-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA1


======================================================================
Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na nasem sajtu 
(http://www.b92.net/phpBB/index.php).

- ---
Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane koriscenjem PGP 
sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost 
primljenih informacija. 

Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi:

http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc

Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi:

http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international) 
======================================================================

MMF VERUJE U EKONOMSKU POLITIKU SRJ

Vasington, Beograd -- Izvrsni odbor direktora Medjunarodnog monetarnog fonda u 
ponedeljak je odobrio nov, trogodisnji stend-baj aranzzman za Srbiju i Crnu Goru, 
vredan preko 800 miliona dolara. Na sednici u Vasingtonu je ocenjeno da su u obe 
federalne jedinice postignuti ohrabrujuci rezultati u proteklih godinu i po dana, 
posle obnavljanja punopravnog clanstva Jugoslavije u MMF. Kako je receno, to se odnosi 
na sprovodjenje demokratskih i ekonomskih refomi, a posebno na planu stabilizovanja 
monetarne i fiskalne situacije u Srbiji i Crnoj Gori. Shodno tome, Izvrsni odbor MMF 
odobrio je stend-baj aranzman pod veoma povoljnim uslovima. Ono sto je od posebnog 
znacaja u toj odluci je cinjenica da je Izvrsni odbor MMF ipak izglasao odluku o ovom 
novom stend-baj aranzmanu, a to, kako se procenjuje u prvim reagovanjima u Vasingtonu, 
predstavlja znacajnu potvrdu medjunarodnog kredibiliteta i poverenja u ekonomsku 
politiku Srbije i Crne Gore. U Vasingtonu se ocekuje da bi odluka MMF, kombinovana s 
neodloznom primenom zakona o saradnji SRJ s Tribunalom u Hagu, mogla da pomogne brzem 
i efikasnijem otklanjaju preostalih prepreka za normalizaciju odnosa SRJ sa SAD. 
Guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan Dinkic u izjavi za TV B92 kaze da je odluka 
Medjunarodnog monetarnog fonda najveci uspeh do sada. Vrlo je bitno to sto je aranzman 
odobren na 3 godine, a ne kao raniji, na nekoliko meseci ili maksimum godinu dana. "To 
znaci da smo sa kriznog finansiranja presli na dugorocno finansiranje, ovo je granica 
koju smo presli, i sada mozemo da kazemo da privreda vise nece ici unazad. Sto se tice 
obaveza, aranzman smo dobili na 10 godina, s 4 i po godine grejs-perioda i kamatom 3 
odsto godisnje. Novac MMF je u svakoj zemlji iskljucivo uvek namenjen centralnoj 
banci, za stabilizaciju valute i za saniranje problema u platnom bilansu. Ali, to 
indirektno ima uticaj na proizvodnju tako sto ce svi investitori, kada cuju da imamo 
aranzman na 3 godine, poceti da razmisljaju ovako: 'ako je MMF dao aranzman nekome na 
3 godine, mi slobodno mozemo da ulozimo svoj novac jer znamo da ce devizno trziste 
biti stabilno, da cemo za lokalnu valutu moci da kupimo onoliko deviza koliko hocemo, 
onda ce valuta biti stabilna i onda mozemo da sigurno ulazemo'", kaze Dinkic. 
"Aranzman je usvojen na cudan nacin, s obzirom na moguce uslove koje je izneo senator 
Dzosef Bajden i na kongresni zakon o nastavku finansijske pomoci SRJ koji ogranicava i 
predstavnike SAD u Medjunarodnom monetarnom fondu", kaze Dinkic i
objasnjava: "Amerikanci su izneli sve najlepse o nasem ekonomskom razvoju, o nasem 
programu, a glasali su protiv i rekli da moraju tako zbog svojih zakonskih uslova. Oni 
su glasali protiv, ali nisu lobirali da drugi glasaju protiv i aranzman je prosao. Mi 
nismo hteli da komentarisemo Bajdenovu izjavu jer smo znali da ce aranzman proci. 
Bajden je albanski lobista, tako da to nije stav cele administracije SAD, ali svakako 
da moramo da popravimo odnose sa SAD, ali uslovi koje je Bajden pominjao nisu uslovi 
Kongresa SAD", rekao je Dinkic. 
Od stend-baj aranzmana s MNF zavisi i dogovor o otpisu duga s poveriocima u Pariskom 
klubu.


SEFOVI DIPLOMATIJE EU O JUGOSLAVIJI I BALKANU

Brisel -- Sefovi diplomatija Evropske unije su izrazili nadu da ce, nakon sastanaka 
konsultativne radne grupe EU-SRJ, "brzo biti stvoreni uslovi" za izradu studije o 
izvodljivosti i "brzo donosenje odluke o pokretanju pregovora o sporazumu o 
asocijaciji i asocijaciji" SRJ i EU. Ministri EU su "naglasili da je za SRJ od 
prvenstvenog znacaja da neodlozno sprovede Polazne osnove za preuredjenje odnosa 
Srbije i Crne Gore, a posebno kad je rec o delotvornom funkcionisanju jedinstvenog 
ekonomskog prostora u drzavi". U zakljuccima koje su razmatrali sefovi diplomatija EU, 
podvlaci se da su "sprovodjenje medjunarodnih pravnih obaveza SRJ, a narocito saradnja 
s Haskim sudom i postovanje Dejtonskog sporazuma, kao i ucvrscenje civilnog nadzora 
nad Vojskom, kljucno znacajni elementi za sposobnost te drzave da nastavi da ide putem 
evropske integracije". Predstavnik EU Havijer Solana je sefovima diplomatija EU 
pripremio sazet izvestaj o tome sta je do sada uradjeno na sprovodjenju sporazuma 
Srbija-Crna Gora, uz ocenu da je to do sada bilo uglavnom povoljno i da bi sve trebalo 
da bude ubrzano posto u Crnoj Gori budu odrzani lokalni izbori. Sefovi diplomatija EU 
su pozvali "vlasti u Beogradu i UNMIK da, s prelaznim ustanovama samouprave na Kosovu, 
na temelju Ustavnog okvira i Zajednickog dokumenta, odlucno i u okviru svojih 
nadleznosti rade na ostvarivanju ciljeva procesa stabilizacije i asocijacije u sklopu 
Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN". Evropski ministri su izrazili zadovoljstvo 
zbog toga sto je proces stabilizacije i asocijacije postao "pokretacka snaga za 
politicke, demokratske i ekonomske reforme" 5 zemalja Zapadnog Balkana. "Glavna 
dodatna vrednost Pakta stabilnosti", po njihovom uverenju, "lezi u podsticanju 
regionalne saradnje, narocito na poljima povratka izbeglica, medija, trgovine, 
investicija, infrastrukture i borbe protiv organizovanog zlocina". Oni su dodali da ce 
brzina ulaska u EU svake od tih zemalja zavisiti pojedinacno od njihove sposobnosti da 
ispune uslove i budu u stanju da se ukljuce u evropske strukture. Sefovi diplomata EU 
pozdravili su spremnost koju je izarazila grcka vlada da tokom svog predsedavanja EU 
iduce godine organizuje sastanak na vrhu zemalja-clanica procesa stabilizacije i 
asocijacije, odnosno EU i SRJ, Albanije, BIH, Makedonije i Hrvatske.


