"Nacional" (Zagreb) - �ta se skriva iza prodaje najstarije medijske ku�e na Balkanu
�etvrtina "Politike" vlasni�tvo Hrvata
Srbi ne znaju da su Hrvati Ninoslav Pavi� i Ivi� Pa�ali� postali vlasnici 25 posto najve�e novinsko-izdava�ke ku�e. Ninoslav Pavi� je u prole�e 1999. s nema�kim koncernom WAZ sklopio ugovor prema kojem mu pripada 50 posto od svih WAZ-ovih kupoprodajnih projekata na Balkanu
Uvereni da je "Politika" prodana isklju�ivo nema�kom WAZ-u, Srbi ni danas ne znaju da je �etvrtina njihove najve�e novinsko-izdava�ke ku�e postala nedodirljivo vlasni�tvo Ninoslava Pavi�a - Hrvata.
Prema izvorima zagreba�kog "Nacionala" u me�unarodnim poslovnim krugovima, Pavi� je jo� u prole�e 1999. s nema�kim koncernom sklopio trajni aran�man, �ija temeljna odredba glasi, otprilike ovako: od svih WAZ-ovih kupoprodajnih projekata na Balkanu, Pavi�u pripada 50 posto, pa tako danas u�iva suvlasni�ka prava i na sve ono �to je nema�ka medijska sila osvojila na teritoriji sada�nje Jugoslavije.
Pavi�eva uloga u Nema�kom juri�u na "Politiku" pre�utana je u Srbiji iz vi�e razloga. Pre svega, novinsko-izdava�ko preduze�e prodato je bez javnog nate�aja, u tzv. neposrednoj pogodbi srbijanskog premijera Zorana �in�i�a i �lana WAZ-ove uprave Boda Hombaha, dok su u jednom beogradskom restoranu u slast degustirali leskova�ku mu�kalicu. Ako je svojim glasa�ima mogao da objasni da je Nemcima, respektabilnim i bogatim istorijskim neprijateljima Srbije, nacionalni izdava�ko-novinski simbol ustupio za dobre pare, �in�i� bi te�e mogao opravdati �to je istim potezom potpisao "kapitulaciju" pred omrznutim Hrvatima.
|
Svi skandali Bode Hombaha |
||||
Tamo�njoj javnosti, naime, nije nepoznato da je Pavi� godinama funkcionisao kao medijsko-vlasni�ki paravan dvojice HDZ-ovih prvaka, deklariranog desni�ara Ivi�a Pa�ali�a i Miroslava Kutle. Javno priznanje najzna�ajnijih pojedinosti iz kupoprodajnog aran�mana izme�u �in�i�a i WAZ-a moglo bi, dakle, isprovocirati jo� opasnije politi�ke zaklju�ke: da je srbijanska "Politika", najstarija novinsko-izdava�ka ku�a na Balkanu, danas u Pa�ali�evim rukama.
Ukratko, ni sam jugoslovenski predsednik Vojislav Ko�tunica, �in�i�ev politi�ki rival, nikada nije video sadr�aj ugovora koji je potpisan u februaru 2002. Doga�aj je u javnosti popra�en �turim vesticama i ute�nim saop�tenjima da "Politika" ipak nije izgubila svoju vlasni�ko-upravlja�ku autonomiju, nego je s nema�kim koncernom osnovala zajedni�ko preduze�e u koje su obe strane ulo�ile zna�ajnu imovinu: "Politika" je dala svoj intelektualno-novinski potencijal, a WAZ je dodao 25 miliona evra gotovine. �to je zanimljivije, srbijanski novinari, srbijanski politi�ari i nacionalni radikali, �ak i sam Ko�tunica, zadovoljili su se takvim obja�njenjima, bez i jednog glasnijeg prigovora na ra�un premijerovih, eto, privatnih finansijsko-politi�kih poteza.
"Politika" je doista srpski nacionalni simbol, i svi su zgranuti �to je prodata na takav na�in. No, Srbija je zemlja u kojoj je poslednjih deset godina likvidiran pove�i broj opozicijskih novinara i politi�ara. A �in�i� se jedva razlikuje od Milo�evi�a. Ve�inu medija dr�i pod kontrolom, pone�to uz pomo� Komercijalne banke, pone�to uz pomo� Dr�avne bezbednosti, pone�to uz pomo� privatnih veza svojih najbli�ih medijskih saradnika.
U njegovu kabinetu zaposleno je 80 slu�benika �iji je jedini zadatak da komuniciraju s urednicima novinskih i televizijskih redakcija. U takvoj atmosferi, niko se nije usudio gurati nos u �in�i�eve poslove s WAZ-om i istra�ivati ko je sve ume�an u trgovinu", izjavio je za "Nacional" jedan od poznatijih srbijanskih novinara, dodu�e, iz Ko�tuni�inog tabora.
