ministra finansija SRJ koordinaciju poslova
u 
tom Ministarstvu vodi pomocnik ministra finansija Veroljub Dugalic, 
saopstio je Savezni Sekretarijat za informisanje.
         U saopstenju sa sednice vlade navodi se da ce do izbora novog 
ministra finansija, funkciju predsednika Odbora za privredu i finansije 
Savezne vlade obavljati zamenik predsednika Odbora, savezni ministar 
privrede i unutrasnje trgovine Petar Trojanovic.
         Mesto jugoslovenskog ministra finansija upraznjeno je prvih
dana 
januara, kada je Jovan Rankovic podneo ostavku na tu funkciju.
         Savezna vlada danas je utvrdila i prosledila Saveznoj skupstini

predloge zakona o potvrdjivanu Medjunarodne konvencije o suzbijanju 
finansiranja terorizma i Sporazuma o pitanju sukcesije, koji je potpisan

29. juna prosle godine u Becu.
         Na sednici je razmotren i usvojen Izvestaj jugoslovenske 
delegacije sa drugog sastanka Konsultativne radne grupe SRJ/EU i o 
unapredjenju saradnje u primeni zajednickih preporuka ove grupe.  EU 
preporucuje da sve reforme koje se sprovode u zemljama Jugoistocne
Evrope, 
koje teze integraciji sa EU, budu ujednacene i harmonizovane sa EU 
standardima i zato se predlaze zajednicka akcija u sprovodjenju reformi
u 
okviru SRJ.

POPIS STANOVNISTVA OD 1. DO 15. APRILA
BEOGRAD, 7. februara (Tanjug) - Popis stanovnistva,  domacinstava i
stanova 
u SRJ bice  sproveden od 1. do 15. aprila ove godine, najavio je danas 
direktor  Saveznog zavoda za statistiku Miroslav Jankovic. Jankovic je,
na konferenciji za novinare, rekao da su pripreme za ovo 
najvece statisticko istrazivanje pocele pocetkom  godine i da ce obuka 
instruktora, kontrolora i popisivaca trajati  od 15. marta do 1. 
aprila.  Kriticni momenat za popis bice 31. mart, sto znaci da ce
popisom 
biti obuhvacena deca rodjena do ponoci 31. marta.
Upitnici ce biti prosireni pitanjima o veroispovesti i  drzavljanstvu,
na 
koja ce gradjani odgovarati u skladu sa Ustavom.
Sredstva za sprovodjenje popisa obezbedjuju se na osnovu  Zakona o
popisu 
stanovnistva, a za stampanje upitnika bice  potrebno oko 7,5 miliona
dinara. Popisom ce biti obuhvaceno stalno stanovnistvo SRJ u okviru
kojeg su i 
kategorije raseljena lica s Kosova i  Metohije, izbeglice iz republika 
bivse Jugoslavije izbegli u  proteklih deset godina, strani drzavljani s

neprekidnim boravkom od  godinu dana i ostalo stanovnistvo koje je u
nasoj 
zemlji boravilo  duze od godinu dana do pocetka popisa.
Popis stanovnistva na Kosovu i Metohiji sprovesce se onda  kada se za to

budu stekli uslovi.
Za popis nasih grdjana u inostranstru bice upuceni  materijali na 800 
adresa, a u proces sprovodjenja bice ukljucena  Srpska pravoslavna crkva
i 
nasi mediji u dijaspori.