PORTMAN U POSETI JUGOSLAVIJI

Beograd -- Regionalni koordinator Svetske banke za Jugoistocnu Evropu Kristijan 
Portman poceo je u ponedeljak trodnevnu posetu Jugoslaviji, tokom koje ce se sastati 
sa zvanicnicima srpske i crnogorske vlade. Portman ce u utorak s potpredsednikom 
Savezne vlade Miroljubom Labusom potpisati sporazum o projektu unapredjenja 
obrazovanja, vredan 10 miliona dolara, koji je nedavno odobrio Odbor direktora Svetske 
banke. Bice, takodje, potpisan i sporazum o kanadskoj pomoci u vredan 500.000 
kanadskih dolara za podrsku sistemu socijalne zastite. Tokom razgovora s Vladinim 
predstavnicima, Portman ce biti upoznat i s napretkom u snizenju stope siromastva, pri 
cemu ce biti reci i o buducim projektima podrske Svetske banke Jugoslaviji u narednih 
godinu dana.


ZASEDALO PREDSEDNISTVO DOS

Beograd -- Na sednici Predsednistva DOS u ponedeljak je prihvacen izvesaj o radu Vlade 
Srbije i odluceno da budu fomirana 2 nova ministarstva, za lokalnu samoupravu i za 
zastitu zivotne sredine. Novi ministri bice Rodoljub Sabic i Andjelka Mihajlov. 
Liderima Nove Srbije i Reformista Vojvodine bice ponudjena mesta potpredsednika Vlade 
Srbije, saopstili su posle sastanka premijer Srbie Zoran Djindjic i sef jugoslovenske 
diplomatije Goran Svilanovic. Djindjic je rekao da na ostalim mestima u Vladi nece 
biti izmena. Na Predsednistvu je, prema njegovim recima, dogovoreno da sve teme koje 
se ne ticu reformi u zemlji budu stavljene u drugi plan. Na pitanje da li su se lideri 
DOS izjasnili o kampanji Demohriscanske stranke Srbije za nezavisnu Srbiju, Djindjic 
je rekao da je dogovoreno da "u drugom planu budu i Baticeve izjave u vezi s kampanjom 
stranke". Ako Velimir Ilic ne prihvati mesto potpredsednika Vlade, ono nece biti 
nudjeno nikom drugom, rekao je premijer i dodao da ipak ocekuje da Ilic udje u Vladu. 
Za sada se jos ne zna koje ce biti zaduzenje Miodraga Isakova, ali je Djindjic naveo 
da smatra da jedan od potpredsednika treba da bude zaduzen za sprovodjenje zakona o 
radiodifuziji i kontakte s medijima. Premijer je odrecno odgovorio na pitanje da li je 
Nebojsa Covic trazio jos neko mesto u Vladi za svoju Demokratsku alternativu. Djindjic 
je jos rekao da ce do kraja nedelje biti odrzan sastanak s predstavnicima "Zajedno za 
Jugoslaviju" na kome ce biti dogovoren datum nastavka sednice Savezne skupstine na 
kojoj ce biti razmatran Sporazum o redefinisanju odnosa Srbije i Crne Gore. "Ako 
neposredan izbor poslanika za novu Skupstinu i zahtev Socijalisticke narodne partije 
da se o Ustavnoj povelji glasa, a ne samo da bude proglasena u Saveznoj skupstini, 
budu jedine sporne tacke, DOS ce podrzati zahtev SNP", rekao je Djindjic i izrazio 
uverenje da ce Sporazum biti usvojen do kraja meseca.


DSS PRAVI USTAVNU POVELJU

Beograd -- Predstavnici Demokratske stranke Srbije ne ucestvuju u razgovorima o 
rekonstrukciji Vlade Srbije. Potpredsednik DSS Dragan Marsicanin ocenio je da je 
"ocigledno kako je u toku velika trgovina". Marsicanin je saopstio da ce DSS formirati 
tim strucnjaka koji ce predloziti resenje za Ustavnu povelju buduce zajednicke drzave 
Srbije i Crne Gore. On nije zeleo da imenuje sastav tog tima, ali je rekao da ce na 
izradi ustavne povelje raditi isti strucnjaci koji su sacinili predlog DSS za Ustav 
Srbije i da ce im se prikljuciti grupa profesora beogradskog Pravnog fakulteta. 
Marsicanin je optuzio Vladu Srbije da nije adekvatno odgovorila na pisanje medija o 
rezultatima tendera za nabavku sirove nafte u "Naftnoj industriji Srbije" i navodno 
neregularnoj izgradnji i rehabilitaciji auto-puteva. "Podsetimo se samo 'afere 
Gavrilovic', duvanske afere, afere vezane za prodaju 'Beocinske cementare', afere 
kradje glasova u Narodnoj skupstini, 'afere Delimustafic', afere kupovine struje za 
2001, spijunske afere. Na ove afere, koje smo vec mozda i zaboravili, nadovezale su se 
prosle nedelje i 2 nove, surcinska, tj. asfaltna, i naftna i to je sasvim prirodno 
kada znamo da su prethodne, izuzev kada je rec o spijunskoj aferi, ostale bez ikakvih 
posledica za njihove aktere i za one koji je trebalo da ih rese", rekao je Marsicanin.


