-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----
Hash: SHA1


======================================================================
Dragi prijatelji, molimo vas da se ukljucite u diskusiju koja se vodi na
nasem sajtu (http://www.b92.net/phpBB/index.php).

- ---
Zbog slucaja falsifikovanja, vesti Radija B92 su digitalno potpisane
koriscenjem PGP sistema. Na ovaj nacin mozete proveriti autenticnost 
primljenih informacija. 

Kljuc kojim je potpisana ova poruka se nalazi na adresi:

http://www.b92.net/pgp/freeb92.asc

Softver kojim se utvrdjuje autenticnost moze se naci na adresi:

http://www.pgp.com (US) ili http://www.pgpi.org (international)
======================================================================

SARAJEVSKI SAMIT

Sarajevo -- Predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica zatrazio je od
bosanskih Srba da prihvate da je Bosna i Hercegovina njihova drzava i
naglasio da svi gradjani treba da postuju drzavu u kojoj zive. To je
jedna od vaznijih izjava sa samita predsednika Bosne i Hercegovine,
Jugoslavije i Hrvatske odrzanog u ponedeljak u Sarajevu. Predsedavajuci
Predsednistva BiH Beriz Belkic je izrazio uverenje da ce svi problemi u
regionu biti resavani uz medjusobno postovanje, dok je hrvatski
predsednik Stjepan Mesic izrazio zadovoljstvo cinjenicom da je proslo
vreme prekrajanja granica. Kako sa skupa u Sarajevu prenosi dopisnik
Radija B92 Zoran Zuza, u zajednickoj izjavi posle sastanka istaknuta je
odlucnost tri zemlje da se pridrzavaju obaveza preuzetih u medjusobnim i
odnosima s medjunarodnom zajednicom. "Jos jednom je potvrdjena
privrzenost Dejtonskim principima, nepovredivost granica i njihova
otvorenost za protok ljudi i roba i komunikacije. Potvrdjena je i
privrzenost Dejtonskim principima, celovitosti i medjunarodno priznatoj
BiH", rekao je Kostunica. 
"Za nama jedan brutalan rat, prepreke treba prevladati, a postoje dobra
volja i opredeljenost za evropske standarde", rekao je predsednik
Hrvatske Stjepan Mesic. Predsedavajuci Predsednistva BiH Beriz Belkic
upozorio je na niz otvorenih pitanja u odnosima 3 zemlje. Upitan da li
ce pozvati Radovana Karadzica da se preda Haskom tribunalu, Kostunica je
rekao da "ne vidi zasto bi se time bavio". "Ima mnogo drugih stvari koje
zaokupljaju moju paznju i nije posao predsednika jedne drzave, kada je
rec o stvarima koje se ticu druge drzave, da se u te stvari mesa", kaze
Kostunica.  Opsti je utisak da je Sarajevski samit samo naceo resavanje
problema u odnosima 3 zemlje, a da je njegov znacaj u tome sto su se
lideri 3 zemlje prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma sastali
bez medjunarodnog posredovanja.


ESDAUN RAZGOVARAO SA UCESNICIMA TROJNOG SAMITA

Sarajevo -- Predstavnik medjunarodne zajednice u Bosni I Hercegovini
Pedi Esdaun razgovarao je u ponedeljak u Sarajevu s predsednikom
Jugoslavije Vojislavom Kostunicom, Hrvatske Stjepanom Mesicem i
clanovima Predsednistva BiH Berizom Belkicem, Zivkom Radisicem i Jozom
Krizanovicem. Nakon razgovora, Esdaun je izrazio uverenje da je samit
"prekretnica u istoriji regiona". "Put u Brisel vodi kroz Sarajevo.
Danas imamo 3 predsednika i 3 drzave koje su pre 6 godina ratovale, a
danas zajedno razgovaraju i zele zajedno u Evropu", rekao je Esdaun.


ISKAZI JAVNIH LICNOSTI POMENUTIH U "AFERI PAVKOVIC"

Beograd -- Rasvetljavanje cinjenica vezanih za "aferu Pavkovic" bice
nastavljeno davanjem iskaza javnih licnosti pomenutih u toj aferi, a
koje je kroz pokretanje predkrivicnog postupka zatrazilo Okruzno javno
tuzilastvo. Jedan od savetnika jugoslovenskog predsednika Gradimir Nalic
u izjavi za B92 kaze da je u ponedeljak, tim povodom, obavio razgovor s
pripadnicima MUP Srbije. "U pitanju je procesno manjkav zahtev, ali ja
sam predao pisanu izjavu kojom sam osporio sve tvrdnje da je Vojsci
Jugoslavije naredjen upad u Vladu Srbije. U izjavi sam, naravno, decidno
negirao sve i osporio sve sto je ovih dana bilo u medijima i sve
medijima date izjave, da je bilo ko naredjivao upad u bilo koju zgradu,
pa i u Biro Vlade Srbije. Moram da kazem da ocekujem da ce tuzilac
Terzic pokazati vise profesionalnosti i osecaja za nezavisnost tuzilacke
funkcije, sto ce ga sacuvati od aktivnog ucestvovanja u prljavim
politickim kampanjama", kaze Nalic. 
Okruzni javni tuzilac Rade Terzic je za B92 rekao da je od policije
zatrazio da ispita i zaposlene u Birou za komunikacije Vlade Srbije u
vezi sa optuzbama za prisluskivanje. Na pitanje B92 zasto su do sada na
informativan razgovor pozvani samo savetnici Vojislava Kostunice, a niko
iz Vlade Srbije, ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic
kaze: "Nemam tu informaciju. Za ovo ministarstvo svi gradjani su
jednaki, imaju ista prava, nema povlascenih gradjana o kom bi ministar
sada posebno trebalo da brine. Prema tome, svi su jednaki, niko nije
iznad zakona. Sve sto je tuzilac trazio bice uradjeno bez ikakvog
izuzetka, znaci, nema nikakvog razloga da neko stvara famu da ce
Ministarstvo unutrasnjih poslova nekoga povlastiti i da nece izvrsiti
nalog Terzica", objasnjava Mihajlovic.


ANKETNA KOMISIJA IMACE 19 CLANOVA

Beograd -- Anketna komisija Skupstine Srbije koja ce ispitati navode o
prisluskivanju predsednika Jugoslavije Vojislava Kostunice i planiranju
upada u Biro za komunikacije Vlade Srbije imace 19 clanova i rotirajuce
Predsednistvo, saznaje Beta. U Parlamentu je receno i da ce sednicama
Komisije predsedavati, na smenu, po jednu sednicu, predstavnik
Poslanicke grupe DOS i predstavnik opozicije. DOS ce imati 7
predstavnika u Komisiji, a Socijalisticka partija Srbije koju predvodi
Mirko Marjanovic 2 clana. Dva mesta u Komisiji odredjena su za
predstavnike Demokratske stranke Srbije. Osim njih, u sastav Komisije
ulaze po jedan predstavnik svih poslanickih grupa u parlamentu, a to su
Nova Srbija, Demohriscanska stranka Srbije, Demokratska alternativa,
Liga socijaldemokrata Vojvodine, Liga za Sumadiju, Reformska demokratska
stranka Vojvodine, Sandzacka demokratska partija, Savez vojvodjanskih
Madjara i po jedan predstavnik Stranke srpskog jedinstva i Srpske
radikalne stranke.


