|
Jedna ulica u dve dr�aveUdarna tema u prvom broju mese�nika posve�ena
me�ususedskim sporovima oko grani�nih linija
(Od na�eg stalnog dopisnika) Banjaluka, 3. avgusta U Banjaluci upravo promovisani porodi�ni mese�nik hrvatske zajednice u Republici Srpskoj "Danica", koji u �tampariji "Glasa srpskog" kao glavni urednik potpisuje predratni dopisnik "Borbe" iz Rijeke Zvonko Tarle, za svoje �itaoce, Hrvate povratnike iz rasejanja, ali i ovda�nje, doma�e, i Srbe iseljene iz Hrvatske – donosi udarni tekst pod naslovom "Atak suseda na hrvatske granice", autora Borisa Paveli�a. "Grani�na crta bitna je za dr�avu, ali ne bi to smela biti i za ljude koji uz nju �ive", stav je Ministarstva spoljnih poslova vlade RH. Hrvatska diplomatija na ovaj na�in �eli da sa svoja tri suseda, Slovenijom, Jugoslavijom i Bosnom i Hercegovinom, �to pre uspostavi liberalan malograni�ni promet, koji se smatra najboljim na�inom za ubla�avanje grani�nih sporova, a da pri tom sami hrvatski gra�ani uz granicu izbegnu ose�aj stalne frustracije, zbog navodne ugro�enosti teritorijalnog suvereniteta. Primer iz Metkovi�a Hrvatska diplomatija �eli �to pre da na�e na�ina da re�i brojne sporove sa susedima, koji su nastali posle tuma�enja poznate Badenterove komisije, koja je utvrdila da biv�e republi�ke granice postaju granice dr�ava nastalih na tlu biv�e Jugoslavije, pi�e Paveli� u "Dalmaciji". Hrvatska sa BiH ima �ak 26 spornih grani�nih mesta, iako je to jedini postjugoslovenski sused sa kojim je 1999. godine potpisala sporazum o granici. Autor navodi primer da se jedna strana Maruli�eve ulice u Metkovi�u nalazi u Hrvatskoj, a druga u BiH, pa mo�e da se desi da �ovek kuva u BiH, a spava u Hrvatskoj, ili da mu je ku�a u Hrvatskoj, a ba�ta u BiH. Hrvatska diplomatija smatra da se ni Republika Srpska, na �ijem je podru�ju Kostajnica, ni Hrvatska, ne libe izjava koje podse�aju na predratnu pro�lost s po�etka devedesetih. Avnojevska granica kod Kostajnice prelazi Unu i sledi Unin rukavac Un�icu, prave�i na bosanskoj obali reke ostrva veli�ine 40 hektara, na kome se nalazi vredan hrvatski stari grad Zrinski. Vlasti RS (manje BiH) �ele da granicu premeste na Unu, jer bi grani�ni prelaz po Badenteru trebalo da bude samo 50 metara od sredi�ta Kostajnice, �to je Hrvatska uva�ila, pa se �eka razuman dogovor da se na hrvatskom tlu pravi zajedni�ki prelaz. "Danica" navodi da je uz Prevlaku Piranski zaliv najpoznatiji primer grani�nog spora Hrvata sa novim susedima. Slovenija, koja sa Hrvatskom deli 501 kilometar granice, ne mo�e da se dogovori sa susedom o morskoj meti izme�u Pirana u Sloveniji i Savudrije u Hrvatskoj. Strah hrvatske diplomatije, u ovom slu�aju pat pozicije, je veliki, jer pro�logodi�nji paraf Ra�ana sa Drnov�ekom da granica bude bli�a hrvatskoj obali, kako bi Slovenija dobila vodeni koridor i izlaz na otvoreno more i me�unarodne vode, Sabor i ve�ina stranaka nisu prihvatili, a odnosi suseda se sve vi�e truju na svim poljima. "Raj" na Prevlaci Grani�na linija se�e pistu vojnog aerodroma �eljava kod Biha�a na dva dela, hrvatski i bosanski. Tri od �etiri ulaza u podzemne hangare i radionice pripala su Hrvatima. Sedam godina aerodrom propada, Mesi� je nedavno u Sarajevu ponudio da obe dr�ave nekom tre�em ponude aerodrom na prodaju ali bez odjeka. Neumsko more autor teksta naziva dobrim
primerom o dobrom sporazumu kojim se ubla�avaju tenzije, jer su 1988.
godine susedi potpisali vezani sporazum o prolazu kroz Neum i luku Plo�e.
Hrvatska ne po�tuje deo sporazuma o luci Plo�e, pi�e "Danica", ali BiH
po�tuje dogovor o Neumu i propu�ta vozila bez problema. Sporazumom o
granicama Hrvatske sa BiH 1999. godine, BiH je pro�irena vi�e od
Avnojevskih okvira, dobiv�i od Hrvata deo mora, pa �ak i dva otoka, Mali i
Veliki �kolj.
Za Prevlaku autor ka�e da je najva�nije da ovaj deo hrvatske zemlje nije zamenjen u vreme Tu�mana za zale�e Dubrovnika, pa tako nije pripao ni Republici Srpskoj. Za autora "Danice" "ne�e se uskoro ostvariti potemkinovska zamisao Mesi�a i �ukanovi�a o kockarskom raju na Prevlaci, sa koje prvo treba da odu pripadnici UN, a stru�njaci potom jednom za svagda povuku grani�nu crtu". I na kraju, "dunavski prijepor" teritorijalno je najdu�i grani�ni spor na 266 kilometara dugoj granici Hrvatske i SRJ. Katastarska grani�na crta na vi�e mesta preseca Dunav, pa hrvatska strana procenjuje da je vi�e hiljada hektara Hrvatske trenutno u SRJ; ne�to manje Jugoslavije je sada u Hrvatskoj. SRJ �eli granicu sredinom Dunava, Hrvatska to odbija i u dunavski spor ubraja i problem �arengradske i Vukovarske ade, do kojih Hrvati, trenutni vlasnici zemlji�ta, ne mogu da stignu. Hrvatska se nada da �e poslednji oru�ani sukobi na ovom podru�ju ubrzati pregovore i doprineti trajnom re�enju linije razgrani�enja. Du�an Kecman |
<<01_11.jpg>>
vrati.gif
Description: GIF image