ZATVOREN SASTANAK VRHA SRJ I PREDSTAVNIKA NATO

Beograd -- Sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic potvrdio je za Radio B92 da 
je krajem prosle nedelje, u mestu Morovic, u blizini granice s Hrvatskom, održan 
sastanak zvanicnika Jugoslavije i NATO, na kom je razgovarano o mogucnostima za ulazak 
SRJ u Partnerstvo za mir. Sastanak je odrzan 9. i 10 maja, bez prisustva novinara, a u 
organizaciji Atlantskog saveta Jugoslavije. Svilanoviæ je rekao i da je u toku 
uspostavljanje viseg stepena poverenja izmedju predstavnika VJ i NATO. "Razgovori u 
cetvrtak i petak su bili vrlo dobri, nadam se da ce takvih razgovora biti i ubuduce i 
da ce njihov ukupan rezultat biti ulazak Jugoslavije u Partnerstvo za mir i potpuna 
integracija zemlje u jedan velik sistem bezbednosti, koji obuhvata sve zemlje oko nas. 
Pored toga, ovakvi sastanci sluze tome da se gradi poverenje medju oficirima nase 
vojske i onih u NATO, koja je na niskom nivou zbog svega kroz sta smo prosli", rekao 
je Svilanovic. On je potvrdio da je bilo reci o uslovima koje NATO postavlja za ulazak 
Jugoslavije u Partnerstvo za mir, a to su saradnja s Haskim tribunalom i civilna i 
demokratska kontrole VJ. "Mislim da smo napravili velik korak u tom smislu s obzirom 
na to koliko je ljudi vec dobrovoljno otislo i s obzirom na to da ce u narednih par 
dana jos neki, koji su se prijavili za tu mogucnost, takodje iskoristiti ovu priliku. 
Verujem da je to jedan velik korak napred kada je u pitanju saradnja s Hagom. Sto se 
tice demokratske kontrole vojnih snaga, to je abeceda clanstva Jugoslavije u 
Partnerstvu za mir, jer to je nesto sto smo poceli formiranjem radne grupe koju je 
formirao Micunovic, koja bi trebalo da se bavi zakonodavstvom. To je ipak jedan dugi 
put. Reforma Vojske jeste nesto sto traje nekoliko godina", dodao je Svilanovic. 
Pored Svilanovica, na sastanku su, izmedju ostalih, ucestvovali zamenik nacelnika 
Generalstaba VJ, general Branko Krga, kao i savetnici predsednika SRJ Vojislava 
Kostunice Rade Bulatovic i Predrag Simic. Predstavnik Crne Gore bio je vojni savetnik 
crnogorskog predsednika, general Blagoje Grahovac. Delegaciju NATO predvodili su 
Robert Seri i Kris Doneli, dok je predstavnik Vasingtona bio Brus Dzekson. 
Na konferenciji za novinare u Vladi Srbije, potpredsednik Vlade Nebojsa Covic je o 
ovom sastanku rekao: "To su bili razgovori o perspektivama i pristupima i s jedne i s 
druge strane u smislu odredjenih koraka koji nas cekaju, a prvi korak je Partnerstvo 
za mir".


PAPA PODRZAVA INTEGRACIJU SRBIJE U EVROPU

Vatikan -- Poglavar Rimokatolicke crkve, papa Jovan Pavle Drugi, i Sveta stolica 
podrzavaju integraciju Srbije i citave Istocne Evrope u evropske institucije, izjavio 
je predsednik Papskog veca za unapredjivanje jedinstva medju hriscanima, kardinal 
Valter Kasper. On je u Beogradu razgovarao s potpredsednikom Vlade Srbije Zarkom 
Koracem i ministrom vera Vojislavom Milovanovicem. Kasper je, nakon razgovora, izrazio 
zahvalnost predstavnicima Vlade zbog uvodjenja veronauke u skolski sistem i ponovio da 
je, u razgovoru s patrijarhom Pavlom, pozvao delegaciju Srpske pravoslavne crkve da 
poseti Vatikan.


ILIC: MORAM DA POBEDIM LABUSA

Leskovac -- Lider Nove Srbije Velimir Ilic izjavio je da ce se kandidovati za 
predsednika Srbije kako bi pobedio Miroljuba Labusa. "Moram da ga pobedim, jer on ne 
zna da pokrene Srbiju i srpsku privredu, selo, mala i srednja preduzeca, a Srbija nema 
vremena da ga ceka da to nauci. On je ceo zivot proveo po nekim Titovim i 
Milosevicevim institutima", rekao je Ilic. On je dodao da ce voditi kampanju "od kuce 
do kuce", dok ce u Labusovu kampanju za predsednika Srbije biti ulozen velik novac 
"koji je pokupljen od naroda". "Ja nisam dobio ekonomske odnose sa inostranstvom kao 
moj protivkandidat, nisam doveo svetske banke kao on. Nismo mi naivni. To niko ne radi 
tek tako, to su ogromne pare, ali ja cu ici u kampanju po selima, gradovima, od kuce 
do kuce, da se upoznam s narodom", precizirao je Ilic. 
Ilic se zalozio za formiranje prelazne republicke vlade koja bi pripremila vanredne 
izbore na svim nivoima. On je naveo da nema "sukoba" s premijerom Srbije Zoranom 
Djindjicem, ali da je "iritiran" ponasanjem drugih clanova Vlade, koji su "raznim 
ucenama" uslovljavali Ilicev ulazak u Vladu. Lider Nove Srbije je rekao da mu nije 
stalo do potpredsednickog mesta u Vladi, kao i da ne prihvata "ucene" i "ultimatume".


PREDIZBORNA TISINA U CRNOJ GORI

Podgorica -- U nedelju u ponoc je pocela predizborna izborna tisina u Crnoj Gori pred 
lokalne izbore koji ce biti odrzani u 19 opstina. Glasanja nece biti u Podgorici i 
Herceg Novom, gde su 2000. odrzani vanredni izbori. Od 19 opstina u 11 je na vlasti 
koalicija Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, a u ostalim 
clanice koalicije "Zajedno za Jugoslaviju". Pravo glasa na lokalnim izborima ima nesto 
vise 311.000 gradjana, a Vlada Crne Gore je 15. maj proglasila za neradan dan.