SUPROTNI STAVOVI U VEZI SA ANKETNOM KOMISIJOM

Beograd -- Sef Poslanicke grupe DOS u Skuostini Srbije Cedomir Jovanovic
je, obrazlazuci razloge za formiranje Anketne komisije, rekao da je
"republicki parlament zbog nesposobnosti Veca gradjana saveznog
parlamenta duzan da preispita okolnosti i cinjenice iz 'afere Pavkovic'
i da sve te teme proveri". S druge strane, predstavnici Demokratske
strnke Srbije da je formiranje Anketne komisije nelegitiman cin jer je
'nelegitimna i Skupstina posle oduzimanja poslanickih mandata DSS'.
Potpredsednik te stranke Zoran Sami pozvao je DOS da usvoji predlog DSS
o formiranju anketnog odbora u Saveznoj skupstini, a koji bi trebalo da
utvrdi istinu o svim aferama koje trenutno potresaju javnost. "Mi smo
uvereni da ce u jednom trenutku savezni parlament formirati komisiju
koja ce sve te stvari ispitati. Formiranje Anketne komisije u
republickom parlamentu ima 2 problema i to dosta velika. Prvo, onog
trenutka kad su iz tog parlamenta izbaceni poslanici DSS, odnosno kada
je jednom delu tih poslanika nasilno oduzet mandat, taj parlament radi u
falsifikovanom sastavu i po nasem uverenju nije uopste legitiman. Drugi
problem je sto po Ustavu Srbije republicki parlament nije nadlezan da
formira anketne komisije za takve vrste poslova", kaze Sami. 
Cedomir Jovanovic kaze da je potpuno neverovatno osporavanje inicijative
da Anketna komisija bude formirana na republickom nivou kada je "jasno
da na nivou Veca gradjana savezne skupstine ne postoji dovoljno
politicke volje za formiranje Anketne komisije". Na pitanje kakva ce
biti uloga republicke Anketne komisije kada u njenom radu, po svemu
sudeci, nece ucestvovati DSS, Jovanovic kaze: "Mi ne pristajemo samo na
jedno, a to je da se sve zavrsi kao da nicega nije bilo. Dakle, posle
godinu i po dana skandala, afera, omalovazavanja politickih protivnika
na najvulgarniji nacin, doslo je vreme u kom insistiramo da ljudi stanu
iza svojih reci. Dakle, Kostunica ima pravo da zna da li je prisluskivan
ili ne, a mi kao politicari insistiramo da to bude utvrdjeno, mi zelimo
da znamo da li je to istina ili ne. Ako neko prisluskuje Kostunicu, ko
moze garantovati nisu prisluskivani i oni? Ko meni moze garantovati da
nisam prisluskivan? Ako neko naredjuje upad u republicku vladu, ko moze
garantovati gradjanima da nece biti ulazenja u njihove stanove? Mislim
da ce DSS napraviti veliku gresku i mi u svakom slucaju necemo slediti
tu njihovu politiku. Njihovo mesto u Anketnoj komisiji ce ostti
upraznjeno, kao sto stoje upraznjena mesta u republickom parlamentu i
oni ce biti u problemu znatno vise nego sto su bili do sada", kaze
Jovanovic.


JOVASEVIC: NADLEZNIMA PODACI O PAVKOVICEVOM KRIMINALU

Beograd -- Medjusobna optuzivanja u "aferi Pavkovic" nastavljena su
tvrdnjama Demokratske stranke Srbije da je bivsi nacelnik Generalstaba
Vojske Jugoslavije ucestvovao u vise kriminalnih delatnosti. Savezni
poslanik DSS stranke Ljubisa Jovasevic izneo je u ponedeljak sledece
optuzbe na Pavkovicev racun: "'Afera Pavkovic' se sastoji od umesanosti
u sumnjive poslove oko prometa cigareta, od zloupotreba 603. pozadinskog
puka VJ i nekih nepravilnosti u radu koje su otkrivene, a zbog koje bi
Pavkovic i oni koji su vodili istragu oko toga trebalo da odgovaraju.
'Afera Pavkovic' se sastoji od jedne kuce u Kotoru od 450m2 i o jednom
stanu u Beogradu od 600m2, gde je kupoprodaja izvrsena 19. septembra
2000.". Jovasevic je rekao da je Pavkovic kriminalne aktivnosti poceo u
saradnji sa svojim kumom Goranom Bajicem iz Banjaluke s kojim je preko
cerke Kire Gligorova obezbedio dozvole za uvoz nafte u Srbiju. Pavkovic
je takodje, prema Jovasevicevim recima, saradjivao i s naftnim lobijem
iz Republike Srpske, "surcinskim klanom" i firmom "Interkom" preko koje
je obezbedio enormne kolicine nepotrebne opreme za VMA. Kao glavne
Pavkoviceve saradnike, Jovasevic je naveo Dragoslava Bokana, "surcinski
klan", glavnog i odgovornog urednika lista "Svedok" i "kupljene
generale". Do tih podataka Jovasevic je "dosao tokom rada u Anketnoj
komisiji Savezne skupstine koja je trebalo da utvrdi cinjenice u vezi sa
ubistvom bivseg jugoslovenskog ministra odbrane Pavla Bulatovica".


PAVKOVIC NEGIRAO OPTUZBE DSS

Beograd -- Bivsi nacelnik Generalstaba Vojske Jugoslavije Nebojsa
Pavkovic demantovao je da je umesan u pojedine kriminalne afere, za sta
ga je optuzila Demokratska stranka Srbije i naveo da su te optuzbe
izmisljene u Kabinetu jugoslovenskog predsednika Vojislava Kostunice. On
je optuzio Kostunicu da koristi deo Uprave za bezbednost VJ da bi 
prikupio takve dezinformacije. "Morace da kaze ko mu je dao te podatke,
dokaze o tome i onda cemo o tome da raspravljamo", rekao je Pavkovic.
Prema njegovim recima, pojedine kriminalne afere za koje ga je optuzio
DSS desavale su se mnogo pre nego sto je postao nacelnik Generalstaba.
"Ja nisam bio u prilici da sklapam nikakve ugovore, niti da se bavim
nikakvim poslom kao nacelnik Generalstaba, jer to nije u nadleznosti
niti mojoj, niti Generalstaba. Dakle, sve su to smisljene aktivnosti iz
Kostunicinog kabineta", rekao je Pavkovic.


KUZMANOVIC: NEOZBILJNO JE POVEZIVATI PAVKOVICA S NAFTOM

Beograd -- Zeljko Kuzmanovic, donedavno predstavnik Rafinerije "Srpski
brod" u Beogradu, u izjavi za B92 kaze da je neozbiljno povezivati
Nebojsu Pavkovica s naftnim lobijem iz Republike Srpske. On tvrdi da
naftni lobi u RS nije ni postojao, jer su rafinerije nastradale u ratnim
razaranjima. Kuzmanovic podseca da rafinerija u Brodu nije radila od
1991. do 1997, a dodaje da dugo nije bila u funkcija i uljna rafinerija
u Modrici. "Rafinerija Brod je pocela da radi tek pre 4 godine. Cudi me
da Aleksandar Tijanic koji mene odlicno zna, savetnik predsednika SRJ za
informisanje, moze da daje takve informacije. Rafinerija nije bila
osposobljena za rad. To je kao da kazem da ste vi radili, vise vi imate
veze s naftom, nego Pavkovic s naftom iz 'Rafinerije nafte Brod'", kaze
Kuzmanovic.


"LEGITIMNA INICIJATIVA DOS ZA SMENU GENERALA TOMICA"

Beograd -- Premijer Jugoskavije Dragisa Pesic izjavio je da je
inicijativa DOS za smenu nacelnika Vojne bezbednosti, generala Ace
Tomica, potpuno u skladu sa zakonom o civilnoj kontroli Vojske
Jugoslavije i da odluku o njegovoj smeni moze doneti samo Vrhovni savet
odbrane. Pesic je izjavio da ce se Savezna vlada obratiti VSO da se
odredi o kadrovskim resenjima u VJ. "Nadam se da ce to naici na
razumevanje i da cemo u tom delu adekvatno odgovoriti duhu i
inicijativama koje su sadrzane u novom zakonu o civilnoj kontroli VJ",
ocenio je Pesic.


