Title: Message
 

DANAS, 9.-10.februar, 2002.

terazije:

                Poslednjih godina sve je vise beba rodjenih sa anomalijama

                Istrazivanja nema, a praksa pokazuje poremecaje

                    Beograd - Poslednjih godina sve je vise plodova sa
                poremecajem u razvoju i beba rodjenih sa anomalijama. Ovu
                su cinjenice koje su nam potvrdili najkompetetniji
                strucnjaci iz ove oblasti. Ko je krivac za to, zasada se samo
                nagadja, ali mnogi tvrde da je krivo NATO bombardovanje
                koje se sa sobom donelo i raznorazne stetne hemijske
                supstance koje mi svakodnevno "konzumiramo" putem
                hrane, vode, vazduha. Drugi kazu da i sami imamo dovoljno
                zagadjivaca u svom okruzenju i da ceste havarije u nasim
                hemijskim industrijama takodje stetno uticu na nase
                zdravlje. Sigurno je, medjutim da ne postoje tacni podaci
                sta nas i kako zagadjuje, a ne postoji ni jedinstven registar
                anomalija ploda.
                    Institut za ginekologiju i akuserstvo u Visegradskoj u Beogradu je Ustanova koja koliko-toliko ima uvid. Cim se
                posumnja na postojanje neke vrste anomalije ginekolozi, iz cele Srbije, upucuju trudnicu toj Klinici, koja u saradnji sa
                strucnjacima sa Decjom klinikom utvrdjuje koji je poremecaj u pitanju i da li tako rodjena beba ima sanse ili nema da
                prezivi nakon rodjenja.
                    - Patologije u trudnoci u Srbiji je bilo i ranije, a nazalost kako stvari stoje bice je i ubuduce. Jos od cernobilske
                katastrofe zabelezen je povecan broj poremecaja u razvoju ploda. Takvo "stanje" je trajalo nekoliko godina i taman kad
                smo pomislili da je to proslo, i da je "priroda ucinila svoje", izbio je rat na prostorima bivse Jugoslavije sto je uzrokovalo
                novi porast anomalija. Koliko je rat i NATO bombardovanje uticalo na povecanje ovog broja zasad se ne zna, jer nije
                uradjeno nijedno istrazivanje koje bi potvrdilo ili demantovalo cinjenicu da smo pored uobicjenog stresa bili izlozeni
                radijaciji i raznoraznim hemijskim supstancam koje stetno uticu na nase, a naracito na zdravlje nerodjenih beba, kaze za
                Danas prof. dr Miroslava Pervulov, direktor Insituta za Ginekologiju i akuserstvo u Beogradu.
                    To potvrdjuje i cinjenica da je ove u sredu na ovoj klinici uradjena teska operacija prekida trudnoce jer je majka nosila
                sijamske blizance. Ovakav slucaj zabelezen je na istoj ustanovi pre vise od 20 godina.