SRJ  RAZGOVORI O FEDERACIJI

PESIC: REFERENDUM JE NAJGORE MOGUCE RESENJE
BEOGRAD, 7. februara (Tanjug) - Referendum u Crnoj Gori, ako ga uopste 
bude, najgore je moguce resenje za prevazilazenje drzavno-pravne krize u

SRJ i to se uvidja i u SRJ i u medjunarodnoj zajednici, rekao je veceras

savezni  premijer Dragisa Pesic.
On je televiziji "YU-info" izjavio da misli da referendum  nece ni biti 
odrzan, ocenjujuci da je Crna Gora podeljena, pa bi referendum dao
rezultat 
dodatno posvadjane Crne Gore, koja takva ne  moze biti nosilac 
integrativnih procesa i demokratskih tokova.
Pesic je rekao da je ucesce medjunarodne zajednice u  razgovorima o 
buducnosti federacije bilo neminovno, pre svega zato sto je crnogorski 
rezim pravio opstrukciju i sto mu nije stalo do sustinskog dijaloga. 
"Medjunarodna zajednica je posrednik i pruza dobre usluge",  dodao je on
i 
ocenio da ona nema precizno definisano resenje i da ga  u ovom momnentu
"ne 
moze izvuci iz fijoke", ali da snazno  podrzava federalnu opciju.
Jugoslovenski premijer je rekao da se u Crnoj Gori javno  mnjenje menja
u 
pravcu sve vece podrske zajednickoj drzavi, naglasivsi da najveci broj 
gradjana Crne Gore smatra da se  ekonomski problemi najbolje mogu resiti
u 
zajednici sa Srbijom.
Govoreci o odnosu koalicija na saveznom nivou - DOS i  "Zajedno za 
Jugoslaviju" - on je naveo da je saradnja umnogome  usaglasena i da vise

nema "iskakanja" kao ranije, "sto je bilo  dosta oporo i stetilo i nama
u 
Crnoj Gori, a vjerujem i ovdje u  Srbiji". "Mislim da se uslo u 
sinhronizaciju odnosa koalicionih  partnera", rekao je Pesic.

LJAJIC-OEBS: REFERENDUM U CRNOJ GORI-POTEZ VISOKOG POLITICKOG RIZIKA
BEOGRAD, 7. februara (Tanjug) - Savezni ministar za  nacionalne i
etnicke 
zajednice Rasim Ljajic izjavio je veceras da  je danas na sastanku
Stalnog 
saveta OEBS referendum u Crnoj Gori ocenjen kao "potez visokog
politickog 
rizika u uslovima potpune  podeljenosti crnogorskog drustva". "Nase
stanoviste o opstanku savezne drzave podudarno je sa  stavovima OEBS 
i stavovima MIP Austrije",  rekao je Ljajic po dolasku iz Beca, isticuci
da 
medjunarodna zajednica i dalje prednost daje pregovorima.

DRECUN: CRNA GORA NE PRIPADA EVROZONI
         BEOGRAD, 8. februara 2002. (Beta) - Clan saveznog ekspertskog
tima 
za pregovore o SRJ Predrag Drecun izjavio je da Crna Gora "ne pripada 
evrozoni", posto ne ispunjava osnovne uslove. "To nam je doslovce
saopsteno 
na seminaru u Briselu", kazao je Drecun za danasnji "Blic".
         Poslednje izjave crnogorskog predsednika Mila Djukanovica su, 
prema Drecunovim recima, rezultat loseg informisanja eksperata koji su 
predstavljali Crnu Goru. "Sumnjam da su ga eksperti iz Crne Gore 
informisali tacno i podrobno o svemu", ocenio je Drecun i naveo da su 
crnogorski eksperti "par puta doziveli i neprijatne situacije, gde se 
sumnjalo u njihov kapacitet znanja". "Naime, pokusano je u ime Crne Gore
da 
bude uveden Danijel Gros, covek koji ima neproverenu strucnu
verifikaciju i 
nije mu dozvoljeno da govori u ime Crne Gore", kaze Drecun.
         Mogucnost da Crna Gora, odnosno Jugoslavija, prihvati evro, 
okarakterisana je kao "lose resenje, jer bi to unistilo nasu privredu", 
rekao je Drecun. On je dodao da bi raspad federacije doveo do rasta 
troskova zivota u tri pravca povecanje troskova javne potrosnje zbog 
uvodjenja novih funkcija, obrazovanja i zdravstva, kao i do troskova
zbog 
gubitka trzista.
         "Ako se postigne politicki dogovor o federaciji, ne bi trebalo 
duze od jednog dobro osmisljenog popodneva da se definise ekonomska 
funkcija federacije i njena sadrzina", kazao je Drecun.
         On je na kraju dodao da postoji ekonomski recept funkcionisanja

federacije, a da je samo vazno da se u Briselu Milo Djukanovic i
evropski 
predstavnik Havijer Solana dogovore o politickom okviru koji bi morao da

bude federacija.