SKUPSTINA SRBIJE O IZMENAMA ZAKONA IZ OBLASTI PRAVOSUDJA

Beograd -- Skupstina Srbije u ponedeljak je raspravljala o izmenama i
dopunama vise zakona iz oblasti pravosudja, koji su doneti prosle jeseni
na predlog Demokratske stranke Srbije i uz kompromis sa ostatkom DOS. U
prepodnevnom delu sednice, zavrsena je nacelna rasprava o setu
pravosudnih zakona. Setom zakona predvidjena je odredba koja nosi naslov
"Posebni razlozi za razresenje". Ministar pravde Vladan Batic je
objasnio da je rec o "regulisanju i normiranju onoga sto se naziva
lustracijom". "Rec je o eliminisanju iz pravosudja jednog broja sudija,
nosilaca pravosudnih funkcija i tuzilaca, a pre svega sudija koje su
obavljale poslove koji nisu dostojni nosilaca pravosudnih funkcija,
ucestvovali su u prekrajanju izborne volje gradjana, montiranim
politickim procesima, koruptivnim aferama, a ima tu i mnogo nepotizma",
rekao je Batic. 
Zakoni predvidjaju formiranje cetiri Apelaciona suda, pocetak rada
Apelacionog i Upravnog suda odlaze se za narednu budzetsku godinu,
prosiruje se sastav posebnih clanova javnih tuzilaca sa 2 na 4, a
ministar pravde i republicki i javni tuzilac postaju clanovi prosirenog
sastava Visokog saveta pravosudja. "Vlada Srbije ni na koji nacin nije
htela da utice na set pravosudnih zakona, ona je samo formalan
predlagac, jer to ne moze biti Visoki savet pravosudja ili neko drugi",
rekao je Batic.


POZITIVNA OCENA RADA MUP SRBIJE

Beograd -- Odbor za odbranu i bezbednost u Skupstini Srbije pozitivno je
u ponedeljak ocenio informaciju Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije
o stanju i bezbednosti na teritoriji Srbije u periodu od januara do juna
2002. Ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je na
sednici Odbora da rad MUP Srbije, izmedju ostalog, opterecuju nasledje
proslosti i nerazjasnjena krivicna dela s politickom pozadinom. "Postoje
indicije da slucajevi Gavrilovic, Pantic i Buha imaju politicku
pozadinu. Mi cemo doci do pocinilaca tih krivicnih dela koji ce biti
privedeni", rekao je Mihajlovic ne precizirajuci kada ce to biti
ucinjeno. On je naveo da postoji niz spiskova sa imenima ljudi ciji su
zivoti bili ugrozeni i cija je likvidacija pripremana, te da je svim
spiskovima glavna meta bio je sef Poslanickog kluba DOS u Skupstini
Srbije Cedomir Jovanovic. Mihajlovic je istakao da ne bezi od rasprave
kada je u pitanju njegova eventulana odgovornost, te da bi raspravom na
Vladi i u Skupstini Srbije trebalo "jednom za svagda da rascistiti
pitanje rada MUP". S obzirom na brojne nerazjasnjene slucajeve, pre
svega ubistva Slavka Curuvije, Milana Pantica, Boska Buhe ili otmicu
Ivana Stambolica, B92 je pitao predsednika Odbora za bezbednost Dragana
Sutanovca zasto je informacija MUP ocenjena pozitivno. "Bitna stvar koju
ne mozemo zanemariti je da smo u prethodnih 6 meseci imali 15 otmica, a
12 je reseno. Po svim svetskim standardima je to pozitivno. Nazalost,
nije resena otmica na visokom nivou Milana Babovica, policija na tome
radi", kaze Sutanovac.


I MUP SRBIJE NA LISTI EKSTRAPROFITERA

Beograd -- Na listi potencijalnih ekstraprofitera, koju jos analiziraju
savezni organi za spoljnu trgovinu nalazi se i MUP Srbije, saznaje Radio
B92 u Republickoj upravi javnih prihoda. Izvor B92 je pojasnio da u tom
slucaju porez na ekstraprofit nece platiti MUP, jer je on kupovao robu
za svoje potrebe, a ne za dalju prodaju. Naime, potencijalni
ekstraprofiteri su firme koje su uvozile za racun Ministarstva
unutrasnjih poslova. MUP Srbije je od 1996 do 2000. uvezao robu vrednu
oko 11,6 miliona dolara. Najcesci uvozni artikli su putnicki i terenski
automobili. U tom periodu uvezeno ih je preko 590 i za njih je placeno
skoro 10 miliona dolara. Najveci broj automobila uvezen je tokom 1997,
1998. i 1999. Primera radi, 1997, samo za kupovinu osamdesetak dzipova,
potroseno je preko milion dolara. Posebnu paznju zavredjuju blindirani
automobili. Tokom 1996. kupljena su 2, za "audi 8 kvatro" placeno je
332.000 dolara, a za blindirani terenski "mercedes" 245.000 dolara.
Blindirano vozilo nepoznate marke kupljeno je i maja 1999. za 280.000
dolara. U MUP obecavaju da ce do kraja nedelje B92 dobiti imena firmi
preko kojih je MUP trgovao sa svetom.


TIJANIC: DOBIO SAM 4 PRETNJE UBISTVOM

Beograd -- Savetnik za medije jugoslovenskog predsednika Aleksandar
Tijanic uputio je pismo ministru unutrasnjih poslova Srbije Dusanu
Mihajlovicu u kom ga obavestava da je u nedelju i ponedeljak dobio 4
telefonske pretnje ubistvom. U pismu, Tijanic navodi da, ukoliko budu
ostvarene te pretnje, "izvodjace, egzekutore i inspiratore" ubistva
Mihajlovic moze da potrazi medju "autorima falsifikovanih tekstova koji
su ga preporucili za obrednu metu, tajnim snimacima razgovora, medju
medijskim dreserima koji su izdali svoju publiku na nacin na koji je
jedan politicki centar izdao svoje birace, medju biroima i medju onim
politicarima cija politika dokazuje da Srbija, ako pociva na bilo cijoj
samovolji, uvek zavrsava u zlu". Tijanic je naveo da se ministru obratio
"poucen tragicnim iskustvom svog prijatelja Slavka Curuvije, koji je
streljan posle medijskog linca kakav se ovih dana srucio i na njega".


NATASA ODALOVIC PISALA KOSTUNICI

Beograd -- Novinar Radija "Slobodna Evropa" Natasa Odalovic zatrazila je
u otvorenom pismu predsedniku Jugoslavije da se Vojislav Kostunica
izjasni  o tvrdnjama njegovog savetnika za medije Aleksandra Tijanica. U
pismu, koje je u ponedeljak prosledjeno i Radiju B92, izmedju ostalog
stoji: "Nakon nekoliko promenjenih verzija price, od toga da nismo
nikada razgovarali, pa preko izjava da jesmo razgovarali, ali da nije
pominjao imena koja se navode u mom tekstu, duzna sam da javnost
obavestim o sledecem: Obavestavam sve zainteresovane da nista od
prljavstina kojima Tijanic puni novinske stupce onako kako je to cinio
oduvek necu komentarisati. Pod punom moralnom, pravnom i materijalnom
odgovornoscu izjavljujem da snimak koji posedujem nije snimak nikakavog
tajnog razgovora koji sam vodila s Tijanicem, vec novinarskog razgovora
s povodom, koji sam zelela da okoncam, sto se jasno na snimku i cuje. To
bih i ucinila da Tijanic nije nastavio da me optuzuje zbog podrske koju,
navodno, ne pisuci o njegovim navedenim krupnim optuzbama na racun osoba
pomenutih u svom tekstu dajem Zoranu Djindjicu. Za to postoje nepobitni
ljudski i materijalni dokazi. Zbog svega navedenog, postavljam pitanje
ne Tijanicu, vec predsedniku Vojislavu Kostunici: Uvazeni gospodine
predsednice, buduci da je sada u desetoj verziji reakcije vaseg
savetnika na istine koje sam iznela u svojoj kolumni vise nego jasno da
se on povlaci iz cele price i svih optuzbi koje je izrekao, sluzeci se
najpodlijim sredstvima i napadajuci mene, umesto da napada one na koje
me je upucivao da ih ja napadam, ocekujem od vas da se izjasnite. Da li
o tvrdnjama vaseg savetnika i pritiscima koje je vrsio na mene da o tim
tvrdnjama moram da pisem jer sam u protivnom u funkciji Djindjica,
mislite da bi trebalo da cutim, ili pisem i govorim? Imate li, gospodine
predsednice, saznanja o tome zasto me je vas Savetnik zloupotrebio u toj
prici i zasto se sada povlaci? Vas savetnik tvrdi i zali se ministru
policije da mu prete ubistvom. Meni prete takodje, osim toga imam vise,
potpuno neutralnih gradjna, ali i licnih prijatelja, za svedoke da sam
poslednja 2 dana pracena. Ali ne zalim se vama na to. Ukoliko, gospodine
predsednice, Vi ne smatrate da bi bilo neophodno da ne mene, vec istinu
zastitite, oglasavajuci se o tom slucaju, shvaticu da nikada vise ne
smem verovati, pa samim tim ni objavljivati tvrdnje o ma cemu, a sto mi
se plasira iz vaseg kabineta. Zbog cega zalim, jer u tom kabinetu ima i
cestitih i pristojnih ljudi. Ako je to vas izbor predsednice i ako ne
shvatate ili ne zelite da shvatite o cemu se ovde radi, recite onda
javno, sprecavajuci time da novinari u prljavim politickim obracunima
postanu zrtvena jagnjad. Ovim je za mene 'slucaj Tijanic' okoncan, na
Vama je da preduzmete mere koje vam nalaze polozaj na kome se nalazite.
Podrazumeva se da sam osim na uvid javnosti spremna da taj snimak predam
i vama licno uvazeni gospodine predsednice", kaze se u pismu.


