Sedam godina stradanja kraji�kih Srba
Izgubismo �to se dalo,
Tu�manovim
opet malo!
Sedam godina poslije "Oluje" nastavljene su patnje naroda biv�e Republike Srpske Krajine. Vi�e ih ni parastosi ne mogu okupiti u ve�em broju
pi�e: Miladin Mihajlovi�
Prije sedam godina, 4. avgusta
1995. godine, Hrvatska vojska zapo�ela je operaciju "Oluja", kako je nazvan
napad na tada�nju Republiku Srpsku Krajinu, teritoriju pod za�titom Ujedinjenih
nacija. U pet �asova ujutro, uz �estoku artiljerijsku pripremu, te sadejstvo
pje�adije i avijacije, iz svih pravaca napadnute su granice RSK, koje su danas
iscrtane jedino u srcima i mislima kraji�kih Srba.
Samo na Knin palo je preko
2.000 granata, a u Glini je tog prvog dana hrvatske agresije od granata poginulo
pet ljudi, dok je preko stotinu njih ranjeno. Mada je Hrvatska vojska na vi�e
pravaca poku�ala pje�adijske proboje, do popodnevnih �asova srpske linije su
ostale stabilne.
Tada�nji komandant Srpske Vojske Krajine general Mile Mrk�i�
rekao je da je zadovoljan i ponosan na svoje vojnike, koji uporno brane svoje
polo�aje.
- Kontroli�emo situaciju, nema panike - govorio je na po�etku
"Oluje" general Mrk�i�.
Vrhovni savjet odbrane Republike Srpske Krajine
donosi, me�utim, odluku zbog "novonastale situacije":
- da se pristupi
planskoj evakuaciji za odbranu nesposobnog stanovni�tva iz op�tina Knin,
Benkovac, Obrovac, Drni� i Grada�ac;
- da se evakuacija stanovni�tva obavlja
prema pripremljenim planovima koji vode prema Kninu i dalje preko Otri�a, prema
Srbu i Lapcu;
- da se za evakuaciju civilnog stanovni�tva zatra�i pomo� od
snaga UN-a, Sektor jug, sa sjedi�tem u Kninu.
Odluku je potpisao predsjednik
tada�nje Republike Srpske Krajine Milan Marti�.
Slijepi
posmatra�i
Predstavnici UN-a na po�etku "Oluje" saop�tavaju da je
Hrvatska vojska napala i njihove osmatra�nice. General Bernar �anvije optu�io je
Hrvatsku vojsku da je namjerno ubila jednog danskog vojnika jer je odbio na
napusti posmatra�ko mjesto. Zbog toga je, navodno, razmatrana i mogu�nost da se
zatra�i vazdu�na podr�ka NATO-snaga.
Za to vrijeme hrvatski vojnici ranjavaju
dva Poljaka, 23 pripadnika Kenijskog bataljona na silu odvla�e u Split, a
nepoznat broj Kana�ana, nakon zauzimanja njihovih osmatra�nica, odvode u Zadar.
Prema procjenama komandanta mirovnih snaga za Sektor jug, Hrvati su im tako
"oteli" izme�u 50 i 70 posmatra�a.
Po ve� utvr�enom politi�kom reciprocitetu,
predstavnici UN-a su tako�e saop�tili da su Srbi, u poku�aju da nanesu strate�ki
udarac Hrvatskoj, artiljerijskom vatrom ga�ali Rafineriju nafte u Sisku.
"Ugro�eni" NATO i vlada nojeva
Tog istog 4.
avgusta, prema saop�tenju komande Ju�nog krila NATO-a, avioni sa nosa�a "Teodor
Ruzvelt" ispalili su dvije rakete na radare Srpske vojske Krajine i razorili
ih.
To je u�injeno zbog toga �to su, prilikom njihovog patroliranja Jadranom,
na njih, navodno, bile prijete�i uperene srpske rakete "zemlja -
vazduh".
Marti� uzaludno apeluje na vlasti u SR Jugoslaviji da, u skladu s
Vensovim planom, za�tite teritoriju i stanovni�tvo RSK. Vlada SRJ nojevski je
zabola glavu u pijesak i umjesto akcije ponudila saop�tenje za javnost u kome je
"najo�trije osudila agresiju Hrvatske na RSK i zatra�ila od Savjeta bezbjednosti
UN-a da naredi hitan prekid svih ratnih dejstava, povla�enje hrvatskih trupa i
stvaranje uslova za nove pregovore suprotstavljenih strana"!?
Ni�a instanca,
Vlada Srbije, bila je za nijasnu pragmati�nija: donijela je odluku da se uputi
humanitarna pomo� narodu u Krajini.