                NERODJENE BEBE KAO SENZORI
 

                    Prof. dr Pervulov kaze da se ne zna kada je doslo do moguceg dejstva na genetski potencijal. Cak i kada se pojavi
                odredjena anomalija ne moze se reci da je to bas od bombardovanja. Nerodjene bebe su medjutim najvise osecaju
                "lomove" u okruzenju.
                    Plod u materici je izvanredni senzor koji ukazuje na to da nesto nije u redu kako u mikru tako i u makrosvetu. Mnogo je
                osetljiviji na spoljasne dogadjaje nego li odrastao covek zato sto je broj celijskih deoba u jedinici vremena daleko veci
                kod ploda u razvoju. U stvari, tada ljudsko bice postize naj rast, kaze nasa sagovrnica i istice da je za je potrebno
                sprovesti siroko istrazivanje kako bi se utvrdilo koji je stetni agens direktni uzrocnik anomalije
                    Svojevremno je SANU pokrenula projekat koji je trebalo da istrazi ratna dejstva uticala na zdravlje coveka i i on je
                trebalo da uposli sve strucnjake iz ove oblasti i da prikupi epidemioloske podatke vezane za ovaj vrlo osetljiv teren. Ali,
                to nije sprovedeno do kraja. Za to vreme u Institutu deluju "preventivno".
                    Oformljen je Konzilijum koji prati sve poremecaje u razvoju i jos u trudnoci konstatuje anomaliju, odredjuje njen stepen
                i procenjuje da li se delimicno ili potpuno moze sanirati anomalija. Na kraju, on donosi odluku da li ce pacijentkinju
                poradjati ili prekinuti trudnocu. O ovako delikatnim pitanjima ipak odlucuje Eticki odbor koji postavlja Vlada Srbije, a koji
                se bavi prekidima trudnoce i radi po odredjenim pravilima. Jedno od pravila zabranjuje prekid trudnoce nakon petog
                meseca.
                    Zakon predvidja izuzetak samo u tri slucaja. Prvi je kada je majka tesko obolela, a dalja trudnoca ugrozava njen zivot.
                                                         Trudnoca se prekida i u slucaju bolesti ploda, odnosno kada
                                                     je nakon rodjenja nemoguce sanirati anomaliju.Zato se radi i
                                                     genetski skrining kako bi se utvrdilo postojanje Daunovog
                                                     sindroma.
                                                         Treci slucaj je kada je zena silovana, i kad je pokrenut sudski
                                                     postupak.Takvih primera bilo je kod zena koje su bile u logorima
                                                     u BIH i Hrvatskoj, i koje su se trazile prekid trudnoce u
                                                     poodmakloj trudnoci, posle 5. meseca.
                                                         Predsednik Etickog odbora je naravno ginekolog, a u
                                                     njegovom sastavu su jos, decji lekar, psihijatar, lekari drugih
                                                     specijalnosti (obicno kardiolog), neurolog, a tu su predstavnik
                                                     Vlade, pravnik i socijalni radnik.
                                                         - Poslednjih 20 godina ja sam bila u tom odboru i najveci broj
                                                     slucajeva prekida trudnoce je posledica poremecaja u razvoju
                                                     ploda, kaze prof. dr Pervulov. Ona kaze da je u 70 odsto
                                                     slucajeva za poremecaj u razvoju kriva genetika. Zbog toga je
                                                     "nekorektno" tvrditi da je samo bombardovanje uticalo na
                                                     povecan broj anomalija.

                                                     ULTRAZVUK JE JEDINO BEZOPASAN
 

                                                         Da ne bi doslo do rodjenja dece sa anomalijama potrebno je
                                                     obaviti tri ultrazvucna pregleda u trudnoci. Prvi je je potreban
                                                     zbog utvrdjivanja trudnoce, saznanja koliko plodova zena nosi,
                                                     kao i da bi se proverila vitanost bebe i rad srca. Drugi se radi u
                                                     periodu cetvrtog odnosno petog meseca kada vec mogu da se
                                                     uoce eventualni poremecaji u razvoju ploda. Ukolik postoji
                                                     sumnja onda je potrebno uraditi dodatne labaratorijske analize
                                                     koje u stvari pokazuju da li se anomalije mogu ili ne mogu izleciti.
                                                     Treci pregled ultrazvukom je u devetom mesecu trudnoce i
                                                     pokazuje akuseru kolika je beba, kako je okrenuta i on odlucuje
                                                     kako ce se poroditi zena.
                                                         Ultrazvuk je inace jedini aparat koji ne zraci plod i samim tim ne
                                                     ugrozava ni njegov ni zivot majke. Svi ostali poput skenera ili
                                                     magnetne rezonance stetno uticu na zdravlje i razvoj nerodjene
                                                     bebe jer je njihovo zracenje veliko.
                                                         - Koliko su precizni odnosno tacni ultrazvucni pregledi zavisi
                                                     od znanja koje ima lekar, jer je ultrazvuk subjektivna metoda.
                                                     Mozemo mnogo toga da vidimo ali ne sve. Ovde je vrlo bitna
                                                     samokriticnost lekara koji je duzan da uputi trudnicu kod kolege
                                                     koji to mozda bolje zna da "procita" i analizira ili mozda ima
                                                     savremeniji aparat koji daje pouzdanije informacije, kaze prof. dr
                                                     Pervulov.
                                                         GAK, inace, ne moze da se pohvali savremenom opremom jer
                                                     je nema.
                                                         - Dobicemo jedan aprat za 15 dana koji je poprilicno dobar a
                                                     koji ce biti namenjen iskljucivo zenama koje ne mogu da zatrudne
                                                     jer smo jedina drzavna ustanova koja radi takav program, kaze
                                                     direktor Klinike.
                                                         Zlatija Knezevic
 

                                                         U ponedeljak: Izvestaji sa terena potvrdjuju ucestalost
                                                     anomalija

............................................