KARLEUSA U TRIBUNALU DO KRAJA NEDELJE

Hag -- Tuzilastvo Haskog tribunala potvrdilo je da ce Dragan Karleusa,
zamenik nacelnika Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala u MUP
Srbije, tokom ove nedelje svedociti na sudjenju Slobodanu Milosevicu. Na
njegovo svedocenje verovatno ce se nadovezati i svedocenje Boska
Radojkovica, policijskog tehnicara koji je, kao i Karleusa, bio
angazovan na istrazi povodom otkrivanja masovnih grobnica u centralnoj
Srbiji. Kako Radio B92 nezvanicno saznaje u Tribunalu, bivsi
jugoslovenski predsednik Zoran Lilic trebalo bi da se u sudnici pojavi
sledeceg ponedeljka, dok je svedocenje Radomira Markovica, bivseg
nacelnika Drzavne bezbednosti, predvidjeno za kraj naredne nedelje,
posle cega ce u Tribunalu poceti letnji odmor. U nastavku sudjenja
Milosevicu zavrseno je svedocenje penzionisanog britanskog pukovnika
Dzona Kroslanda. On je, kao i prosle nedelje, i u ponedeljak tvrdio da
je taktika srpskih snaga u borbi protiv terorizma na Kosovu bila
pogresna. Na pitanje Milosevica da li tvrdi da su Vojska i policija
umesto da se bore s pripadnicima OVK napadale lokalno stanovnistvo,
unistavali sela, ubijali stoku, Krosland je odgovorio: "Da". Krosland je
ponovio da su ga Momcilo Perisic, tada nacelnik Generalstaba Vojske
Jugoslavije, i bivsi nacelnik KOS Aleksandar Dimitrijevic uveravali da
Nebojsa Pavkovic na Kosovu radi na svoju ruku, bez saglasnosti
nadleznih, a u dogovoru s Nikolom Sainovicem i Milosevicem. Francuski
forenzicar Erik Bakar pojavio se po drugi put na sudjenju Milosevicu.
Bakar je ponovo pozvan da potvrdi da su u selu Cirez francuski patolozi
iz 3 bunara izvadili tela 8 Albanki. Veruje se da su zene, starosti
izmedju 20 i 60 godina, zive bacene u bunare gde su se udavile, a da su
2 zrtve prethodno i silovane. Taj dogadjaj pomenut je jos na pocetku
sudjenja Milosevicu, u uvodnoj reci tuzioca Dzefrija Najsa, koji je
ubistvo tih zena naveo kao ilustraciju brutalnosti srpskih snaga na
Kosovu. Pred sudom je u ponedeljak pocelo i svedocenje
devetnaestogodisnje Merite Dedaj iz sela Guske u opstini Djakovica. Ona
tvrdi da je u tom selu videla streljanje 8 civila, medju kojima su bili
i njen otac, stric i rodjak. Milosevic je na pocetku unakrsnog
ispitivanja ukazao na cinjenicu da je svedokinja, kada je dala izjavu
istraziocima, imala 16 godina, te da je, iako maloletna, izabrana da
bude svedok iako su istim dogadjajima prisustvovale i njene majka i
tetka.


POCELO EVIDENTIRANJE RASELJENIH SA KOSOVA I METOHIJE

Beograd -- U centralnoj Srbiji i Crnoj Gori u ponedeljak je pocela
registracija raseljenih lica sa Kosova i Metohije za oktobarske lokalne
izbore u Pokrajini, a trajace do 18. avgusta. Republicki komesarijat za
izbegla i raseljena lica saopstio je da ce proces evidentiranja
raseljenih biti obavljan u 77 centara na lokacijama sirom Srbije.
Registracija, odnosno doregistracija, odnosi se na lica koja ce od
proslogodisnje registracije, pa do dana odrzavanja lokalnih izbora imati
navrsenih 18 godina, uz uslov da mogu da dokazu da su ziveli na Kosovu i
Metohiji do 1. januara 1998. Predstavnici Komesarijata za izbegla i
raseljena lica u Srbiji naglasili su da interno raseljena lica, radi
olaksavanja procesa registracije, treba da ponesu sva dokumenta poput
pasosa SRJ, licne karte, vozacke dozvole, izvoda iz maticne knjige
rodjenih, vencanog lista, zdravstene, studentske ili vojne knjizice, kao
i legitimacije raseljenih. Prilikom registrovanja veoma je vazno doneti
i druga dokumenta kojima je moguce dokazati boravak na Kosovu i
Metohiji, kao sto su komunalni racuni ili stambeni ugovori. Registracija
ne obavezuje na glasanje na predstojecim izborima, ali pruza mogucnost
da odluka o glasanju bude doneta kada za to dodje vreme. Telefon za
informacije o registraciji je 011 623 877.


ZELEZNICARI STRAJKOVALI, BEZ DOGOVORA S VLADOM

Beograd -- Strajkacki odbori 3 sindikata zeleznicara i poslovodstvo
"Zeleznicko-transportnog preduzeca Beograd" ni u ponedeljak nisu uspeli
da otklone sve razloge za strajk. Potpredsednik Sindikata zeleznicara
Srbije Miroslav Jeremic rekao je da je postignut dogovor da plate za jun
ne budu smanjene i najavio da ce strajkacki odbori sindikata u sredu,
17. jula, odluciti "da li ce i kada ce biti organizovan generalni
strajk". Sindikati su u saopstenju istakli da nisu prihvatili Vladinu
ponudu, koju im je prenelo poslovodstvo, da povecana masa zarada za jun
od 448,58 milona dinara vazi do kraja godine, jer je u suprotnosti sa
sporazumom o prekidu aprilskog strajka i uredbom o zaradama u javnim
preduzecima. SZS, Nezavisni sindikat zleznicara i Nezavisni strukovni
sindikat masinovodja od Vlade traze da postuje sporazum i uredbu i da
zeleznicarima tromesecno kumulativno povecava mase za zarada za 3 odsto.
Ta 3 sindikata isticu da su u pregovorima s poslovodstvom u ponedeljak
uspela da odbrane da zarade zaposlenih u ZTP za jun i naredne mesece ne
budu vracene na nivo za april. Prema njihovoj oceni cetvrti jednocasovan
strajk upozorenja u potpunosti je uspeo. Predsednik NSZS Milutin Danic
je rekao da je na prugama Srbije od 12:00 i do 13:00 zaustavljeno svih
86 domacih i medjunarodnih vozova.


LABUS: JUGOSLAVIJA U EU MOZDA 2010.

Madrid -- Jugoslavija bi mogla da postane clanica Evropske unije 2010,
izjavio je potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus u intervjuu za
spanski ekonomski dnevnik "La Gaseta de los negosios". Labus je rekao da
ce SRJ nastaviti da usaglasava domace sa evropskim zakonima. Kao jedan
od ciljeva, Labus je naveo smanjenje inflacije na oko 20 odsto do kraja
godine. On je dodao i da do kraja 2002. Jugoslavija ocekuje ukupno 300
miliona evra u vidu stranih ulaganja. "Mislim da Jugoslavija ima
politicke izazove, a ne ekonomske, a to je pre svega usvajanje Ustavne
povelje", rekao je Labus.


