Title: Message


SRBIJA U HAGU


Hajdu�ka narav

Samoubistvo Stojiljkovi�a i odmetni�tvo Mladi�a i Karad�i�a postaju ekstremni uzori za vulgarnu politi�ku zloupotrebu


Pi�e: Ljubodrag Stojadinovi�

General Ojdani� se sprema da otputuje u Hag. Ne kao hajduk, nego kao �ovek koji ima prava na nadu da �e se jednoga dana dokopati slobode. Tako je generalovu putnu groznicu slikovito objasnio ministar Bati�, veruju�i da �e "lica sa spiska" nekako prirodnije slediti primer nekada�njeg vojskovo�e nego biv�eg ministra policije.

Mo�da �e u me�uvremenu (kad ovaj tekst bude pred vama) jo� neko probati da sa sebe skine teret nepodno�ljivog i��ekivanja i zapo�ne sa operacijom primicanja �eveningenu. Ljudi iz vlasti se veoma �uvaju da ne koriste pojam "predaja", jer to naprosto nije podsticajno za prva lica jednog istro�enog herojskog vremena. Zato se, bar prema nejasnom obrazlo�enju ministra pravde, niko i ne predaje. Svi oni (dobrovoljci) jednostavno "idu u Hag", svojom voljom, svesni kakve prednosti nosi takav nivo kooperativnosti. Za one koji na svojim ku�nim adresama �ekaju pozive, neke proceduralne neprijatnosti se u kontaktima sa policijom ne mogu izbe�i. Ponedeljak pre podne je verovatno ostavljen kao vreme "minut posle roka", kako bi taj va�an vikend na slobodi ostao nedirnut.

Nezavisno od Zakona i pove�anog ranga legitimnosti na osnovu njega, gospo�a Ponte je �esto u Beogradu. Njena balkanska turneja bi mogla biti definisana kao "dodatni stimulans" neslo�noj beogradskoj vladaju�oj koaliciji. Kona�no su se "rogovi u vre�i" sreli na liniji neizbe�nog kompromisa opstanka.

Ali, tu�iteljica je poku�ala da na�e nekakvu sumnjivu ravnote�u i nagovestila prve optu�nice protiv pripadnika OVK. Od toga da li �e ona, tragaju�i za zlo�ina�kim kosovskim balansom, "zapakovati" neka od poznatih lica (Ta�i, Haradinaj), ne�e mnogo zavisiti status Srba na poternicama. Mogu�e traganje za ravnote�om ovde ima samo smisao simbolike. Preventivna raspodela krivice za lom na Kosovu ostaje, i zato �e optu�eni Albanci, ako ih uop�te neko bude privodio Hagu, biti samo anonimni statisti. Uostalom, gospo�a Ponte je u Beograd do�la iz sasvim drugog razloga. Ona tra�i Ratka Mladi�a.

Mo�da je tu i najdeblji �vor, onaj kapitalni uslov koji Hag postavlja kako bi vlast u Beogradu dobila �istu prelaznu ocenu. Uzgred, svima je takva ocena vi�e nego potrebna, po�to se na du�e staze "bez saradnje" sve va�ne relacije dovode pod izolacionu sumnju. Mladi� je upravo onaj vreli kamen koga je te�ko dr�ati u �aci i zato niko nije sklon da prizna da mu je dostupan. Nije u Republici Srpskoj, nije u Srbiji. Nema ga u Crnoj Gori. Srpski premijer je ve� nekoliko puta otkrio svoju jaku nelagodnost kad su ga pritesnili pitanjima o Mladi�u. U poku�ajima da takvu tegobu nekako otkloni od nadle�nosti svoje vlade, sklon je da ka�e kako "niko ne zna gde je Mladi�", a zatim da bi njegovo hap�enje moglo da izazove nemire u Srbiji.

O istoj li�nosti ministar Mihajlovi� govori da mu nije poznato da je ona (li�nost) u Srbiji. Naprotiv, misli da nije. Me�utim, gospo�a Ponte tvrdi da zna i ka�e da je Mladi� u Srbiji. Isti stav ponovila je Florans Artman, i tek posle tako zamr�ene pri�e nije lako dokonati gde bi Mladi� zaista mogao da bude. Jo� je te�e do�i do njega i mo�e se naslutiti kako elitne snage NATO, bez dobrih informacija, vi�e ne�e tragati za Mladi�em, ma gde on bio. Ve� su ga desetak puta hvatali, pa ni�ta. Zato im srpski premijer i udeljuje neprijatne primedbe: "Nije mogao NATO, za�to mislite da bismo morali mi? On i nije na� dr�avljanin!"

U stvari, �itava zamisao se svodi na konstrukciju nekakve akcione kooperativnosti: oni (Zapad) uradi�e sve �to treba, samo su im potrebne informacije. Pitanje je krajnje jednostavno: gde je Ratko Mladi�. Odgovor bi re�io sve, tvrdi tu�iteljica. Ali, krug se zatvara na replici koja obesmi�ljava pitanje: Niko ne zna gde je. Mi ne znamo. Ako vi znate, i ako mo�ete - eto vam ga pa ga hvatajte.

Mit je zasad neobja�njiv, ali �e ga Zapad uporno dogra�ivati poku�ajem da ga sru�i. Istovremeno, kao i samoubistvo Stojiljkovi�a, i odmetni�tvo Mladi�a i Karad�i�a postaju ekstremni uzori za vulgarnu politi�ku zloupotrebu. Nezavisno od ranijih krivica i zasluga, suicid i odmetni�tvo iznenada su uzdignuti na vrednosni postament marginalnih, ali razornih grupacija iz politi�kog podzemlja. Te�ko je verovati da bi Mladi� i Karad�i� dobrovoljno pristali da budu upravo njihove ikone, ali iz svojih pozicija ve�itih begunaca oni ne mogu ni da objasne niti da se brane od svojih �udnih sledbenika.

Ako Hag (zasad) ne ume ili ne mo�e da iza�e na kraj sa dvojicom lidera bosanskih Srba, jedan va�an Milo�evi�ev general (Ojdani�) mo�e tamo da bude igra� velike role. Nema sumnje da je on jo� pomalo lojalan svom nekada�njem vo�i. Ali, to vi�e nije onaj fanatizam iz vremena kad je general sve�ano otvarao pontonsku �upriju kod Mijatovca. Mo�e se pouzdano o�ekivati da �e vojnik, sklon da do kraja isteruje logiku svoje rizi�ne profesije, dosledno braniti sebe. Za to je, kako tvrde njegovi zastupnici, ve� pribrao dve do tri hiljade stranica materijala. Ako brani sebe i onda�nju poziciju na�elnika ratnog general�taba, to ne�e i�i u prilog Milo�evi�u. Pre svega zato �to ima indicija da ga je vrhovni komandant u ratu 1999. godine sasvim zaobi�ao i davao naloge neposredno komandantu Tre�e armije.

General Ojdani� zna �ta je vojni�ki red i to ga je u ono vreme te�ko pogodilo, iako je u Milo�evi�u redovno video neku verziju bo�anstva. Ali, desi se da i bogovi padnu, �to krupnom Zlatiborcu ipak nije moglo da promakne.

On zaista ima �ta da ka�e pred sudom. Mo�da vi�e kao svedok nego kao optu�eni, prvi koji �e Milo�evi�a napasti i kad poku�a da ga brani.

Back

Attachment: vrati.gif
Description: GIF image

Одговори путем е-поште