                 Na jugu Srbije najgore

                   Nis - Mada jos nemamo preciznu analizu stanja,
                 primetili smo da je od NATO bombardovanja 1999.
                 godine povecan broj plodova sa anomalijama, kaze
                 Dragan Stosic, pomocnik direktora GAK u
                 Klinickom centru u Nisu.
                   Uz rezervu da "ovakva slika mozda nije sasvim
                 objektivna", Stosic kaze da se "iz godine u godinu"
                 povecava broj dijagnostikovanih i rodjenih plodova
                 sa anomalijama, kao sto su Daunov sindrom,
                 gastrosiza ili adrezija jednjaka. On kaze da se
                 ovakvi podaci niskog KC razlikuju od podataka na
                 nivou zemlje, po kojima nema povecanog broja
                 anomalija kod novorodjene dece.
                   "Prema nasem Klinickom centru gravitira oko
                 dva miliona ljudi sa juga Srbije i Kosova i Metohije.
                 Mi nemamo tacan pregled teritorija sa koje dolaze
                 majke kod cijeg ploda se utvrdjuju anomalije, kao i
                 da li su u vreme trudnoce bile izlozene
                 bombardovanju. Ipak, primetili smo povecan broj
                 dece za Daunovim sindromom i imali male
                 "serijale" plodova sa gastrosizom ili anomalijama
                 jednjaka. Najlakse je reci da su ovakvi poremecaji
                 posledica bombardovanja ili zracenja, ali nemamo
                 argumentaciju za takve tvrdnje. Uzrok pojave
                 Daunovog sindroma, recimo, jos nije otkriven, ali
                 se zna da se takav sindrom ne javlja zbog zracenja",
                 kaze Stosic.
                   On dodaje da u niskom KC nije primecen povecan
                 broj spontanih abortusa nakon rata 1999, ali da ni
                 ta ocena ne mora biti potpuno tacna, posto se
                 intervencije u takvim slucajevima rade i u
                 privatnim ordinacijama.
                   Prema njegovim recima precizniji podaci o uticaju
                 bombardovanja na ginekolosko zdravlje populacije
                 trebalo bi da budu saopsteni tokom
                 Ginekolosko-akuserske nedelje, koja ce se odrzati
                 sredinom ove godine u Beogradu. Na tom skupu
                 bice reci o anomalijama plodova i ginekoloskim
                 malignim oboljenjima.
                   Z. Miladinovic
 

                 Karcinom jajnika u ofanzivi

                   Poslednjih godina zabelezen je i porast slucajeva
                 karcinoma jajnika. Radi se o devojkama i izuzetno
                 mladim zenama koje jos nisu radjale. Karcionom
                 jajnika se kod njih pojavljuje iz "cista mira".
                 Takvu situaciju nismo imali pre 20 i vise godine. To
                 je velika tragedija za nasu populaciju, navode u
                 Insitututu za ginekologiju i akuserstvo.
 

                 Nema tragova genetskih
                 mutacija u Pancevu

                   Tri godine posle NATO agresije i ekoloske
                 katastrofe izazvane zbog bombradovanja kompleksa
                 fabrika petrohemijske industrije u Pancevu jos
                 nema nikavih alarmantnih promena na
                 novorodjenoj deci, niti tragova bilo kakvih
                 genetskih poremecaja.Da bi se naucno utvrdilo da li
                 su bombardovanje,zagadjenje zivotne sredine i
                 stresovi zbog toga dodatno uticali na pad nataliteta i
                 bili uzrocnik nekih mutacija potrebno je sacekati
                 jos nekoliko godina i sprovesti temeljna
                 istrazivanja, i tek posle toga bi bilo moguce
                 iznosenje validnih ocena - smatra doktor Vladimir
                 Vajs, nacelnik Ginekolosko-akuserskog odeljenja
                 u bolnici u Pancevu.
                   Sa druge strane, on kaze da je tokom rata bilo
                 slucajeva zena koje su prekidale trudnocu u strahu
                 od posledica i da je bilo lekara koji su davali takve
                 savete.Medjutim, oni su bili bez osnova,zbog toga
                 sto ce eventualne promene i poremecaji u
                 genetskom zapisu zena sa podrucja Panceva i
                 Juznog Banata moci da se vide tek posle vise
                 godina.
 
 
 
 

<<attachment: NACIONALNI PARK MAJDANPEK.jpg>>

Одговори путем е-поште