OSNOVAN SAVET STRANIH INVESTITORA

Beograd -- Predstavnici 13 stranih firmi koje posluju na trzistu SRJ
potpisali su u ponedeljak u beogradskom hotelu "Hajat" statut o
osnivanju Saveta stranih investitora, ciji ce osnovni cilj biti
stvaranje boljih uslova za privlacenje stranih investicija u
Jugoslaviju. Pozdravljajuci osnivanje Saveta, potpredsednik Savezne
vlade Miroljub Labus ocenio je da ce postojanje FIC doprineti
poboljsanju investicione klime na trzistu SRJ kroz davanje predloga za
promenu zakonske regulative u domenu stranih direktnih investicija, kao
i da ce omoguciti uklanjanje "svakodnevnih" prepreka u radu stranih
kompanija. 
Generalni sekretar FIC Kristof Grojsing ocenio je da Jugoslavija ima
potencijal da za 10 godina ostvari izvoz na nivou od 10 milijardi evra,
kao i da prema planu 2010. ostvari 14 milijardi evra stranih direktnih
investicija. "Iako je nivo stranih investicija u Jugoslaviji jos dosta
nizi u odnosu na ostale zemlje centralno-istocne Evrope, ocekujemo
ogroman rast investicija uslovljen reformama koje se sprovode", dodao je
on. Grojsing je najavio da ce prvi zadatak FIC-a biti formiranje radnih
grupa ciji ce clanovi biti predstavnici stranih kompanija na trzistu
SRJ, a koje ce do kraja godine izraditi "Belu knjigu" kao vrstu
prirucnika za strane investitore koji dolaze u Jugoslaviju. 
Ministar u Vladi Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom Goran Pitic
izrazio je ocekivanje da ce do septembra ove godine biti usvojena "3
kljucna zakona" za strane investitore, zakon o koncesijama, zakon o
zalozi i zakon o lizingu, sto ce uz set poreskih i neporeskih podsticaja
dodatno uticati na privlacenje stranih investicija u Jugoslaviju. 
 Savet stranih investitora osnovali su "British American Tobaco", "Bull
Yugoslavia", "Holcim", "HVB-banka Jugoslavija", "Hajat", "Mercedes
Benz", OMV, "Price Waterhouse Coopers", "Siemens", "Societe Generale
Jugoslavija", "Tehnogas", "Tetra-Pak" i "Veluks".


POCETKOM AVGUSTA RATA OD 65 MILIONA DOLARA KREDITA

Beograd -- U Narodnoj banci Jugoslavije u ponedeljak je zavrsena prva
misija Medjunarodnog monetarnog fonda nakon sklapanja novog trogodisnjeg
aranzmana, saopstila je NBJ. "Misija MMF pozitivno je ocenila dosadasnje
rezultate u realizaciji programa, sto ce nasoj zemlji vec pocetkom
avgusta omoguciti povlacenje druge rate kredita u iznosu od oko 65
miliona dolara", navodi se u saopstenju. U dvonedeljnim razgovorima
jugoslovensku delegaciju je predvodio potpredsednik Savezne vlade
Miroljub Labus, a delegaciju MMF Emenuel Zervudakis.


ZA PLATU 379 LITARA MLEKA

Beograd -- Prosecna neto-zarada po zaposlenom u SRJ u maju je iznosila
8.513 dinara i za nju se moglo kupiti 379 litara mleka ili 77,1 odsto
vise nego u istom mesecu prosle godine, pokazuju analize Saveznog zavoda
za statistiku. Majska plata vredela je i koliko 242 kilograma hleba ili
125 litara ulja, 187 litara benzina od 98 oktana ili 20 markica za
prevoz. Sve te kolicine u proseku su za 40 odsto vece od onih koje su
mogle biti kupljene za platu u maju prosle godine. Za kupovinu
televizora domace proizvodnje bilo je potrebno 2,7 plata, dok je
proslogodisnjeg maja za to bilo potrebno 5 plata. Ovog maja "jugo 45"
kostao je 29,5 plata, a proslog 46,2 plate.


VANREDNI IZBORI ZA CRNOGORSKI PARLAMENT 6. OKTOBRA?

Podgorica -- Poslanici u crnogorskom parlamentu u ponedeljak su usvojili
dnevni red od 25 tacaka i dogovorili se da raspravu nastave u cetvrtak.
Posto je u prve 3 tacke dnevnog reda predvidjena rasprava o izmenama
medijskih zakona koje je predlozio Liberalni savez, sefovi poslanickih
klubova su odlucili da formiraju radnu grupu sastavljenu od po 2
poslanika svih partija da pretresu te zakone. Rad komisije ce trajati do
cetvrtka kada ce pored ovoga biti raspravljano i o ukidanju imuniteta
pojedinih poslanika, o izvestaju komisije o "aferi 'Nacional'", o
izmenama i dopunama zakona o obrazovanju, zdravstvenom osiguranju i
carinama. Parlament ce usvojiti i odluku o broju poslanika koji se
biraju na prevremenim parlamentarnim izborima, a kao dvadeseta tacka
dnevnog reda predvidjeno je skracivanje mandata Parlamentu radi
raspisivanja parlamentarnih izbora. Prema dosadasnjim najavama, sve
politicke partije ce podrzati skracenje mandata, a ocekuje se da izbori
budu raspisani za 6. oktobar, za kada je predsednik Crne Gore raspisao
lokalne izbore u Podgorici. Prema recima Igora Luksica, portparola DPS,
ta stranka ocekuje da ce nakon izbora moci da formira vladu sa SDP i
albanskim nacionalnim strankama. U odnosu na sadasnji odnos snaga, tim
partijama je za apsolutnu vlast potreban samo jedan mandat.


OSTRE KRITIKE PREDLOGA IZMENA ZAKONA O INFORMISANJU

Podgorica -- Predstavnici privatnih medija i medijskih asocijacija u
ponedeljak su ostro kritikovali izmene zakona o javnom informisanju koje
je predlozio Liberalni savez Crne Gore. Direktor podgorickog dnevnika
"Vijesti" Slavoljub Scekic izjavio je da nece pristati na ponudjene
izmene "po cenu bilo kakvih kazni". "Oni koji su smislili da politicare
pretvore u glavne urednike medija koji bi sami davali naslove i
odredjivali duzinu teksta to mogu uciniti jedino ako kupe ili osnuju
sopstven medij", rekao je Scekic. LS je ponudio Skupstini na usvajanje
izmene i dopune Zakona o javnom informisanju i predlog Zakona o
predstavljanju podnosilaca izbornih lista putem elektronskih i
stampanih, drzavnih i privatnih medija u predizbornoj kampanji.
Predlozenim izmenama Zakona o javnom informisanju predvidjeno je da
glavni i odgovorni urednici drzavnih medija budu smenjivani prostom
vecinom clanova programskih odbora, a ne dvotrecinskom, kako je
utvrdjeno postojecim zakonskim resenjem. Liberali takodje predlazu da
medijima bude zabranjeno pracenje aktivnosti drzavnih funkcionera i
stranackih celnika tokom izborne kampanje. 
Vrsilac duznosti glavnog i odgovornog urednika televizije "Montena"
Djuro Vucinic je ocenio da Predlog Zakona o predstavljanu stranaka u
kampanji znaci "definitivno" mesanje u uredjivacku politiku privatnih
medija. On je taj predlog okarakterisao kao "atak" na nezavisna glasila.

Crnogorska radna grupa za medije pozvala je sve politicke stranke da
resenja za demokratizaciju medijskog sistema i pracenja izborne kampanje
traze u okviru pripremljenog seta medijskih pravila. Ta radna grupa je
predlozila Skupstini da sto hitnije usvoji zakon o medijima,
radiodifuziji i nacionalnim javnim servisima, koje je pripremila
mesovita radna grupa u saradnji sa Savetom Evrope, a ciji je cilj
sprecavanje partija da upravljaju drzavnim medijima. Crnogorska radna
grupa smatra da su predlozi liberala "losa zamena takodje losih resenja
iz postojeceg" zakona o javnom informisanju. 
 Objasnjavajuci motive za izmenu zakonske regulative u oblasti medija i
izborne procedure politicki lider LS Miodrag Zivkovic je rekao da je
namera liberala da "stvore sto povoljniji i regularniji ambijent za
odrzavanje izbora". "Djukanovic sa svojom Demokratskom partijom
socijalista ulazi u izbore sa svim svojim monopolima", rekao je Zivkovic
i istakao da namera liberala nije preuzimanje kontrole nad drzavnim
medijima.