ZASTICEN SVEDOK K3 SVEDOCICE JAVNO

Hag -- Svedok K3 ce svedociti javno, ali je njegovo ime jos nepoznato, iako se 
nezvanicno saznaje da nije rec o osobi koja za vreme prethodne vlasti bila na 
znacajnim, cak bilo kakvim drzavnim funkcijama. U Hagu se vec nekoliko dana zna da ce 
K3 svedociti, ali je to javno otkrio tek Slobodan Milosevic kada je u sudnici rekao: 
"Tokom vikenda sam procitao i izjavu nekakvog zasticenog svedoka K3. Ja nisam dobio 
ime tog svedoka, iako vidim da je on planiran vec za utorak. Trazim da mi bude 
dostavljeno njegovo ime, a hteo bih da skrenem paznju da sam, citajuci njegovu izjavu, 
mogao da zakljucim samo to da je u pitanju neki prevarant ili bolesna osoba". Na ovo 
je na kraju sesije reagovao tuzilac Dzefri Najs koji je odbacio zahtev optuzenikove 
primedbe, jer ime svedoka "za kog kaze da nije dobio ime, jeste u stvari dato 7. 
februara u jednoj izjavi u kojoj se nalazi ime koje je njemu poznato". "Ja nemam 
sumnje da mu je poznato i na osnovu sadrzaja dokumenta koji je dobio, a taj svedok ce 
svedociti javno. On ce svedociti u utorak, kada zavrsimo s dokaznim predmetima vezanim 
za tog svedoka", rekao je Najs. K3 je spominjan kao prvi svedok Tuzilastva, ali je taj 
"insajder" ustupio mesto Mahmutu Bakaliju. Njegovo svedocenje, kako je svojevremeno 
spekulisano, trebalo bi da se odnosi najvise na period kada su u Rambujeu i Parizu 
odrzavane mirovne konferencije. On bi, prema tim nagadjanjima, svedocio o 
Milosevicevoj stvarnoj kontroli Vojske i policije na Kosovu, koju je ostvarivao preko 
specijalnog izaslanika Nikole Sainovica. Takodje, taj adut Tuzilastva navodno je 
upoznat i s pregovorima koji su vodjeni sa zapadnim zemljama, ali je navodno i sam 
posredovao u uspostavljanju kontakata s tadasnjim liderima kosovskih Albanaca. Prema 
drugim nezvanicnim izvorima, K3 ce govoriti i o promenama u vrhu Vojske i policije 
posle kojih je promenjena i politika Beograda i prema kosovskom pitanju. 
U procesu protiv Milosevica u ponedeljak su zavrsena unakrsna ispitivanja svedoka 
optuzbe, bivseg kapetana Vojske Jugoslavije Nika Peraja i nekadasnjeg zvanicnika 
Misije OEBS na Kosovu Dzona Drevenkijevica o zbivanjima u selu Racak, u januaru 1999. 
Ispitujuci Drevenkijevica, Milosevic je sugerisao je da je Racak bio uporiste OVK, da 
su posmatraci KVM bili prisutni tokom policijske akcije 15. januara 1999. i nakon nje 
konstatovali da je ubijen jedan Albanac, a da ih je jos nekoliko ranjeno. 
Drevenkijevic, koji je svoje svedocenje poceo u aprilu, rekao je da nije znao da je 
Racak uporiste OVK, da KVM nije bila unapred konkretno obavestena o policijskoj akciji 
u selu, ali da su posmatraci dosli u podrucje sela kada su culi paljbu. On je rekao da 
je tokom dana u selo poslao jednog iskusnog posmatraca kako bi utvrdio sta se dogadja. 
"Ono sto su videli, o tome su i izvestili, ali nisu rekli da su ljudi ubijeni", rekao 
je Drevenkijevic.  
U prilog svojoj tezi da su "verifikatori" bili prisutni tokom policijske operacije u 
Racku, Milosevic je prikazao video-snimke agencije AP na kojima se, u daljini, vide 
narandzasta vozila KVM. Na snimcima se, takodje, cuju rafalna i pojedinacna paljba iz 
lakog naoruzanja, kao i povremene detonacije iz artiljerijskih orudja, sto po 
Milosevicu dokazuje da su u Racku vodjene borbe s pripadnicima OVK. Drevenkijevic, 
medjutim, nije bio impresioniran prikazanim snimcima i ostao je pri svojoj verziji 
dogadjaja. Objasnio je da su "verifikatori" sa svojim narandzastim vozilima bili na 
otprilike kilometar od sela i da odatle nisu mogli videti sta se desava iza kuca i 
okolnih brezuljaka. 
Milosevic je, zatim, prikazao odlomak iz dokumentarnog filma nemacke televizije, u kom 
Helena Ranta, vodja tima finskih forenzicara koji su ucestvovali u obdukciji zrtava iz 
Racka, iznosi sumnju da je "namestena" scena s gomilama leseva koju su 16. januara 
1999. zatekli Drevenkijevic i tadasnji sef KVM Vilijam Voker. Drevenkijevic je, 
medjutim, ostao pri oceni da je 45 ljudi, cije su leseve pronasli u jarugama na brdu 
iznad Racku, ubijeno na mestima gde su lezali, i to hicima iz neposredne blizine, iz 
cega je Voker izvukao zakljucak da se radilo o "masakru". 
Milosevic je u nekoliko navrata pitao svedoka da li smatra da je OVK teroristicka 
organizacija. Drevenkijevic je prihvatio da je u njoj "bilo teroristickih elemenata", 
ali je istakao da ne misli da je "svaki pripadnik OVK bio terorista", da bi, posto mu 
je pitanje treci put ponovljeno, dodao: "Mnoge stvari koje sam video na Kosovu bi 
mozda i mene naterale da se prikljucim OVK, da sam Albanac. Bilo je trenutaka kada su 
nase simpatije bile na strani civilnog stanovnistva, zbog necuvenih dela koja su 
pocinile snage reda koje su trebalo da ih stite". Upitan zasto su on i Voker otisli u 
Racak tek sutradan, u subotu, 16. januara, svedok je odgovorio da su, u medjuvremenu, 
dobili izvestaje da je ishod policijske akcije mnogo gori nego sto se mislilo 
prethodnog dana. On je rekao da je toga dana video 45 leseva na brdu iza sela i da 
ubijeni nisu bili obuceni kao borci, vec kao obicni seljaci. "Da li dozvoljavate 
mogucnost da su tela doneta na to mesto", upitao je Milosevic. "To nije bio utisak 
koji sam tada imao. Tela su bila isuvise isprepletana da bi to bilo moguce", odgovorio 
je Drevenkijevic. Podsecajuci Drevenkijevica da je, na pocetku svog iskaza, rekao da u 
Racku nije video dokaze o borbama policije i OVK, Milosevic je prikazao video-snimak 
na kom se vide policajci u zaklonu u selu i cuju se artiljerijska paljba i rafali iz 
automatskog oruzja. "To je bio moj utisak i mogu da potvrdim da u rovovima iza sela 
nije bilo borbi. Film pokazuje da je upotrebljavano tesko oruzje, sto su imale samo 
vase snage, cuje se vatra iz pesadijskog oruzja koju je bilo ko mogao da otvara, a 
vasa policija je pucala na sve sto se mice. Moguce da je OVK bila na pocetku u selu i 
da je brzo pobegla i da su vasi usli u selo", rekao je svedok. "Znaci, pucali su bez 
obzira sto nema OVK", upitao je Milosevic, a odgovor Drevenkijevica je glasio: "Da, to 
je cesto bilo". 
Na primedbu optuzenog da je clan KVM iz Irske, koji je prvi nasao tela ubijenih, u 
svom izvestaju iz Racka naveo da je okolo bilo mnogo caura za automatske puske AK-47, 
koje je koristila OVK, svedok je odgovorio da su "obe strane koristile te puske". 
Milosevic je precizirao da su caure bile kineske proizvodnje, a svedok je ukazao na 
mogucnost "da se koristi oruzje druge strane" i da je to "mnogo puta ucinjeno u 
proslosti". Optuzeni je zatim rekao: "Vi ste ceo svet informisali da je policija 
pocinila masakr, a da niste zavrsili istragu i sproveli obdukciju". "Da, nismo 
sproveli obdukciju, procena je bila na osnovu podataka koje smo imali tada", uzvratio 
je svedok, odbijajuci Milosevicevu sugestiju da su sefovi KVM "bili u zurbi". Na 
pitanje optuzenog zasto KVM nije pokrenula sveobuhvatnu istragu o Racku, zbog oprecnih 
vidjenja tog dogadjaja, svedok je odgovorio: "Svi koji su bili tamo bili su 
jednoglasni da su te ljude ubili vasi ljudi i da nije bilo otpora. Trazili smo 
zajednicku istragu, mogli ste se sloziti i suspendovati komandira tih snaga dok traje 
istraga. Vi nista niste uradili".