REPUBLIKA SRBIJA

SRBIJA: VLADA ZATRAZILA VANREDNU SEDNICU SKUPSTINE SRBIJE
         BEOGRAD, 7. februara 2002. (Beta) - Republicka vlada zatrazila
je 
danas odrzavanje vanredne sednice Skupstine Srbije na kojoj bi bili 
razmotreni predlozi zakona o davanju garancija Republike Srbije
Kreditnom 
zavodu za obnovu za zaduzenje Elektroprivrede Srbije i zakona o davanju 
kontragarancije Republike Srbije SRJ za zaduzenje kod EU.
         U saopstenju iz Vlade Srbije pise da su navedeni zakoni zbog
svog 
znacaja ranije dostavljeni skupstini na razmatranje po hitnom postupku.
         Na danasnjoj sednici vlada je razmotrila poslanicke amandmane
na 
Predlog zakona o budzetskom sistemu i dostavila skupstini misljenje o
njima.

SRBIJA-EIB: PREGOVORI ZA KREDIT OD 140 MILIONA ZA ZELEZNICU
         BEOGRAD, 7. februara 2002. (Beta) - Ministar za saobracaj
Marija 
Raseta Vukosavljevic izjavila je danas da se sa Evropskom investicionom 
bankom (EIB) vode pregovori o kreditu od 140 miliona evra za zeleznicu.
Taj 
kredit ce biti upotrebljen za rekonstrukciju zeleznicke infrastrukture i

popravku voznog parka u Srbiji i Crnoj Gori. Pregovori sa EIB ce, prema 
njenim recima, biti vodjeni tokom februara i marta.
         Republicka ministarka saoberacaja je istakla da bi u narednih
dve 
do tri godine trebalo da bude rekontstruisano 120 kilometara pruga.
         Raseta Vukosavljevic je rekla da da je medju prioritetima 
renoviranje ukupno 65 kilometara pruge na zeleznickim pravicima od
Subotice 
od Beograda i od Beograda do Nisa.
         Prema njenim recima, planira se i obnavljanje 60 elektricnih i 
dizel lokomotiva.

SRBIJA-SLOVENIJA: U APRILU UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI DVE ZEMLJE
         VRSAC, 7. februara 2002. (Beta) - Ministar poljoprivrede
Slovenije 
Franc But najavio je danas da se potpisivanje ugovora o slobodnoj
trgovini 
izmedju Slovenije i Srbije moze ocekivati u aprilu.
         Kako je kazao But, u februaru bi vec trebalo da se sklope 
veterinarski i fitosanitarni ugovori izmedju dve zemlje, a odmah ce
poceti 
i razgovori o onim ugovorima koji se odnose na slobodnu trgovinu 
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nakon toga, kako je kazao,
treba 
urediti i industrijski deo.
         But je kao problematicnu istakao trgovinu govedjim mesom i to
vise 
za jugoslovensku stranu, jer postoje visoki standardi Evropske zajednice

koji se moraju ispostovati kada je u pitanju njegova prodaja. On je
kazao 
da Srbija mora da usvoji te mere sto pre, jer inace nece moci da
ucestvuje 
u trgovini sa zemljama EU, pa ni sa Slovenijom koja je prihvatila te 
standarde.
         "Mislim da ce ekonomski interes obe zemlje presudno uticati na 
konacno formiranje tih lista proizvoda koji ce biti oslobodjeni
carinskih 
opterecenja", kazao je But.