I doista, kupoprodaja "Politike" nije samo pri�a o tajnom prodoru hrvatskog medijskog magnata na srbijansko novinsko tr�i�te, nego skra�ena povest srbijanskog novinstva i novinarstva koje je, na najbolji mogu�i na�in, "pripremilo" Pavi�ev dolazak.
"Politika" nije prodata WAZ-u kao dr�avno novinsko-izdava�ko preduze�e, kako veruje dobar deo srbijanske javnosti. Prodata je, naprotiv, kao vlasni�tvo Komercijalne banke kojom upravlja izvesni Ljubomir Mihailovi�, nekada�nji kosovski dopisnik "Politike ekspres" i "Ve�ernjih novosti", kojeg zbog zavi�ajnog porekla njegovi sunarodnici zovu Ljuba �iptar.
Komercijalna banka slu�ila je, me�utim, ostalima kao Milo�evi�eva poluga u perfidnom pacificiranju medija: po�to bi im velikodu�no delio kredite i obra�unavao lihvarske kamate, novinski izdava�i naj�e��e bi se na�li u bezizlaznoj situaciji: ili su morali po�tovati pravila Milo�evi�eve propagande ma�inerije, ili bi Komercijalna banka, u ime svojih nagomilanih potra�ivanja, ugrabila njihova vlasni�ka i izdava�ka prava. Tako je Komercijalna banka - cvetaju�i u doba najrigidnijih sankcija protiv Srbije - postala i vlasnik najpre pojedinih redakcija, a potom i cele "Politikine" ku�e.
Politi�ki efekti te simulirane pretvorbe bili su najo�itiji u jesen 2000. u doba tzv. oktobarske revolucije. Od nekoliko stotina "Politikinih" novinara samo se njih 26 solidarisalo s masom demonstranata koji su zahtevali svrgavanje Milo�evi�eve tiranije, premda su, naoko, radna mesta i uredni�ke titule dugovali "nezavisnom bankaru Ljubi �iptaru".
U tako siroma�noj zemlji, tako moderno i skupo �tamparsko postrojenje poput "Politikinog" omogu�ava novim vlasnicima beogradske izdava�ke ku�e da zara�uju na tu�im novinskim izdanjima, dok im distribucijska mre�a otvara finansijske izvore koji daleko nadilaze prihode od prodaje novinskih primeraka. Upravo je proteklih deset godina srbijanske povijesti dokazalo da su sr� finansijskog potencijala svake distribucijske mre�e - cigarete.
Primjerice, izvjesni Vanja Bokan, vlasnik "�tampe", drugog novinsko-distribucijskog lanca, likvidiran je kao potajna �vercerska konkurencija Stanka Suboti�a zvanog Cane, tzv. balkanskog duhanskog kralja. Prema informacijama iz tamo�njih poluposlovnih, polukriminalnih krugova, "duhanski kralj" u novim politi�kim okolnostima prisiljen je i na nova trgova�ka savezni�tva: kako su mu imovinsko-pravni naslednici ubijenog Bokana zauvek zatvorili pristup "�tampi", Stanko Suboti� se mora orijentirati prema Politikinoj distribuciji ii njenim novim hrvatsko-nema�kih suvlasnicima.
Jedinstveni interesi novinskih izdava�a i tzv. veletrgovca duhanom opremili su se poslednjih nedelja u �estokoj kampanji �in�i�evih medija protiv zagreba�kog Nacionala �iji su tekstovi ugrozili i Pavi�eve i Suboti�eve poslove.
U svakom slu�aju, bio je to prvi test mo�i nove balkanske medijske sile o kojoj je Pavi� oduvek sanjao. Zasad se ona obra�unava s novinskim izdava�ima koji joj stoje na putu, no uskoro �e, poga�amo, imati i ve�e politi�ko-poslovne ambicije. Podse�amo, Pavi�ev novinsko izdava�ki uzlet po�eo je po�etkom devedesetih, osnivanjem politi�koj tjednika Globus pa �enske revije Glorija. Tajnu poslovnu vezu s Miroslavom Kutleom, tada najkrupnijim HDZ-ovim tajkunom, ostvario je 1994. kad je svom budu�em novinskom carstvu priklju�io Arenu, otkupljuju�i vlasni�ka prava od njenih malih dioni�ara.
Kako za tu operaciju nije imao dovoljno novca, od Kutle je uzeo pozajmicu koji su njih dvojica potom prebijali u daljnim kupoprodajnim i suvlasni�kim aran�manima. Dok su 1997. planirali pokretanje jutarnjeg lista, kao krunu Pavi�eve medijske ekspanzije, dvojici ve� stranih poslovnih partnera pridru�io s tre�i ortak, Ivi� Pa�ali�, tada�nji savetnik hrvatskog predsednika Franje Tu�mana.