VJ BEZ NOVCA, ALI ODBIJA DA PRODA OBJEKTE U NEMANJINOJ

Beograd -- Nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije Nebojsa Pavkovic izjavio je u 
nedelju da je trenutan materijalni polozaj Vojske veoma nezavidan, navodeci da su cak 
i neke njene osnovne funkcije ugrozene. "Prema nasim procenama, odobrena su sredstva 
su nedovoljna i ne obezbedjuju efikasno funkcionisanje Vojske do kraja ove godine", 
rekao je Pavkovic. 
S druge strane, vec 2 godine se najavljuje prodaja nekih objekata u Beogradu koji se 
nalaze na ekskluzivnim lokacijama u centru grada, koje bi mogle da donesu ogromne 
prihode VJ. Direktor Direkcije za gradsko gradjevinsko zemljiste Sinisa Nikolic za 
Radio B92 kaze da je vise u navrata razgovarao s Pavkovicem o prodaji tih objekata, 
ali da resenja jos nema. "Gradska vlada je, na inicijativu Direkcije, uputila zvanican 
predlog Saveznoj vladi da prepusti Direkciji za gradjevinsko zemljiste Beograda, 
buduci da se mi time bavimo profesionalno, da pronadjemo buduceg investitora ili da 
nadjemo ili stavimo predlog kako da te zgrade budu sanirane i stavljene u funkciju. Na 
zalost, proslo je vise od godinu dana od te gradske inicijative, Savezna vlada nije 
reagovala, a mi i dalje smatramo da Beograd ne moze vise da dozvoli da mu u centru 
grada stoje rusevine, koje mozete da vidite u Nemanjinoj ulici. S druge strane, 
mislimo da smo suvise siromasni da bismo sebi dozvolili luksuz da nam kao spomenik 
kulture stoji bombradovana 'Sutjeska', kako je popularno zovu arhitekte", kaze 
Nikolic. Kada se govorilo o prodaji vojnih objekata u Beogradu, pre svega se mislilo 
na srusene zgrade Generalstaba i Ministarstva odbrane u Nemanjinoj ulici. Nikolic kaze 
da bi VJ prodajom mogla da dodje do velikih novcanih sredstava. "Ako govorimo samo o 
gradjevinskom zemljistu, cena je najmanje 300 maraka po kvadratnom metru za poslovni 
prostor, ukoliko se plati odjednom i iskoristi popust od 50 odsto. To znaci da je na 
20.000 kvadrata vrednost oko 6 miliona maraka, znaci 6 miliona maraka vredi samo 
gradjevinsko zemljiste za jednu od tih zgrada, a da ne govorim o lokaciji, o njenom 
polozaju. Mnogi stranci su dolazili i smatraju da bi tu mogao da bude napravljen 
hotel, trzni centar, ekskluzivan prostor, bilo sta, samo ne rusevina koju sad 
zaticemo", kaze on.


SKUPSTINA SRBIJE O ZAKONU O KATASTRU

Beograd -- Poslanici Skupstine Srbije u ponedeljak su raspravljali o izmenama Zakona o 
drzavnom prepisu i katastru i upisima prava na nepokretnosti. Ministar urbanizma i 
gradjevine Srbije Dragoslav Sumarac izjavio je da bi izmene Zakona trebalo da omoguæe 
preduzecima da na ravnopravnoj osnovi s republickim Geodetskim zavodom obavljaju 
poslove iz te delatnosti. "Ovim zakonom procedura za evidenciju nepokretnosti bice 
mnogo jednostavnija nego ranije", najavio je Sumarac, tako sto ce "prvo katastar 
zemljista biti preveden u katastar nepokretnosti, tamo gde postoje zemljisne knjige. 
Time ce svojinsko-pravni odnosi biti regulisani, a u gradovima ce to malo duze 
potrajati. Vazno je naglasiti da cemo nastojati da u ovom pocetnom periodu uknjizimo 
sto vise poslovnih i privrednih objekata, jer su oni mogucnost za zaposljavanje novih 
radnika", rekao je Sumarac. On je dodao da je Zakon neophodan kako zbog privatizacije, 
tako i zbog stranih investitora i graðana. "Potreban je i zbog gradjana koji poseduju 
neke privredne objekte, pa hoce da ih stave pod hipoteku, da taj kapital koji imamo, a 
koji nigde nije uknjizen, prakticno ozivimo i da na taj nacin gradjani dobiju kredite 
za razvoj i proizvodnju malih preduzeca. Vazno je i za gradjane, recimo mnogi 
Beogradjani nemaju uknjizene stanove koji su izgradjeni u proteklih desetak ili vise 
godina, a oni bi mogli da stave svoj stan pod hipoteku i da dobiju kredit", kaze 
Sumarac.