KOSOVO - METOHIJA

COVIC-OEBS: KOSOVSKI LOKALNI IZBORI VEROVATNO U SEPTEMBRU BEOGRAD, 7.
februara (Tanjug) - Potpredsednik srpske vlade i  sef 
Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic  izjavio je 
veceras da je na zasedanju Stalnog saveta OEBS potvrdjeno  da ce lokalni

izbori na Kosovu i Metohiji biti odrzani  "najverovatnije u septembru".
On je ocenio da je realno i odrzavanje izbora u opstinama  Presevo, 
Medvedja i Bujanovac i podsetio da su ti izbori predvidjeni  programom 
vlade Srbije za resavanje krize na jugu Srbije.  Izbori su pomereni da
bi 
bio sacekan popis stanovnista u  nasoj drzavi predvidjen od 1. do 15. 
aprila, rekao je Covic po  dolasku iz Beca.

BUDZET KOSOVA ZA 2002. 374 MILIONA EVRA
         PRISTINA, 7. februara 2002. (Beta) - Budzet Kosova za 2002.
godinu 
iznosi 374 miliona evra, saopstila je danas Centralna poreska uprava na 
Kosovu i dodala da je to za 51 odsto vise od proslogodisnjeg budzeta.
         Vise od 90 odsto sredstava je vec delimicno rasporedjeno,
navodi 
se u saopstenju i dodaje da ce za razliku od 2001. godine, ovogodisnji 
budzet imati samo 25 odsto sredstava koja su obezbedili donatori. 
Zvanicnici fiskalnih vlasti navode da se ovogodisnji budzet puni i 
ulaganjima kapitala, a da se domaci porezi stabilizuju, pa je zavisnost
od 
donacija manja.
         Centralna poreska uprava je objavila da je 51 odsto budzeta 
namenjeno privremenim institucijama Kosova, 20 odsto opstinama, a 29
odsto 
rezervama.

KUTILJERO RAZGOVARAO SA NEDZATOM  DACIJEM
         PRISTINA, 7. februara 2002. (Beta) - Specijalni izaslanik UN za

ljudska prava u bivsoj Jugoslaviji Zoze Kutiljero doputovao je danas u 
posetu Kosovu. Kutiljero je Pristini danas razgovarao samo sa
predsednikom 
kosovskog parlamenta, Nedzatom Dacijem. Tokom susreta bilo je reci o 
aktuelnoj situaciji na Kosovu i stanju ljudskih prava.
         Kutiljero na Kosovu boravi drugi put.
         "Dosao sam u okviru misije prikupljanja cinjenica. O tome sam 
razgovarao sa predsednikom kosovskog parlamenta", izjavio je Kutiljero, 
odbijajuci da pruzi druge pojedinosti.  On je, medjutim, dodao da ce
tokom 
boravka na Kosovu vise govoriti o cilju svoje posete.
         O susretu s Kutiljerom nije se oglasio ni Nedzat Daci, a ured
za 
informisanje kosovskog parlamenta nije izdao posebno saopstenje o 
razgovorima koji su vodjeni.

REPUBLIKA CRNA GORA

DJUKANOVIC: ROZAJCI OKRENUTI EVROPSKOJ CRNOJ GORI
         PODGORICA, 8. februara 2002. (Beta) - Crnogorski predsednik
Milo 
Djukanovic ocenio je da su gradjani u opstini Rozaje "okrenuti
demokratskoj 
i evropskoj politici Crne Gore".
         Djukanovic je, posto je zavrsio posetu toj opstini na granici 
prema Srbiji, rekao da su Rozajci veoma zainteresovani za sto skorije 
definisanje drzavnopravnog statusa Crne Gore i buducih odnosa sa
Srbijom, 
jer je njihova opstina pogranicna.
         Prema njegovim recima, ljudi u Rozajama izlozeni su propagandi 
"raznih politickih manipulatora, sa ovog i susjednog prostora".
Djukanovic 
je u tom kontekstu pomenuo "beogradske filijale u Podgorici" i "filijale

