|
Za koga je radio Ore�kovi�Podsticanje zlo�ina nad Srbima u Gospi�u da bi se navodno ote�alo priznavanje nezavisne Hrvatske(Od na�eg stalnog dopisnika) Zagreb, 15. avgusta Posle mesec i po dana prekida, u �upanijskom sudu u Rijeci nastavljeno je su�enje tzv. gospi�koj grupi, petorici visokih hrvatskih funkcionera iz Gospi�a iz vremena proteklog rata. Oni su optu�eni za ratne zlo�ine po�injene nad srpskim civilima tog podru�ja. Najodgovorniji za te krvave doga�aje, kako sve vi�e potvr�uju iskazi brojnih svedoka, jeste tada�nji tajnik Kriznog �taba Gospi�a Tihomir Ore�kovi�, a za njim slede tada�nji vojni komandant, a sada general HV u penziji Mirko Norac, koji je po�etkom rata bio mladi konobar, i njihovi najbli�i saradnici Ivica Ro�i�, Stjepan Grandi� i Milan �ani�. Sada su na red do�li veoma zanimljivi svedoci, u vreme rata rukovodioci policije i tajnih slu�bi, koji bi ve� po prirodi svog posla trebalo mnogo toga da znaju. Tako je Smiljan Relji�, na samom po�etku rata �ef Kriznog �taba Drni�a do njegovog pada, a u vreme zlo�ina u Gospi�u pomo�nik ministra unutra�njih poslova RH zadu�en za kriminalnu policiju (ubrzo i �ef Tu�manove tajne slu�be SZUP), potvrdio sumnje da je upravo Ore�kovi� bio najodgovorniji za po�injene zlo�ine u Gospi�u. To mu je, ka�e, postalo naro�ito jasno posle slu�benog razgovora s tada�njim na�elnikom policije iz Gospi�a Ivanom Dasovi�em (koji je ve� svedo�io i potvrdio likvidacije srpskih civila na Lipovoj glavici i drugim mestima i odlu�uju�u ulogu Ore�kovi�a u tome). Dasovi� mu je, potvrdio je Relji�, priznao da je 18. oktobra 1991. u ve�ernjim satima u Kriznom �tabu Gospi�a odr�an sastanak (kasnije poznat kao "smrtonosni sastanak"), na kojem je Ore�kovi� rekao da treba i�i na jedno mesto na kojem �e okupljeni na tom sastanku "morati dokazati svoju lojalnost Hrvatskoj". Ore�kovi� je tada tvrdio da je to navodno nalog hrvatske vlade, a kada se jedini pobunio Ivan Rukavina i zatra�io da vidi taj nalog, Ore�kovi� mu je odgovorio da se tu "nema �ta gledati, nego da se to mora izvr�iti". Zatim su se svi odvezli automobilima na Lipovu glavicu, gde je kamionom dovezena grupa civila koje su tamo streljali. Dasovi� je i Relji�u tvrdio da je i on pucao, ali navodno samo u vazduh. Svedoci iz vrhova hrvatske policije i doma�ih tajnih slu�bi, ina�e, ukazuju na sumnje (o �emu su vo�ene i istrage) da je Tihomir Ore�kovi� bio eksponent neke strane tajne slu�be kojoj je bilo u interesu da se iniciranjem zlo�ina u Gospi�u onemogu�i ili barem ote�a me�unarodno priznavanje nezavisnosti Hrvatske. Teza koju je u tom smislu pred sudom izneo jo� Josip Manoli�, a sada potvrdio i Smiljan Relji�, ka�e da su ti zlo�ini doveli u pitanje me�unarodno priznavanje Hrvatske, ali da je prelom nastao posle zlo�ina nad zarobljenim Hrvatima u Vukovaru, �to je "pokrilo" zlo�ine nad Srbima u Gospi�u. Svojevremeno je, podsetimo, i sam Tu�man izjavio da "tog Ore�kovi�a treba uhititi, on je strani agent". Me�utim, i pored sprovedene istrage koja je potvrdila Ore�kovi�evu ulogu u ratnim zlo�inima na podru�ju Gospi�a to se