Preventiva
Ameri�ki sekratar za odbranu hrvatsku
akciju na Krajinu okarakterisao je kao - preventivu. Po njemu, "Oluja" je bila
kontramjera, hrvatski odgovor na ulazak Srba iz RS i RSK u tzv. "biha�ki
d�ep".
Izaslanik genseka UN-a Butrosa Galija za Balkan Japanac Jasu�i Aka�i,
koji je imao pregled kompletne situacije u regionu, optu�io je hrvatskog
predsjednika Franju Tu�mana za "dvoli�nost i pona�anje kome �e se UN odlu�no
suprotstaviti". Od te "odlu�nosti" i "suprotstavljanja", me�utim, nije bilo
ni�ta.
U akciji, u kojoj je, prema procjenama UN-a, bilo anga�ovano oko 100
hiljada vojnika, poslije 36 �asova, 5. avgusta u 12.30 Hrvatska vojska u�la je u
Knin.
Portparol UN-a u Zagrebu Kristofer Gans izjavljuje da su kninske ulice
zatrpane ubijenim civilima, te da mirovnjaci u tom gradu poma�u u evakuaciji
ranjenih i bolesnih iz bolnice, koja je pogo�ena sa nekoliko minobaca�kih
granata.
Istog dana Hrvatska vojska zauzela je Benkovac, Gra�ac i
Lovinac.
Zvani�nici misije UN-a u Banjaluci saop�tavaju da je iz Krajine
krenulo 35 hiljada ljudi, koji su se "dali u bijeg traktorima, automobilima,
zapre�nim kolima i svim �to mo�e da se kotrlja". Kre�u se u dvije kolone od po
dvedesetak kilometara kroz dva koridora koja im je "velikodu�no" ostavila
Hrvatska vojska.
Egzodus
je po�eo
Procjene tada�nje kancelarije UN-a u Banjaluci govorile
su da �e se broj izbjeglica vrlo brzo pove�ati na 100 hiljada. Nisu pogrije�ili
- broj se iz �as u �as pove�avao.
Tada�nji ministar inostranih poslova RSK
Milivoje Vojnovi� uputio je pismo Jasu�iju Aka�iju u kome ga obavje�tava da su
Vlada RSK i Glavni �tab odlu�ili da hitno evakui�u djecu, �ene i strace iz RSK u
SRJ i da tra�e me�unarodnu za�titu konvoja, kako se ne bi ponovili zlo�ini iz
zapadne Slavonije.Tako je i formalno zatra�ena saglasnost za
egzodus.
Tada�nji predsjednik Vlade RSK Milan Babi� uzaludno je apelovao na
�elnike UN-a da zaustave genocid nad Srbima Krajine. Klinton je presudio:
"Oluja" je za njega bila akcija "korisna za opame�ivanje Srba u Republici
Srpskoj i za pritisak kako bi se br�e postigao bilo kakav mirovni
sporazum".
�estog avgusta Hrvatska vojska zauzela je Petrinju, Udbinu,
Korenicu, Teslingrad, Plitvi�ka jezera, Slunj... Portparol hrvatskog
Ministarstva odbrane toga dana u 18 �asova slavodobitno izjavljuje: "Krajina
vi�e ne postoji!"
U Banjaluku je ve� bilo pristiglo oko 40 hiljada
izbjeglica, a kolona od 15 hiljada izbjeglica je na kapiji UN baze u Topuskom
zatra�ila pomo� jer ih je Hrvatska vojska napadala iz aviona i artiljerijskih
oru�a.
U isto vrijeme, od Petrovca do Bijeljine kretala se kolona od 120
hiljada izbjeglica.
Neiskreno
srpstvo
Osmog avgusta predsjednik RS Radovan Karad�i� uputio je
otvoreno pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Milo�evi�u u kome mu spo�itava da
"umjesto podr�ke i spasa, za Srbe s ove strane Drine nudi jalove osude hrvatske
agresije, koje se u malo �emu razlikuju od cini�nih osuda me�unarodne
zajednice".
"Sada�nji trenutak jasno govori da Va�e dosada�nje zalaganje za
srpske nacionalne interese nije bilo iskreno", napisao je Karad�i�,
upozoravaju�i Milo�evi�a da je iznevjerio ideje na kojima je stekao povjerenje
naroda.
Na Trgu Republike u Beogradu odr�an je zbor podr�ke Kraji�nicima.