GILMAN I LANTOS TRAZE NEZAVISNO KOSOVO

Vasington -- U Predstavnickom domu Kongresa SAD pokrenuta je inicijativa
da se SAD, bez obzira na svoje obaveze iz Rezolucije Saveta bezbednosti
1244 prema ucvrscenju stabilnosti na Balkanu, bez odlaganja izjasne za
nezavisnost Kosova. U rezoluciji koja je prosledjena nadleznom Komitetu
za medjunarodne odnose, uticajni clanovi tog foruma, republikanski
kongresmen iz Njujorka Bendzamin Gilman i demokrata iz Kalifornije Tom
Lantos, ocenjuju da je nezavisnost od Srbije "jedina odrziva opcija za
Kosovo, posle svih dosasnjih neuspeha sa autonomnim statusom" i traze
tim povodom od Busove administracije da "javno prizna" nezavisnost
Kosova. "Uspostavljanje Kosova kao suverene i demokratske drzave, u
kojoj ce biti postovana ljudska prava, ukljucujuci prava nacionalnih i
verskih manjina, jedini je put ka trajnom miru i stabilnosti na
Balkanu", navodi se u tom dokumentu uz podsecanje da pravo na
samopredeljenje predstavlja "fundamentalno pravo" svih ljudi u svetu.
Tim povodom, Vlada SAD je upozorena da odlaganje resavanja konacnog
statusa Kosova predstavlja opasnost ne samo za politicku i ekonomsku
situaciju na Kosovu, vec i za celu Jugoistocnu Evropu.  U rezoluciji
podnetoj na usvajanje Komitetu za medjunarodne odnose, Gilman i Lantos
postavljaju administraciji i putokaz za izlaz iz sadasnje
"destabilizujuce situacije" na zapadnom Balkanu. "Predstavnicki dom
Kongresa smatra da bi SAD, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama,
zapadnoevropskim odbrambenim savezom i ostalim multilateralnim
organizacijama, trebalo da pripreme mirnu tranziciju ka nezavisnosti
Kosova. Vlada SAD trebalo bi, takodje, da obezbedi svoj udeo u pomoci,
trgovini i ostalim programima podrske vladi nezavisnog Kosova, kao i da
podstakne dalji razvoj demokratije i ekonomskog sistema slobodnog
trzista na Kosovu", zakljucuje se u inicijativi. Od senatskog Komiteta
za spoljnu politiku, kojim predsedava Dzozef Bajden, demokrata iz drzave
Delaver, takodje je zatrazeno da podrzi akciju Predstavnickog doma da se
SAD odreknu dalje podrske kljucnom delu Rezolucije 1244, koju je Savet
bezbednosti usvojio pre 3 godine, posle zavrsetka vojne intervencije
NATO protiv Jugoslavije. Gilman i Lantos navode, u obrazlozenju svoje
inicijative, da je po Ustavu Jugoslavije iz 1974. Kosovo bilo potpuno
autonomno s "de fakto statusom republike", odnosno da je Milosevic
kasnije oduzeo Kosovu tu samoupravu. U daljem obrazlozenju ukazuje se na
uspostavaljanje institucija demokratske vlasti, posle stavljanja Kosova
"pod protektorat UN", uz zakljucak da izlazak iz sadasnje katastrofalne
ekonomske i socijalne situacije moze biti nadjen jedino "procesom
tranzicije ka nezavisnosti Kosova, sto bi garantovalo sigurnost
neophodnih investicija iz inostranstva i stvorilo mogucnost za masovno
otvaranje novih radnih mesta". 
Kongresna procedura predvidja da se Predstavnicki dom i Senat
izjasnjavaju o predlozenoj Rezoluciji na preporuku svojih komiteta
nadleznih za pracenje medjunarodnih odnosa i spoljne politike SAD. U
daljem procesu odlucivanja, predsednik ima pravo veta na usvojen
zakonski predlog Predstavnickog doma i Senata, s tim sto Kongres ima
ustavno pravo da, s dve trecine svojih glasova, obori eventualan veto
sefa drzave i proglasi svoju odluku obavezujucom za administraciju SAD.


OSUDJENI NA SMRT PUSTEN NA SLOBODU

Sarajevo -- Srbin Sretko Damjanovic, koji je 1993. u Sarajevu zbog
navodnog ratnog zlocina osudjen na smrt, u ponedeljak je pusten kuci. U
obnovljenom postupku Sudsko Vece Kantonalnog suda u Sarajevu Damjanovicu
je izreklo kaznu zatvora u trajanju od 9 godina, a on je vec u pritvoru
proveo devet i po godina. Damjanovic je u obnovljenom postupku tvrdio, a
sudski vestak i potvrdio, da je od hapsenja 11. novembra 1992. tokom
sudjenja bio fizicki maltretiran i da je pod pritiskom bio primoran da
prizna odgovornost za ubistva brace Rasima i Kasima Krso, kao i
silovanje 2 devojke muslimanske nacionalnosti. Predsednik Sudskog vijeca
Goran Orasanin je, obrazlazuci presudu kojom je Damjanovic pusten iz
zatvora, rekao da su na telu optuzenog i danas vidljivi tragovi uboda
nozem i batina, koje je zadobio u zatvoru. Prema recima sudije
Orasanina, Damjanovic je u obnovljenom postupku optuzen i osudjen za
odvodjenje iz stana civila Resada Beslije 1. oktobra 1992. na Zuc "s
namerom da ga ubije", kao i za fizicko maltretiranje Adema Skobanovica.
Damjanovic je presudom Vojnog okruznog suda Federacije BiH iz 1993. bio
osudjen na smrtnu kaznu, koja je zamjenjena kaznom zatvora od 40, potom
20 godina, zbog navodnih ratnih zlocina.


NOVI USLOVI ZA PRIKLJUCIVANJE NA DALJINSKO GREJANJE

Beograd -- U Skupstini grada u ponedeljak su predstavljeni novi uslovi
za Beogradjane koji zele da prikljuce svoje stanove na daljinsko
grejanje. Potpredsednik gradske vlade Bojan Stanojevic istice da ce
gradjani koji se odluce za ovakav vid grejanja ustedeti struju i imati
toplije stanove za manje novca. Za uvodjenje daljinskog grejanja
potrebno je izdvojiti 2.350 dinara po metru kvadratnom, a Skupstina
grada i beogradske elektrane spremni su da, u jednom delu, kreditiraju
gradjane kroz uplatnice "Infostana". Stanojevic napominje da se to
odnosi na cenu osnovnog prikljucka, koja iznosi 1.050 dinara po metru
kvadratnom i da se razmatra rok do 18 meseci kreditiranja. Drugi iznos
koji gradjani ulazu u svoje stanove treba da bude obezbedjen u
komercijalnom aranzmanu od kredita koje bi ponudile komercijalne banke.
Ministarstvo energetike sa Skupstinom grada vodi razgovore oko
komercijalnih banaka. Oni su spremni da obezbede kredite pod minimalnim
kamatnim stopama, ali traze obezbedjivanje odgovarajucih metoda. "Nase
racunice su pokazale da za stan u centru grada od 100 m2 taj iznos za
daljinsko grejanje ne bi trebalo da predje iznos izmedju 3.500 do 5.500
evra, a vrednost takvog stana bi porasla za 10.000 do 12.000 evra", kaze
Stanojevic. 
Stanojevic je najavio krivicnu prijavu protiv beogradskog preduzeca
"Inova" i vlasnika Borivoja Homena, jer kako kaze, to preduzece je tokom
prosle godine ostetilo  beogradske elektrane 2,25 miliona dinara.
"Inova" je, mimo konkursa, isporucilo "Beoelektranama" opremu vrednu 8
miliona dinara, sto je za 50 odsto veca cena nego u ponudi na tenderu
posle 6 meseci, rekao je Stanojevic.