U tom trenutku jedan od najmo�nijih hadezeovaca, Pa�ali� je u novi novinski imperij uneo nevidljiv, ali presudan ulog: politi�ke preporuke i veze za daljnje kreditne linije i apsolutnu vlast u "Tisku", monopolisti�kom novinsko-distribucijskom lancu. Zauzvrat, Pa�ali�u su zajam�ena ne samo dva milijuna DEM, kako stoji u njihovim orta�kim ugovorima, nego i novinski poligon za njegove zakulisne obra�une s politi�kim protivnicima, pa �ak i samim Franjom Tu�manom.
Pod zamaskiranim Pa�ali�evim pokroviteljstvom, Evropapres holding, kra�e EPH, �iri se na dvadesetak novinskih izdanja i suvlasni�ke udele u svim zna�ajnijim privatnim radio i televizijskim postajama u Hrvatskoj.
Kako �e se posle otkriti, tajni ortakluk trebao se raskinuti poslednjih meseci HDZ-ovog re�ima. Uni�ten kreditima �to ih je ipak napokon morao barem delomice vratiti bankama i privatnim zajmodavcima, Kutle je od dvojice svojih ortaka zahtevao razdru�ivanje i definitivnu podelu zajedni�kih orta�kih zarada. Kona�ni obra�un ni do danas nije obavljen jer su pravosudne institucije, naoko iznenada, aktivirale kaznene prijave o raznim Kutlinim marifetlucima koje su se do tog trenutka godinama vukle po ladicama Dr�avnog odvetni�tva.
Kad se jedan od ortaka na�ao u pritvoru, Pavi� je 50 posto deonica orta�kog EPH prodao nema�kom koncernu WAZ, ostav�i Kutli du�an, prema njegovoj osobnoj ra�unici, 20 milijuna DEM. Dug, navodno, i danas postoji, a Kutle ga ne mo�e uterati sudskim putem. Jer unato� obilju javno objavljenih dokumenata koji o tome zorno svjedo�e, tajni ortaci nikad nisu bili spremni priznati pravnu valjanost svojih ilegalnih ugovora.
Ve� u sije�nju 2000., kao izaslanik WAZ-a, Ninoslav Pavi� po�eo je pohod na Srbiju. Uz posredovanje Hrvoja Petra�a - kojeg �e posle u svojim novinama proglasiti najve�im hrvatskim mafija�em - prona�ao je privatno trgova�ko poduze�e koje je bilo voljno, uz po�etne gubitke, EPH-ove novine i magazine plasirati na srbijansko tr�i�te. Tvrtka se zove "Intoco", u tamo�njim poslovnim krugovima poznata je i kao jedan od prvih legalnih uvoznik cigareta Tvornice duhana Rovinj.
Pavi�eva suradnja s "Intocom" prekinuta je potkraj 2001., kad su �in�i� i Hombah, koji je napu�tao funkciju koordinatora Pakta o stabilnosti, doneli odluku da "Politika" postane vlasni�tvo WAZ-a, Hombahovog novog poslodavca. Nakon �to su dvojica politi�kih velikana skicirali budu�i kupoprodajni ugovor, Ninoslavu Pavi�u i Ljubomiru Mihailovi�u, prepu�tena su tehni�ka pitanja njegove realizacije i finalizacije. Koliko je poznato, Ninoslav Pavi� i Ljuba �iptar prvi susret imali su ugovoren ve� potkraj 2000., ta�no onoga dana kad je u Hrvatskoj izbila "afera Grupo". Pavi� je ve� krenuo prema Beogradu.
No sastanak nije odr�an jer se hrvatski pregovara� vratio u Zagreb po�to su ga mobtelom izvestili da, nakon otkri�a njegovih tajnih orta�kih ugovora s Pa�ali�em i Kultom, postoji �ak i policijska kaznena prijava za stvaranje zlo�ina�ke organizacije. Kako sam Pavi� danas veruje, daljnji kazneni progon spre�io je premijer Ra�an, oceniv�i da je WAZ odve� mo�an politi�ki faktor da bi se njegov SDP, bez te�ih posledica, mogao zameriti njegovom poslovnom partneru.
Tako je koncern WAZ osvojio nove medijske kapacitete za proizvodnju profita, srbijanski premijer �in�i� dobio �vrsta jamstva da ga ni mnogobrojna EPH-ova izdanja u Hrvatskoj ni "Politikine" novine u Srbiji nikada ne�e izneveriti. Ljuba �iptar ostao je veliki gazda Politikina vlasni�kog dela u nema�ko-srbijanskom izdava�kom preduze�u, a Ninoslav Pavi� napokon postao ono o �emu je ma�tao kao sitni partijski ideolog i aparat�ik: najmo�niji politi�ko-novinski urednik, manipulator ili cenzor na Balkanu.
spacer.gif
Description: GIF image
black.gif
Description: GIF image
spacer.gif
Description: GIF image