nije dogodilo, a poznato je da ga je tada za�titio ministar odbrane Gojko �u�ak (kao i neke druge osobe odgovorne za ratne zlo�ine nad Srbima). U takvom kontekstu mo�e se sada zapitati – a za koga je radio �u�ak? R. Arseni� ISTRA�ITELJI TRIBUNALA U SEPTEMBRU U RH Hag preuzima "slu�aj Paulin Dvor" (Od na�eg stalnog dopisnika) Vukovar, 15. avgusta Iako pa�ljivo skrivani, jedan za drugim na svetlost dana izlaze ratni zlo�ini nad srpskim civilima u Hrvatskoj, i to ne oni po�injeni za vreme ili posle tzv. vojnih akcija nego jo� pre ili na samom po�etku rata 1991. godine u gradovima i selima koji nisu bili zahva�eni borbama. Pokolj srpskih seljaka, civila, u no�i izme�u 11. i 12. decembra 1991. u srpskom selu Paulin Dvor kod Osijeka odavno je poznat ovda�njim Srbima i nekada�njem rukovodstvu RSK, kao i Ha�kom tribunalu �iji su istra�itelji na podru�ju biv�e Sremsko-baranjske oblasti i u Vukovaru boravili godinu dana (1996/1997) i istra�ivali zlo�ine nad Srbima, izme�u ostalih i ovaj u Paulin-Dvoru. Mnogo se toga saznalo tada, o �emu postoji i obimna dokumentacija, ali ne i gde su tela nesre�nih civila iz Paulina Dvora zavr�ila. Donedavno, kada su ih ha�ki istra�itelji otkopali iz masovne grobnice pet stotina kilometara dalje od mesta pokolja, u Rizvanu�i kod Gospi�a. Tek posle toga i punih dvanaest godina skrivanja tajne, i hrvatske su vlasti priznale da se masakr u Paulin-Dvoru zaista dogodio. Glavni dr�avni tu�ilac RH Mladen Baji� potvrdio je slu�beno ju�e za osje�ki "Glas Slavonije" da "istra�itelji i jedan sudija ha�kog suda po�etkom septembra sti�u u Hrvatsku da bi videli kako se sprovode predistra�ne radnje vezane za ovaj ratni zlo�in. "Ho�e li se za ratne zlo�ine u Paulin-Dvoru suditi u Hrvatskoj ili u Hagu zavisi od toga koliko dobro mi i policija obavimo svoj posao. U svakom slu�aju, moramo po�uriti da do�ekamo ha�ku delegaciju �to spremniji, odnosno sa �to vi�e dokaza dovoljnih za pokretanje istrage i podizanje optu�nice", izjavio je za "Glas Slavonije" Baji� koji, me�utim, nije hteo da govori o saznanjima do kojih se do�lo pred istra�nim radnjama. Me�utim, osje�ki dnevnik navodi da je "utvr�eno da je njihovo smaknu�e (srpskih civila) pomno planirano, te da je nare�enje za smaknu�e do�lo iz tada�njeg vojnog vrha, a po�inioci su bili pripadnici Hrvatske vojske". U prilog toj tezi, nastavlja osje�ki "Glas Slavonije", svakako ide i �injenica (sada obelodanjena) da su le�evi �rtava, posle masakra u no�i izme�u 11. i 12. decembra 1991. i miniranja ku�e u kojoj je masakr izvr�en kako bi se prikrili tragovi zlo�ina, preba�eni i skrivani u biv�em vojnom skladi�tu Lug u �epinu kod Osijeka, sve do 1997. godine. Tada su tela �rtava, odnosno le�evi stari �est godina stavljeni u plasti�nu burad osje�ke fabrike "Analit", prevezeni do Gospi�a i pokopani u Rizvanu�i. Kako pi�e "Glas Slavonije", saznalo se da je nare�enje da se le�evi �rtava masakra prevezu i pokopaju pet stotina kilometara od mesta zlo�ina, dakle sakriju, dao je "jedan od tada�njih �elnika obave�tajne zajednice": S. Beri� |
vrati.gif
Description: GIF image