novopazarskih politickih centara", ne precizirajuci na koga se odnosi ta

tvrdnja.
         "I jedni i drugi odradjuju posao za istog politickog
nalogodavca, 
odnosno, za autore projekta velike Srbije", rekao je crnogorski
predsednik. 
On je istakao da drzavno osamostaljenje Crne Gore nece biti nikakva 
opasnost da dodje do navodnog cepanja muslimanskog nacionalnog bica u 
Sandzaku.
         Djukanovic je takodje preneo svoj utisak da u Rozajama postoji 
tradicionalno vrlo jak poslovno-komercijalni duh. "Trebalo bi samo malo
da 
se srede politickobezbjednosne prilike u drzavi i regionu, pa da se
ovdje 
osvjezi taj utihnuli preduzetnicki duh", rekao je crnogorski
predsedsnik.

CRNOGORSKI PARLAMENTARCI U POSJETI SAD
PODGORICA, 8. februara (Tanjug) - Crnogorska parlamentarna  delegacija 
otputovala je danas u SAD, gdje ce boraviti dvadesetak dana na poziv
Stejt 
departmenta.
U delegaciji su potpredsjednik Skupstine Rifat Rastoder i  poslanici 
Miodrag Vukovic, Nikola Gegaj, Olivera Franovic i  Aleksandar Zuric iz
DPS, 
Dragan  Koprivica i Momcilo Vucetic iz SNP, Savo Djurdjevac iz NS, Novak

Radulovic iz SNS, Miroslav Vickovic iz LiSCG, dok  poslanicki klub 
albanskih stranaka predstavljaju Mehmet Bardhi i  Ferhat Dinosa. Clanovi

delegacije su, takodje, i GS Skupstine Dusko Mrdovic i sef kabineta 
predsjednika republickog  parlamenta Sasa Markovic.
Programom posjete predvidjen je veliki broj susreta  crnogorskih 
parlamentaraca sa kolegama iz americkog Kongresa i  visokim
funkcionerima 
americke administracije, a tokom boravka  delegacija ce, pored
Vasingtona, 
boraviti u Njujorku, Arizoni,  Kaliforniji, Pensilvaniji i Nju Dzersiju.

VUJANOVIC:PRIVREDAMA SRBIJE I CRNE GORE POTREBAN SAVEZ DRZAVA
         PODGORICA, 7. februara 2002. (Beta) - Crnogorski premijer Filip

Vujanovic izjavio je danas da ekonomski sistemi Srbije i Crne Gore mogu
da 
"koegzistiraju jedino u savezu suverenih drzava".
         Crnogorski premijer je ocenio da ekonomski sistemi Srbije i
Crne 
Gore ne funkcionisu na istom nivou, kao i da ce "buducnost pokazati kada
ce 
Srbija biti u mogucnosti da prihvati standarde koje Crna Gora vec ima u 
monetarnoj, carinskoj, budzetskoj i spoljnotrgovinskoj sferi". "Mi to 
zelimo Srbiji sto pre, ali ne zelimo da se vezujemo, makar ni na kratko,
za 
ambicije koje bi Crnu Goru vratile nazad i na pocetak ekonomskih
reformi", 
rekao je Vujanovic.