NOVICKI: JOS NEMA USLOVA ZA POVRATAK SRBA

Nis -- Ombudsman Kosova Marek Novicki ocenio je u ponedeljak u Nisu da jos nema uslova 
za povratak Srba na Kosovo. "Povratak nije pitanje vremena, vec stvaranja uslova koji 
bi omogucili siguran povratak", rekao je Novicki u Skupstini grada Nisa. "Mnogo je 
faktora koji uticu na situaciju na Kosovu i tesko je reci da li ce i kada ona biti 
poboljsana, mozda za mesec, dva, a mozda i nikada", rekao je Novicki. On je rekao da 
medjunarodna zajednica na Kosovu mora da ucini vise napora kako bi unapredila polozaj 
ljudskih prava u Pokrajini. 
Novicki se sastao s raseljenim licima sa Kosova smestenim u niskom hotelu "Park", koje 
je obavestio o tehnickim mogucnostima da se obrate instituciji ombudsmana. "Osecam 
odgovornost i spreman sam da vam pomognem kada imate problema s vlastima na Kosovu, 
takodje ako imate probleme sa srpskim vlastima mozemo vam pomoci ukoliko je to u nasoj 
nadleznosti", rekao je Novicki. "Albanci su se za 3 meseca vratili, a mi ne mozemo ni 
za 3 godine. Dali ste im nase kuce, domove, polja, crkve i grobove. Vi ne znate koliko 
je nasih ljudi umrlo u Srbiji. Ovde ljudi umiru od secanja, rezimo jedni na druge i 
zivimo u beznadju", rekla je uciteljica iz Pristine Timka Vujosevic.


COVIC TRAZI VISE OPSTINA U OKVIRU KOSOVSKE MITROVICE

Beograd -- Predsednik Koordinacionog centra Nebojsa Covic zalozio se za formiranje 
vise opstina u okviru Kosovske Mitrovice i odbacio tvrdnje da zagovara podelu tog 
grada. "Ako je Beograd podeljen grad jer ima Skupstinu grada sa 16 opstina, onda to 
isto vazi i za Kosovsku Mitrovicu, koja bi trebalo da ima Skupstinu grada i barem 2 
ili mozda 3 skupstine opstina", istakao je Covic. On je najavio da ce tokom naredne 
sedmice iz zatvora na Kosovu biti oslobodjeno 6 Srba.


USKORO DOGOVOR OKO PRIVATIZACIJE NA KOSOVU

Beograd -- Potpredsednik Vlade Srbije Nebojsa Covic izjavio je da dogovor sa UNMIK oko 
privatizacije na Kosovu nije daleko. Covic je izneo ocekivanja da ce privatizacija 
biti izvrsena po evropskim i svetskim standardima. Covic je rekao kako bi bilo odlicno 
kada bi Srbiji bili otpisani dugovi i poverioci eliminisani, sto je predvidjeno 
konceptom privatizacije koju je predlozio UNMIK. "Mislim da nismo daleko od dogovora 
oko privatizacije", dodao je Covic.


REDZEPI: NA KOSOVU MAFIJA NAJBOLJE SARADJUJE

Beograd -- Predsednik kosovske vlade Bajram Redzepi izjavio je da je spreman da u 
dogledno vremo razgovara sa srpskim premijerom Zoranom Djindjicem "ako je to 
neophodno", isticuci da je za sada "jos rano za to i sa kosovske strane, a i zbog 
previranja u Srbiji". "Moramo se odreci nacionalizma i gledanja u proslost i okrenuti 
se buducnosti", rekao je Redzepi, ocenjujuci da opstine na Kosovu "treba da stvore 
povoljnu klimu za povratak svih raseljenih svojim kucama i stanovima". On je izjavio i 
da na Kosovu ima "svih vrsta kriminala", ali da kriminala ima vise u Srbiji ili 
Makedoniji. "Kosovo je samo tranzitna luka tog kriminala", rekao je Redzepi, 
primecujuci i da na Kosovu "najbolje medjusobne odnose imaju kriminalci i Srbi i 
Albanci i Makedonci".


NASTAVAK SUDJENJA DRAGOLJUBU MILANOVICU

Beograd -- Kljucni svedoci nisu se u ponedeljak pojavili na sudjenju bivsem direktoru 
Radio-televizije Srbije Dragoljubu Milanovicu, a porodice zrtava zatrazile su hitan 
prijem kod predsednika SRJ Vojislava Kostunice. Bivsa urednica spoljnopolitickog 
programa RTS Tatjana Lenard, koja se do sada nije odazivala na sudske pozive, pismeno 
je obavestila sud da ne moze da dodje na sudjenje jer "ima probleme s dokumentacijom", 
a stalno zivi i radi u Nemackoj. Sudija Radmila Dicic prihvatila je to obrazlozenje. 
Pukovnik Petar Pajcin nije se pojavio na sudu jer ga nadredjeni nisu oslobodili 
obaveze da cuva "vojnu tajnu". Pajcin je u ime Saveznog ministarstva odbrane tokom 
intervencije NATO na SRJ u prolece 1999. bio nadlezan za RTS, koja je u ratim uslovima 
bila pod ingerencijom Saveznog ministarstva odbrane. Sudija Radmila Dicic rekla je da 
je to ministarstvo zamolila da Pajcinu dopusti svedocenje, ali da ono moze taj zahtev 
da odbije. 
Porodice zrtava tim povodom su zatrazile hitan prijem kod predsednika SRJ Vojislava 
Kostunice, koji ih je primio 17. novembra 2000. i obecao im, u svojstvu predsednika 
Vrhovnog saveta odbrane, da ce embargo "vojne tajne" biti skinut sa "slucaja 
Milanovic", tako da sud moze da dobije uvid u cinjenice. 
Sudija Radmila Dicic je za naredno rociste odredila 28. maj, pozvavsi advokate da se 
pripreme za zavrsnu rec. Optuzba tereti Milanovica da je tokom intervencije NATO 
prekrsio naredbu Savezne vlade broj 37 o premestanju ljudstva i tehnike televizije iz 
centrale u Takovskoj i Aberdarevoj ulici i time izavao smrt 16 radnika.