UHAPSEN BIVSI RADNIK MUP SRBIJE

Beograd -- Kokan Manasijevic, koji je prosle nedelje uhapsen zbog sumnje
da je planirao pljacku, vec 2 meseca nije pripadnik Ministarstva
unutrasnjih poslova Srbije, potvrdjeno je Beti u ponedeljak u vrhu tog
ministarstva. Ffunkcioneri MUP naveli su da je Manasijevic uhapsen u
Obrenovcu, i to kao civil, a ne u sedistu Demokratske stranke u
Beogradu, kako je ranije objavljeno. U Informativnoj sluzbi DS ranije je
receno da su o hapsenju Manasijevica "culi iz novina", ali da nikakvog
hapsenja nije bilo u centrali stranke. Dok je bio u sluzbi kao
uniformisan policajac, Manasijevic je, prema recima funkcionera MUP,
obezbedjivao neke drzavne objekte, nakratko i rezidenciju predsednika
republicke Vlade, ali nikada nije bio u licnom obezbedjenju republickog
premijera.


UHAPSEN ZBOG NAPADA NA KAMPERE

Valjevo -- Valjevska policija uhapsila je cetrdesetogodisnjeg Dragana
Milosevica Zeca, koji je glavni osumnjicen za napad na kampere na reci
Gradac kod Manastira "Celije". Policija sumnja da je on ubio radnika EDB
Valjeva Svetomira Stefanovica i teze povredio jos jednu osobu, u noci
izmedju petka i subote. Grupa mladica, u kojoj je bilo i maloletnika,
napala je grupu kampera na mestu koje zove Vidanov izvor, izvestava za
B92 novinar radio "Patka" iz Valjeva Pedja Vujanac. Tom prilikom,
Stefanovicu su macetom nanete teske povrede glave i on je potom preminuo
u Urgentnom centru u Beogradu. Policija osnovano sumnja da je Milosevic
naneo smrtonosne povrede Stefanovicu, kao i da je odgovoran za nanosenje
teskih telesnih povreda jos jednoj osobi. Policija jos traga za jednim
od ucesnika krvavog obracuna, dok je jedan od vinovnika nesrece
maloletan. 
Povod za sukob bilo je Milosevicevo nezadovoljstvo cinjenicom da mu
grupa radnika EDB nije dozvolila da kampuje na mestu koje su oni
nekoliko dana pre toga pripremili za sebe. Napadaci su uglavnom iz
gradskog naselja Peti puk i od ranije su poznati policiji.


IZLOZBA RONA HAVIVA I DALJE POVOD ZA INCIDENTE

Cacak -- U ponedeljak uvece je u Cacku, prilikom otvaranja izlozbe
fotografija Rona Haviva, doslo do incidenta kada je grupa "skinheda"
napala jednog od organizatora izlozbe Ivana Zlatica, javlja urednik
Radija "Ozon" iz Cacka Aleksandar Arsenijevic. Zlaticu su nanesene
telesne povrede, a na na e-mail adresu Radija "Ozon" stiglo je pismo
Ravnogorskog pokreta slobode u kome se, u sklopu obelezavanja godisnjice
smrti Draze Mihajlovica, najavljuje javno spaljivanje listova "Danas" i
"Politika" u sredu i najavljuje da ce tada biti objasnjeni ralozi za
takve poteze.


PREGLED STAMPE

U Pregledu stampe prenosimo tekst o mogucim novim sukobima u DOS oko
razlicitih kandidata za predsednika Srbije iz "Glasa javnosti", kao i
tekst o novom zakonu o igrama na srecu iz istog lista. Iz "Politike"
prenosimo komentar Ljubodraga Stojadinovica, kao i tekst o istrazivanju
CRNPS iz Beograda i UNDP o odnosu medija i NVO u Srbiji. Iz lista
"Danas" prenosimo redakcijski komentar o upravo zavrsenom Exit-u 02. 
Strana stampa: "Napusteno hemijsko postrojenje Porto Romano u blizini
albanskog grada Draca nije ogradjeno, niti postoji bilo kakav natpis da
je to jedno od najzagadjenijih mesta na Balkanu. Stanovnici i posetioci
moraju na osnovu barica zute vode i zutog otpada da izvedu sopstvene
zakljucke", pise "Christian Science Monitor".


TEMA: EXIT 02

Ovog vikenda je u Novom Sadu zavrsen treci festival EXIT. Za razliku od
prethodnih godina, ovogodisnji dogadjaj izazvao je, pored ogromne
medijske pompe, i niz kontroverzi o kojima u Temi pise Ana Denic.


OZVANICENA UPOTREBA ALBANSKOG JEZIKA U SOBRANJU

Skoplje -- Makedonski parlament usvojio je u ponedeljak nov Poslovnik
kojim se albanski jezik zvanicno uvodi u upotrebu u Parlamentu.
Usvajanje novog poslovnika je poslednja obaveza sadasnjeg saziva
Parlamenta, u skladu sa Ohridskim mirovnim sporazumom. Prema novom
Poslovniku, poslanici albanske nacionalnosti imaju pravo da se sa
skupstinske govornice obrate na svom maternjem jeziku. Predlog stranaka
makedonskih Albanaca da i ministri albanske nacionalnosti u Parlamentu
govore na albanskom nije prihvacen, posto je Ohridskim sporazumom
precizirano da upotreba jezika nacionalnih manjina vazi za Parlament,
ali ne i za makedonsku vladu.


BIN LADEN ZIV I DOBROG ZDRAVLJA

London -- Osama bin Laden je ziv i njegovo zdravstveno stanje je dobro
posle ranjavanja u napadu na njegovu bazu u Avganistanu u decembru,
izjavio je u utorak arapski novinar pozivajuci se na bliske saradnike
lidera Al-Kaide. Abdel Bari Atvan, urednik magazina "Al Kads, al Arabi",
cije je sediste u Londonu, izjavio je da su mu saradnici Bin Ladena
rekli da se on nece pojavljivati na video-snimcima sve dok njegovi
sljedbenici ponovo ne napadnu SAD. "Njegovi sledbenici su mi rekli da je
ranjen od gelera granate u rame i da se sada dobro oseca", izjavio je
Atvan.


DEVET OSOBA NASTRADALO U NAPADIMA NAORUZANIH GRUPACIJA

Alzir -- Devet osoba, medju kojima 6 clanova jedne porodice, stradalo je
u nedelju i ponedeljak u vise oruzanih napada islamskih ekstremista u
Alziru, prenosi drzavna agencija APS. Naoruzani napadaci, koji su ubili
2 zene i cetvoro dece u Ued El Kermi, 120 kilometara zapadno od glavnog
grada Alzira, planirali su i napad na druge porodice, ali su odustali
posto je lokalna policija obavestena o napadu, u kom je bilo i dvoje
povredjenih. Jos 3 zrtve napada bili su kamperi, koji su ubijeni iste
noci, na plazi u Buharunu, 40 kilometara zapadno od Alzira. Procenjuje
se da je 120.000 ljudi poginulo u Alziru u poslednjih 10 godina, od
pocetka pobune pripadnika militantnih islamskih organizacija.


ATENTATOR NA SIRAKA BIO NA IZBORNOJ LISTI EKSTREMNE DESNICE

Pariz -- Covek koji je u nedelju pucao na francuskog predsednika Zaka
Siraka tokom vojne parade na Jelisejskim poljima u Parizu povodom Dana
Republike bio je kandidat na opstinskim izborima 2001. na listi jednog
ekstremno-desnicarskog pokreta, saopstili su opstinski izvori. Maksim
Rober Brineri bio je sedmi na listi Republikansko-nacionalnog pokreta
Bruna Megrea, koji je na izborima dobio 2,9 odsto glasova u 18. pariskom
arondismanu, pise "Liberasion". Mladic je uhapsen je posto je uspeo da
jednom opali iz 22-milimetarske puske. On je kasnije policiji priznao da
je nameravao da ubije francuskog predsednika i potom oduzme sebi zivot.