HASKI TRIBUNAL  SRJ

KORAC: AKO SU PATRIOTE, KAKO TVRDE, TREBA DA ODU U HAG JAGODINA, 8.
februara (Tanjug) - Potpredsednik vlade Srbije Zarko Korac 
ocenio je da ce se "prica" sa Hagom zavrsiti posle  izrucenje jos
nekoliko 
ljudi koje Tribunal trazi.
"Nikoga ne saljemo na vesala, nikome ne presudjujemo, samo  trazimo da, 
kada tvrde da su patriote i da su radili u ime svoga  naroda, odu u Hag
i 
da stanu pred sudiju i verujte mi, tu se negde  zavrsava prica sa Hagom
sto 
se tice SRJ i Srbije", rekao je  Korac kasno sinoc jagodnskoj televiziji

"Palma plus".
On je potvrdio da je rec o predsedniku Srbije Milanu Milutinovicu, 
saradnicima bivseg predsednika Slobodana Milosevica  - Nikoli Sainovicu,

Dragoljubu Ojdanicu i Vlajku Stojiljkovicu i  tzv. "vukovarskoj trojci"
- 
generalu Miletu Mrksicu, pukovniku  Veselinu Sljivancaninu i kapetanu 
Miroslavu Radicu.
"Sustina je da li cemo opet biti taoci nekoliko ljudi i da  li ce nam se

vratiti sankcije", rekao je Korac. Ako ljudi odgovorni za strasne
zlocine 
budu suoceni sa pravdom, mnoge tenzije ce splasnuti i bice mogucnosti za

mnogo bolje odnose drzava nasatalih  na prostoru bivse SFRJ, ocenio je
Korac. Na pitanje zasto jos nemamo Zakon za saradnju sa Haskim
tribunalom, Korac 
je istakao da taj sud "vrlo jasno propisuje kakav  treba da izgleda nas 
zakon o saradnji sa Hagom".  "Ne mozete napisati zakon kakav hocete.
Zakon 
mora biti  takav da ga prihvati i odobri Haski sud. Zakon mora da
izgleda 
tako  da Haski sud ima potpunu prednost nad vasim domacim
zakonodavstvom", 
rekao je Korac.

DEL PONTE: U HAGU CE SVEDOCITI VAZNI MILOSEVICEVI SARADNICI
         BRISEL, 7. februara 2002. (Beta) - Tuzilac Haskog suda Karla
del 
Ponte izjavila je belgijskim medijima da ce se na predstojecem sudjenju 
bivsem predsedniku SRJ Slobodanu Milosevicu pojaviti "citav niz veoma 
vaznih svedoka" od kojih su neki sa Milosevicem bili "bliski i radili sa

njim, ili za njega".  Del Ponte je istakla da je "najvaznije da ti
svedoci 
dokazu politicku ili vojnu odgovornost Milosevica...jer on nije bio na 
terenu, nije aktivno delovao, vec je bio onaj odgovorni".
         Po njenim recima, medju svedocima ce se naci i "politicari, 
vojnici, predstavnici medjunarodne zajednice".
         Ona je naglasila da ce najteze biti dokazati optuzbu za genocid
i 
dodala da je "i u optuznici za Bosnu morao da se ukljuci genocid", jer
je 
"postojala volja da se ubiju muslimani u velikom broju".
         Del Ponte je podvukla da postoji "crvena nit" koja povezuje
ratove 
od Hrvatske, pa preko Bosne do Kosova, a to je, kako ona tvrdi,
"teritorija 
koja je morala pasti u ruke Srba, i shodno tome, etnicko ciscenje do
kojeg 
je trebalo da dodje u Hrvatskoj, Bosni ili na Kosovu, tamo gde su Srbi
bili 
manjina". "Prema tome, to etnicko ciscenje je za nas ona 'crvena nit'
koja 
povezuje sve tri optuznice".
         Del Ponte je izjavila da se "sad sve promenilo" i kada je rec o

nastojanjima da budu uhapseni i Hagu predati bivsi celnici RS Radovan 
Karadzic i Ratko Mladic. "Ipak sam dobila znakove da je medjunarodna 
zajednica sada cvrsto resena da uhapsi Karadzica i Mladica i nadam se da
ce 
tako i biti", rekla je ona.
         Odgovarajuci na pitanje "zasto genocidom nisu obuhvacena
zbivanja 
u svim republikama bivse Jugoslavije, gde je bilo sukoba", Del Ponte je 
navela da je to "zbog toga sto je genocid poseban zlocin za koji su 
potrebni krajnje opipljivi dokazi... A ako ga nismo uneli u druge
optuznice 
vezane za Kosovo i Hrvatsku, to je zato sto je nedostajalo elemenata".
         Na pitanje da li misli da je Milosevic bio "jedini naredbodavac