NASTAVLJENO SUDJENJE NEBOJSI RANISAVLJEVICU

Bijelo Polje -- Sudjenje Nebojsi Ranisavljevicu iz Despotovca, optuzenom za ratni 
zlocin protiv civila u Strpcima 1993, nastavljeno je u ponedeljak u Visem sudu u 
Bijelom Polju pred krivicnim vecem sudije Vukomana Golubovica. Ranisavljevicu se u 
optuznici viseg tuzioca iz Bijelog Polja stavlja na teret otmica i ubistvo 19 putnika, 
uglavnom muslimana, iz voza u stanici Strpci na pruzi Beograd-Bar, 27. februara 1993. 
On je optuzen da je bio pripadnik paravojne formacije od oko 25 naoruzanih ljudi kojom 
je komandovao Milan Lukic iz Visegrada. Sudjenje Ranisavljevicu pocelo je 4. maja 
1998. Pred istim krivicnim vecem vise puta je odlagano zbog izvodjenja dokaza, 
saslusanja svedoka i rekonstrukcije dogadjaja. Na rocistima tokom protekle 4 godine 
saslusano je vise od 40 svedoka, medju kojima i ratni komandanti Vojske Republike 
Srpske Luka Dragicevic i komandanti Visegrada i Gorazdanske brigade. Od do sada 
saslusanih svedoka samo je Dusko Petrovic iz Despotovca svedocio da je Ranisavljevic 
ucestvovao u otmici putnika, ali ne i u njihovoj likvidaciji na visegradskoj brani. 
Ranisavljevic je tokom sudjenja negirao da je ucestvovao u zlocinu, vec je tvrdio da 
su mu priznanje tokom istrage iznudili pripadnici Drzavne bezbednosti Crne Gore. U 
ponedeljak je saslusan svedok Mihailo Petric, bivsi komandant Rudjacke brigade. On je 
rekao da nije komandovao tom brigadom za vreme otmice, jer je prekomandovan sa 
duznosti 27. januara 1993, mesec dana pre dogadja. Petric je rekao da je cuo za Milana 
Lukica i da on ima paravojnu jedinicu od oko 20 do 30 ljudi, ali da se s njim nije 
sretao, izuzev jednom u septembru ili oktobru 1992. "U Rudom nije bilo paravojnih 
formacija", dodao je on.


BUS: I ORUZJEM PROTIV MEDJUNARODNOG KRIVICNOG SUDA

Vasington -- Sjedinjene Americke Drzave su nedavno povukle svoj potpis ispod sporazuma 
o formiranju Medjunarodnog krivicnog suda za ratne zlocine, a sad je u Vasingtonu 
povucen dodatan potez u tom drasticnom razilazenju sa institucijom ciji su osnivac 
Ujedinjene nacije. U Predstavnickom domu Kongresa, a uz snaznu podrsku Bele kuce, 
Stejt departmenta i Pentagona, izglasana je rezolucija kojom se predsedniku SAD daje 
ovlascenje da, u slucaju potrebe, upotrebi cak i oruzanu silu u oslobadjanju americkih 
drzavljana koji eventualno budu pali u ruke globalnog suda. Istovetna rezolucija 
ocekuje se uskoro i u Senatu, posle cega ce se, najavljenom Busovom verifikacijom, to 
pretvoriti u nov zakon koji ce predstavljati u instrument potencijalnog obracuna SAD 
sa svim zemljama koje su u svojim parlamentima ratifikovale odluku o formiranju IC, a 
dosad ih je 66, sa svih kontinenata. Pored moguce vojne intervencije protiv zemalja 
koje su, eventualno, uhapsile nekog americkog vojnika ili civila, osumnjicenog za 
ratni zlocin, nov zakon sadrzi i retroaktivnu klauzulu o obustavljanju svake dalje 
vojne pomoci SAD drzavama koje su pristupile Medjunarodnom sudu. Za tu zavrsnu 
odredbu, medjutim, predvidjena je u zakonu i "mogucnost izuzeca", jer bi ona, u 
protivnom, pogodila i sve americke saveznike iz NATO. osim Grcke, koji su pristupili 
Medjunarodnom sudu. Predsedniku je dato ovlascenje za odluku o produzavanju americke 
vojne saradnje sa zapadnim saveznicima koji se ukljucuju u rad Medjunarodnog krivicnog 
suda, sto je, kako je saopsteno, bio preduslov Bele kuce i Stejt departmenta za 
prihvatanje zakonske inicijative, iza koje stoji vodeci republikanski predstavnik u 
Predstavnickom domu Tom Dilej i grupa njegovih sledbenika iz redova desnog krila 
Busove partije u Kongresu. Kako je saopsteno na Kapitol hilu, rezolucijom 
Predstavnickog doma posebno se imalo u vidu ucesce americkih snaga u mirovnim misijama 
tipa Kosova i Bosne, "kao i na buducim potencijalnim kriznim zaristima u svetu gde ce 
postaviti pitanje ucesca SAD, kao glavnog stabilizacionog faktora".


OTPORAS DOBIO PARNICU PROTIV MUP

Pozarevac -- Aktivista pozarevackog Otpora Nebojsa Sokolovic je prvi otporas u Srbiji 
koji je uspeo da na sudu dobije parnicu protiv drzave po tuzbi za klevetu. Sudija 
Opstinskog suda u Pozarevcu Marina Zivkovic presudila je da drzava plati ostecenom 
100.000 dinara za klevetu izrecenu u zvanicnom saopstenju SUP Pozarevac pre 3 godine. 
Pozarevacki MUP izdao je saopstenje povodom tuce koja je izbila ispred kafica "Roleks" 
izmedju otporasa i ljudi iz obezbedjenja Marka Milosevica, 2. maja 1999. U saopstenju 
koje je preneo list "Rec naroda" policija je navela da je Sokolovic izvrsio pokusaj 
ubistva i okvalifikovala ga kao delinkventa. Sokolovic je u tuzbi trazio da mu drzava, 
na ime nematerijalnih troskova, isplati 800.000 dinara. Momcilo Veljkovic i Radojko 
Lukovic, jos dvojica tada okrivljenih otporasa, koji su tuzili drzavu zbog istog 
krivicnog dela i sa istim trazenim otstetnim iznosom, takodje ocekuju presudu, jer su 
sva prethodna rocista odrzana.


OTKRIVEN AUTOR MURALA S HITLEROVIM LIKOM

Valjevo -- Autor murala s likom Adolfa Hitlera, koji je 6. maja osvanuo u pasazu kod 
zgrade Doma penzionera na Ubu, je Nemanja Moraca, student prve godine Likovne 
akademije u Beogradu, potvrdjeno je lokalnim medijima u ubskoj policiji. Moraca je 
"priznao delo" u policiji u Ubu, objasnivsi da je "hteo da ukaze na opasnost povratka 
ekstremne desnice". U izjavi za Radio Valjevo, Moraca je rekao da je Hitlera nacrtao u 
paklu, u kazanu u kom su kuva. To potvrdjuje i njegova poruka "Zlo ne spava" ispisana 
na muralu, na srpskom i engleskom jeziku. Privremeno Opstinsko vece je, na molbu 
Opstinske organizacije penzionera, dogovorilo sa Zanatskom zadrugom "Sloga" da zid na 
kom je na Djurdjevdan osvanuo Hitlerov lik bude doveden u "prvobitno stanje".