Usvojena je deklaracija (potpisalo ju je 10. 000 ljudi) o ukidanju srpske
blokade na Drini, u kojoj se zahtijevalo i vanredno zasjedanje skup�tina srpskih
dr�ava, te formiranje vlade nacionalog spasa.
Za to vrijeme, Hrvatska vojska,
zajedno sa Armijom BiH i uz podr�ku NATO-logistike, nastavlja sa progonom Srba.
Srpske krajine padale su kao domine.
Parastos
Sedam godina poslije "Oluje" nastavljene
su patnje naroda biv�e Republike Srpske Krajine. Vi�e ih ni parastosi ne mogu
okupiti u ve�em broju.
Kao znak sje�anja na stradalu rodbinu i prijatelje i
ovog 4. avgusta u Banjaluci je slu�en parastos za sve poginule kraji�ke Srbe.
Polo�eni su vijenci i zapaljene svije�e na Spomen-�esmi na groblju Sveti
Pantelija.
Jedno od najve�ih srpskih stradanja kao da su zaboravili i
ovda�nji politi�ari: parastosu su prisustvovali samo biv�i predsjednik RS Nikola
Popla�en i predsjednik Srpskog narodnog saveza Branislav Loli�.
Govore�i o
�ansama za povratak izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske, potpredsjednik
istoimenog udru�enja Petar Cvjetojevi� podsjetio je da Hrvatska mora da ukine
diskriminatorske zakone koji onemogu�avaju povratak Srba.
"Stanje kakvo je
tamo sramota je i za Hrvatsku, i za me�unarodnu zajednicu, i za Saveznu
Republiku Jugoslaviju. I mi, izbjegli Srbi iz Krajine, treba da imamo status kao
i sve ostale izbjeglice sa prostora biv�e Jugoslavije", istakao je Cvjetojevi�,
mada se, po na�inu na koji je to rekao, moglo naslutiti da ni sam ne vjeruje da
�e se u dogledno vrijeme ne�to popraviti.
Rije�en
problem
Govore�i o "u�inkovitosti" "Oluje", predsjednik Hrvatske
Franjo Tu�man u januaru 1996. godine konstatovao je da je "uspje�nim izvo�enjem
akcije zasvagda rije�en glavni unutra�nji problem hrvatske dr�ave".
Peti
avgust u Hrvatskoj se slavi kao Dan domovinske zahvalnosti.
�rtve
"Oluje"
Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra
"Veritas", na spisku �rtava "Oluje" nalaze se imena 1.975 poginulih i nestalih
Srba. Od tog broja 1.198 su civili, me�u kojima je 515 �ena i dvanaestoro
djece.
Savo
�trbac: Vjera u povratak
Govore�i o stradanjima kraji�kih Srba,
predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo �trbac ocijenio
je na tribini "Kosovo - srpski Jerusalim" da Srbi imaju nekoliko Kosova: ono
prvo iz 1389. godine, kraji�ko-dalmatinsko i Kosovo iz 1999.
godine.
"Vjerujem da �emo se jednog dana vratiti u Krajinu, u zavi�aj, a na�e
mrtve pokopati po pravoslavnim obi�ajima. Jevreji su �ekali dvije hiljade godina
da se vrate u Jerusalim, a ja se nadam da �emo mi to u�initi mnogo br�e",
istakao je �trbac.
Janko
Velimirovi�: Kako smo padali
Izbjeglica, "biv�i �asnik srpskih
pobunjenika u Hrvatskoj", kako ga imenuju hrvatski mediji, saradnik "Veritasa",
novinar Janko Velimirovi� ka�e da ni poslije sedam godina velikog stradanja Srbi
ni�ta nisu nau�ili.
"Boli na�in na koji se oficijelne vlasti u RS odnose
prema stradanju Srba iz RSK. Kad su u pitanju neki drugi doga�aji, vlast je
prisutna, ali izgleda da postoji tendencija da se 'Oluja' zaboravi, bez obzira
na to �to je za svega nekoliko dana sa svojih ognji�ta oti�lo oko 250 hiljada
ljudi", kazuje Velimirovi�.
Prema njegovim rije�ima, na parastose povodom
"Oluje" dolaze isti politi�ari, a i mediji su, isti�e, postali zaboravni:
"Ne
znam za�to je tako. Da se neko od predstavnika vlasti pojavio na parastosu,
sumnjam da bi mu iko zamjerio. �ta nam Hrvati misle, vidi se i danas na primjeru
Kostajnice. Ovda�nji politi�ari ne shvataju da se ne mogu sagnuti koliko to
Hrvati mogu tra�iti."
http://www.patriotmagazin.com/media/005.htm
antr.gif
Description: GIF image
