Title: Message
O HASKOM SUDU ODLUCUJE SAVET BEZBEDNOSTI | 15:50 | Izvor: SENSE

 
Vasington -- U Njujorku je najavljeno da ce predstavnici medjunarodnih tribunala za bivsu Jugoslaviju i Ruandu razgovarati iduce nedelje sa budzetskim komitetom Generalne skupstine Ujedinjenih nacija o daljem finansiranju ovih institucija, koje je Savet bezbednosti formirao u jeku ratova na Balkanu i u Africi. U sedistu svetske organizacije naglaseno je tim povodom da je u ovom slucaju rec o "redovnom usaglasavanju stavova" osnivaca iz UN sa izaslanicima iz Haga i Aruse - sastanku koji je, sticajem okolnosti, koincidirao sa inicijativom Busove administracije da se rad ova dva medjunarodna tribunala oroci do 2008. godine. "Predsedavajuci Haskog tribunala Klod Zorda i glavni tuzilac Karla del Ponte vec su generalno najavili, istupajuci prosle godine pred Savetom bezbednosti, da bi se u tom roku mogao i ocekivati zavrsetak poslova postavljenih osnivackim dokumentom iz 1993. godine", saopstila je Mari Okabe, predstavnica za stampu generalnog sekretara UN Kofija Anana.

Pomenuto Prosperovo istupanje - pred Komitetom za medjunarodne odnose kongresnog Predstavnickog doma - pocinje da dobija sve sire odjeke i u americkoj javnosti. U izjavi za Njujork tajms oglasio se predsedavajuci Ustavnog suda Juzne Afrike Ricard Goldstoun, inace prvi glavni tuzilac Haskog tribunala, sa upozorenjem na sire medjunarodne reperkusije koje mogu da imaju dalji pokusaji "vezivanja ruku" sudovima zaduzenim od strane UN da odmeri pravdu odgovornima za najteze ratne zlocine u bivsoj Jugoslaviji i Ruandi. "Preuranjeno je, u svakom pogledu, postavljati striktne vremenske rokove u situaciji kad se glavni optuzeni za zlocine u Bosni i dalje nalaze van domasaja Hasksog tribunala. Sudovi u Hagu i Arusi pruzaju maksimalni doprinos, imajuci u vidu uslove u kojima rade, i mora im se omoguciti da dovrse svoj posao bez ikakvih pritisaka sa strane", rekao je Goldstoun, podsecajuci da se rad Tribunala u Hagu moze okoncati "jedino onako kako je i otpoceo"- odgovarajucom rezolucijom Saveta bezbednosti, a ne odlukom Bele kuce.Direktor u organizaciji Hjumen rajts voc Ricard Diker takodje je javno upozorio na potencijalnu kontraproduktivnost inicijative americke administracije "u trenutku kad je pred Haskim tribunalom, procesom Milosevicu pocelo najznacajnije sudjenje za ratne zlocine posle Nirnberga 1945". "Koja je svrha izazivati konfrontaciju sa saveznicima, kad se americki plan prakticno poklapa sa planom koji je glavni tuzilac Karla del Ponte iznela novembra prosle godine pred Savetom bezbednosti, najavljujuci za 2008. godinu zavrsetak procesa koje planirao Tribunal u Hagu? Ako pojedine vlade pocnu da diktiraju tuzilastvima u Hagu i Arusi sta zele da se uradi, i u kom roku, onda ce to oznaciti kraj nezavisnosti tih sudova", upozorio je Diker u intervjuu za Americki nacionalni radio, ocenjujuci da pravosudni sistemi u SR Jugoslaviji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj "ni izbliza jos nisu spremni" da preuzmu obaveze koje su sad u nadleznosti Haskog tribunala.

Attachment: spacer.gif
Description: GIF image

Одговори путем е-поште