koji je odlucivao o svemu", tuzilac Haskog suda je uzvratila: "Apsolutno

ne. Jer, Milosevic sasvim sam nista ne bi mogao da ucini". Ona je, 
medjutim, dodala da "Milosevic snosi veliki deo odgovornosti, a zajedno
s 
njim i ne malo drugih ljudi".
         Upitana ima li "pismene dokaze da je Milosevic izdavao
naredjenja" 
za ono za sta je optuzen, haski tuzilac je rekla: "Moram reci da su
dokazi 
u nasim sudjenjima svedocenja i dokumenti, isto kao i iskazi eksperata i

analiticara. Bice dosta i dokumenata koji ce biti dati na uvid. Ali
jasno 
je da necu sad reci kakve cemo dokumente podneti, vec na sudjenju".
         Ona je kazala da ce, bude li uhapsen, Karadzicu biti sudjeno 
zajedno s Biljanom Plavsic i Momcilom Krajisnikom, ali je dodala da ce
se 
"za Mladica voditi poseban proces".  Zamoljena da objasni zasto se pravi

takva razlika, Del Ponte je odgovorila da je to "zato sto postoje
razlicite 
odgovornosti".
         "Zbog toga je za Milosevica i zatrazeno jedno sudjenje, jer on
je 
bio sef drzave poslednjih godina, bio je i predsednik Srbije, imao je 
cinjenicku vlast, koja mu je omogucavala da se ponasa na onaj nacin koji
ga 
je i doveo u Hag", rekla je Del Ponte.
         "Da li ocekujete da ce se na optuzenickoj klupi naci i hrvatski

rukovodioci, mozda bosanski Hrvati, ili muslimanske vodje i vodje
kosovskih 
Albanaca?", pitali su hasku tuziteljku novinari belgijskih radio i tv 
stanica. Njen odogovor je glasio: "Neki su vec tamo cekaju na sudjenje. 
Drugi su u bekstvu, a pokrenuli smo i neke istrage, za koje se nadam da
ce 
uskoro biti okoncane. Prema tome, ja zaista verujem da cemo, ukoliko se
sve 
dobro obavi, moci da okoncamo delovanje tuzioca Suda tako sto cemo
podici 
najveci moguci broj optuznica za visoke odgovorne licnosti u raznim 
etnickim grupama".

HAG: LENDEJL DEMANTUJE TVRDNJE O PARTICIPACIJI
         BEOGRAD, 8. februara 2002. (Beta) - Portparol Haskog tribunala 
Dzim Lendejl odbacio je kao "apsolutno netacne" tvrdnje SPS da je od te 
partije trazeno da plati kako bi njeni predstavnici mogli da prate
sudjenje 
bivsem predsedniku SRJ Slobodanu Milosevicu.
         "Nikada niko nije prodavao karte za sudjenje bilo kome u Haskom

tribunalu niti ce se to ikad u buducnosti desiti", kazao je Lendejl u 
telefonskoj izjavi koju danas objavljuje "Politika".
         Portparol socijalista Branko Ruzic kazao je juce novinarima da
su 
iz Tribunala dobili informaciju da ce se naplacivati ulaznice za
sudjenje 
Milosevicu.
         Lendejl je, medjutim, naglasio da ce se Tribunal potruditi da 
obezbedi mesto na galeriji za po jednog clana, predstavnika bilo koje 
stranke na svetu, uz napomenu da je ogromno interesovanje za sudjenje 
Milosevicu koje pocinje 12. februara.




Одговори путем е-поште