RUZIC: NEKI DRUGOVI SU UCENJENI

Beograd -- Portparol Socijalisticke partije Srbije Branko Ruzic izjavio je da je 
Glavni odbor stranke ocenio da "odredjen broj kadrova" deluje suprotno Statutu i 
programu, ali da protiv njih u ovom trenutku nece biti preduzimane sankcije. Ruzic je 
odbio da imenuje "drugove koji rade suprotno interesima stranke". "Ocenjeno je da su 
jedan broj kadrova ucenile aktuelne vlasti i da nije u stanju da sprovodi odluke SPS. 
Oni deluju suprotno interesima stranke i treba ih smeniti, ukoliko nastave s takvim 
delovanjem", rekao je Ruzic.


DIREKCIJA ZA PUTEVE TRAZI ISTRAGU O PRITISKU NA NOVINARE

Beograd -- Direktor Republicke direkcije za puteve Tihomir Timotijevic zatrazio je od 
Komisije za zastitu novinara da sprovede istragu o optuzbama urednika lista "Blic 
njuz" Zeljka Cvijanovica da je Direkcija vrsila pritisak na medije. U pismu 
predsedniku Komisije Draganu Janjicu navodi se da ponavljanje tih optuzbi funkcionera 
Demokratske stranke Srbije daju novu, politicku dimenziju celom slucaju. "Iako se 
Komisija bavi zastitom novinara na koje neko vrsi pritisak, prinudjeni smo da se vama 
obratimo jer smatramo da neosnovane optuzbe novinara, u smislu vrsenja pritisaka, 
takodje predstavljaju zloupotrebu profesije i ugrozavanje prava pojdinaca", navodi se 
u pismu i dodaje da svi sluzbenici Direkcije stoje na raspolaganju Komisiji. Direkcija 
za puteve je saopstila da je njen pokusaj da stupi u kontakt sa autorima teksta, kako 
bi im predocila istinite cinjenice, iskoristio urednik lista za sirenje kleveta, 
kojima pokusava da prikrije cinjenice da je objavio clanak bez ijednog tacnog podatka, 
da je ime i tekst svog novinara zloupotrebio i da je drugi potpisnik izmisljena osoba.


SRPSKA STAMPA OD UTORKA NA KIOSCIMA U HRVATSKOJ

Zagreb -- Na hrvatskim kioscima od utorka ce moci da budu kupljeni srpski nedeljnici i 
revijalna izdanja, kao i dnevni listovi "Politika" i "Borba", potvrdio je direktor 
hrvatskog "Tiska" Branko Gretic. "Srpska izdanja gradjani ce moci da potraze na 
kioscima medju inostranom stampom, a za sada ce biti prodavani na mestima gde i inace 
vlada interes za stranim novinama", rekao je Gretic. Dnevni listovi iz Srbije u 
pocetku ce biti distribuirani "u neznatnim kolicinama" i verovatno s danom 
zakasnjenja, jer jugoslovenski distributeri ne mogu da osiguraju da dnevnici istog 
dana dodju na hrvatske kioske. "Od srpskih nedeljnika na trzistu odlucili smo se samo 
za revijalna izdanja koja su politicki neutralna i za sada u prodaji nece biti 
politickih nedeljnika", rekao je Gretic. On je naglasio da istovremeno s dolaskom 
stampe iz Jugoslavije, u redovnu prodaju krecu i hrvatska izdanja u Srbiji i Crnoj 
Gori. "Za sada je dogovorena distribucija hrvatske stampe u vrednosti oko 100.000 evra 
mesecno", rekao je on i dodao kako su hrvatski nedeljnici do sada prodavani na ulicnim 
standovima i kod kolportera. Gretic tvrdi da postoji velik interes za hrvatske 
nedeljnike u Jugoslaviji, posebno za casopise posvecene zdravlju, modi i 
automobilizmu, kao i da ce se u prodaji na jugoslovenskim kioscima naci vecina 
hrvatskih nedeljnika.


PROBLEMI U SUDSTVU: KORUPCIJA

Beograd -- U Medija centru u ponedeljak je odrzana konferencija za novinare vezana za 
stanje u jugoslovenskom sudstvu. Jedan od problema kom je posvecena paznja je 
korumpiranost sudstva. Djordje Dozet, bivsi sudija Vojnog suda, smatra da su razlozi 
za to niske plate sudija, mentalitet i losi advokati. "Lako etiketiranje sudija kao da 
su nesposobni i korumpirani doprinosi tome da svaka stranka koja ulazi u sud, ulazi s 
nepoverenjem, ne trazi zastitu od suda, nego trazi lice koje ce imati toliki uticaj da 
zavrsi odredjen posao", rekao je Dozet. On smatra da bi bilo korisno izvesti ratne 
zlocnice pred nase sudove iako postoji opasnost od pritiska javnog mnjenja na sudije. 
Dozet je dodao da je uveren da sve sudije Vojnog suda u Beogradu jesu i po ljudskim i 
po strucnim kvalitetima sposobne da odgovore takvom izazovu.


PREGLED STAMPE

U Pregledu stampe prenosimo istrazivanje "Blica" o tome ko je vlast, a ko opozicija u 
DOS, tekst Predraga Simica o kontekstu redefinisanja odnosa Srbije i Crne Gore iz 
"Politike", tekst o obracunavanju Kadanade s ratnim zlocinima Milovana Mracevica iz 
lista "Danas" i intervju s Konradom Bekerom, predsednikom Instituta za tehnologije 
nove kulture iz "Blica". 
Strana stampa – "Evropska komisija snosi deo krivice za uspon ekstremne desnice zbog 
svoje nesposobnosti da obrazlozi svoju politiku i insistiranju na formiranju slobodnog 
trzista za clanice Unije po semi 'jedan-princip-za-sve'", kaze nemacki kancelar 
Gerhard Schroder u intervjuu za "Guardian".



-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: PGP 6.5.1i

iQA/AwUBPOAytEMYhVuIcyHKEQKBHQCglQPxjOURj62TVHFxGq9wGf0893wAnRxf
b4AxFLj6voZSSZZKTVuE4GdD
=lGvc
-----END PGP SIGNATURE-----

====================================================================
b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija B92. Vesti se 
salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise informacija o RTV B92 mozete dobiti na:

http://www.b92.net/






Одговори путем е-поште