U NEMIRIMA TOKOM LOKALNIH IZBORA POGINULO 66 OSOBA

Manila -- U ulicnim nemirima koji su pratili lokalne izbore na
Filipinima poginulo je 66 osoba, a 20 ih je povredjeno, saopstili su u
ponedeljak predstavnici vojske u Manili. Vise od 2.000 rezervista
obezbedjivalo je glasacka mesta, kao ispomoc za nekoliko hiljada vojnika
prethodno rasporedjenih u najrizicnijim oblastima, izjavio je general
Gregorio Kamiling, zaduzen za bezbednost tokom izbora. Medju 66
poginulih nalazi se i 16 kandidata na izborima za lokalne vlasti.


UBICI NOVINARA DANIJELA PERLA SMRTNA KAZNA

Hajderabad -- Pakistanski sud osudio je u ponedeljak islamskog
ekstremistu Seika Omara na smrtnu kaznu zbog otmice i ubistva americkog
novinara Danijela Perla, saopstio je sud u Hajderabadu. Tri Omarova
saucesnika osudjena su na dozivotne kazne. Cetri islamska ekstremista
optuzena su da su 23. januara u Karaciju otela americkog novinara
Danijela Perla, dopisnika lista "Vol strit dzornal" iz juzne Azije.
Presudu je, iza zatvorenih vrata, doneo sud za antiterorizam smesten u
zatvoru u Hajderabadu, gde se i odvijao najveci deo sudjenja.
Pakistanske vlasti, iz straha od odmazde islamskih ekstremista,
preduzele su stroge mere bezdednosti u citavom gradu.


DOGODILO SE NA DANASNJI DAN, 15. JUL

Beograd -- 1099. Krstasi u Prvom krstaskom ratu potukli muslimanske
snage i zauzeli Jerusalim. 
1291. Umro nemacki car Rudolf Prvi Habsburg, osnivac dinastije
Habsburgovaca, koji je vladao od 1273. do smrti. U bici na Moravskom
polju 1278. pobedio ceskog kralja Otakara Drugog Psemisla i od njega
otrgnuo Austriju, Kranjsku i Stajersku koje su, s kasnije pripojenom
Koruskom, postale nasledne habsburske zemlje, cime je udaren temelj
Habsburske monarhije. 
1410. Vojska poljskog kralja Vladislava II Jagela uz pomoc ceskih
placenika do nogu potukla nemacke tevtonske vitezove u bici kod
Tanenberga. 
1606. Rodjen holandski slikar Harmens van Rajn Rembrant , jedan od
najvecih u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300
gravira i bezmalo 2.000 crteza, ukljucujuci remek-dela kao sto su "Nocna
straza", "Izgubljeni sin", "Cas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao
bastovan", "Dobri Samaricanin", "Hodocasnici u Emausu", "Suknari",
"Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici",
"Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevesta", "Porodicni portret",
"Predeo s vetrenjacom", vise od 60 autoportreta, portrete svoje zene
Saskije fan Ojlenburh ,sina Tita, prijatelja Jana Siksa. 
1663. Rodjen srpski pomorac i matematicar i ruski knez Marko Martinovic,
strucnjak za hidrogradnju i brodogradnju, jedan od najucenijih ljudi
svog vremena. Kao nastavnik Pomorske akademije u Veneciji poducavao i
mladice iz Rusije primljene na molbu cara Petra Velikog. U rodnom
Perastu rukovodio radom jedne od najstarijih pomorskih skola na Jadranu.

1795. Marseljeza zvanicno prihvacena za himnu Francuske. 
1869. Francuz Ipolit Mez Moris patentirao margarin. 
1904. Umro ruski pisac Anton Pavlovic Cehov, ciji se stil odlikuje
jednostavnoscu, izvanrednim darom zapazanja i specificnom atmosferom,
bliskom impresionistickom postupku. Pozoristu je otvorio nove puteve i
sam stvorio novi dramski oblik "lirsku dramu" i izvrsio ogroman uticaj
na svetsku literaturu, posebno dramu. Dela: drame "Galeb", "Tri sestre",
"Ujka Vanja", "Visnjik", novele i pripovetke "Covek u futroli",
"Arhijerej", "Kuca na sprat", "Dusica", "Tri godine", "Ogrozd",
"Paviljon broj 6", "Stepa", "Seljaci", "Cinovnikova smrt", "U uvali",
zbirke humoreski "Melpomenine bajke", "Sarene price". 
1918. Nemacki general Erih Fridrih Vilhelm Ludendorf naredio sveopstu
ofanzivu, cime je pocela druga bitka na Marni u Prvom svetskom ratu. To
je bio poslednji pokusaj Nemacke da nadvlada saveznicke snage na
zapadnom frontu, ali je 4. avgusta 1918. okoncan porazom nemacke armije,
kao i u bici na Marni od 6. do 9. septembra 1914. 
1929. Umro austrijski pisac Hugo fon Hofmanstal. Saradjivao s Rihardom
Strausom, za cije je kompozicije pisao libreta. Dela: drame "Ticijanova
smrt", "Luda i smrt", "Malo svetsko pozorje", "Bela lepeza", "Elektra",
"Edip i Sfinga", "Covek", "Salcbursko veliko svetsko pozorje", "Kula",
"Cudljiv gospodin", libreta "Kavaljer s ruzom", "Arijadna na Naksu",
"Zena bez senke", pripovetka "Bajka 672. noci", esej "Pismo lorda
Cendosa". 
1937. Pusten u eksploataciju kanal Moskva-Volga dug 128 kilometara,
dubok 5,5, a sirok 85 metara, cime je Moskva postala luka 5 mora, Crnog,
Azorskog, Kaspijskog, Belog i Baltickog. 
1945. Italija u Drugom svetskom ratu formalno objavila rat doskorasnjem
savezniku Japanu. 
1958. Americke snage se iskrcale u Libanu i intervenisale na zahtev
predsednika Kamija Samuna, omogucivsi mu da se ponovo kandiduje za sefa
drzave. 
1968. Putnicki avioni "Aerofota" i "Pan Amerikena" poceli redovno da
lete na liniji Moskva-Njujork, sto su bili prvi direktni letovi izmedju
SSSR i SAD. 
1974. Na Kipru oficiri iz Grcke i pripadnici kiparske Nacionalne garde,
na podsticaj vojne hunte u Grckoj, u drzavnom udaru oborili predsednika,
arhiepiskopa Makariosa Treceg, koji je uspeo da izadje iz opkoljene
predsednicke palate i privremeno napusti Kipar. Udar je izazvao veliku
medjunarodnu napetost i zaostrio odnose Grcke i Turske, sto je Ankara
iskoristila da vec 20. jula 1974. - pod izgovorom "zastite" turske
zajednice na tom mediteranskom ostrvu - iskrca trupe koje su okupirale
trecinu Kipra. 
1975. Sovjetski i americki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18"
lansirani u orbitu oko Zemlje radi spajanja u svemiru. 
1983. U napadu armenskih terorista na prostorije turske vazduhoplovne
kompanije na pariskom aerodromu "Orli", 6 ljudi poginulo i 48 ranjeno. 
1987. Tajvan posle 38 godina ukinuo vanredno stanje radi omogucavanja
visepartijskih izbora. 
1995. Vojska Sri Lanke okoncala najvecu ofanzivu od 1987. protiv
tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi. 
1996. Prilikom pada holandskog vojnog teretnog aviona u vazduhoplovnoj
bazi u Ajdhovenu poginulo 32 ljudi. 
1997. Italijanski modni kreator Djani Versace, jedan od najuticajnijih
svetskih "diktatora mode" krajem 20. veka, ubijen u Majami Bicu na
Floridi, SAD. 
1998. Najmanje 45 ljudi izgubilo zivote u autobskoj nesreci u saveznoj
drzavi Arunacal Prades na severoistoku Indije. 
1999. Kina zvanicno objavila da poseduje tehnologiju za pravljenje
neutronske bombe.



-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: PGP 6.5.1i

iQA/AwUBPTNBM0MYhVuIcyHKEQJSCgCgyNq4A27/q/dIVsCPCBulWn9blqUAn0bC
Gxutz+JGdik24dDwP2t2Z8BM
=E8/o
-----END PGP SIGNATURE-----

====================================================================
b92-s je otvorena mailing lista koja sluzi za distribuciju vesti Radija
B92. Vesti se salju u blokovima svakog dana u 23:55 CET. Vise
informacija o RTV B92 mozete dobiti na:

http://www.b92.net/




                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште