Title: Message
Posledice pozara u Saveznom ministarstvu inostranih poslova kriju se od javnosti. NT skida veo misterije sa ovog dogadjaja
Dejtonski sporazum, dokumenti o Prevlaci, Versajski mirovni ugovor, original Trojnog pakta, poverljive depese...
 

Cvoca.GIF (5111 bytes)
D.  Milinkovic
Foto: Boris Subasic

Prilikom pozara u Saveznom ministarstvu za inostrane poslove vatrom, vodom i protivpozarnim sredstvima narocito je zahvacena, ostecena, a delimicno i unistena granicna dokumentacija prema bivsim jugoslovenskim (SFRJ) susedima - Italijom, Austrijom, Grckom i delovima prema Madjarskoj i Albaniji.
Za skoro mesec dana ovo su jedine zvanicne informacije o misterioznom pozaru u centrali SMIP u beogradskoj Ulici kneza Milosa.
O pozaru se jos samo zasigurno zna da je izbio u jutarnjim satima 14. septembra. I od tada se oko njega stvara zid cutanja.

Dopis SMIP koji je stigao u NT

fx1.gif (8429 bytes)

Tajna prostorije 352
Iz Saveznog ministarstva inostranih poslova nasoj redakciji poslat je dopis sa sturim informacijama o pozaru u u zgradi SMIP. U SMIP su nam potvrdili verodostojnost ovog dopisa, uz objasnjenje da je praksa da ih salju bez pecata i potpisa. Za sve detaljnije informacije, kako nam je receno, moracemo da sacekamo zavrsetak istrage MUP Srbije.

Zaposleni u SMIP u pola glasa komentarisu pocetnu zbunjenost zvanicnika i oprecne informacije koje su se neposredno posle pozara pojavljivale. Prvo je objavljeno da je pozar izbio u kuhinji na trecem spratu, za koju niko od zaposlenih u SMIP, koje je NT kontaktirao, nije mogao da se seti gde bi mogla da se nalazi. Na trecem spratu postoji samo mala cajna kuhinja, prilicno udaljena od prostorija gde je arhiva. Zatim je usledilo, opet nezvanicno objasnjenje: pozar je izbio kada je jedan od radnika zaboravio da iskljuci grejalicu. Dan kada je pozar buknuo, 14. septembar, bio je subota, kada SMIP ne radi. Bilo je sveze: po podacima Hidrometeoroloskog zavoda Srbije, tog dana najniza temperatura iznosila je 7,5 stepeni Celzijusa, maksimalna 19 stepeni.
A onda su svi zacutali - istraga je u toku i ceka se zvanican izvestaj MUP Srbije.
Nedeljni Telegraf pokusao je da istrazi sta je od dragocene arhivske gradje unisteno i kakve to posledice moze da ima? I zasto se o pozaru uporno cuti?

sm01.jpg (4977 bytes)
Priblizna rekonstrukcija rasporeda prostorija na trecem spratu zgrade SMIP

Dim iz biblioteke
Brojni istoricari sa kojima smo razgovarali uglavnom ne vide neke ozbiljnije posledice ukoliko su medjunarodni dokumenti, pa i ugovori o razgranicenju sa jugoslovenskim susedima, koji su pohranjeni u SMIP, unisteni. Kako kaze istoricar Mile Bjelajac, gradja o, recimo, razgranicenju postoji na jos najmanje dva mesta - u Skupstini SRJ i saveznom MUP. A medjunarodni ugovori u arhivama Drustva naroda i Ujedinjenim nacijama.
Sto se tice dokumenata o granicama, nije, medjutim, sigurno da li se to zaista nalazi u ove dve domace institucije, jer se ni dve godine posle upada u Saveznu skupstinu 5. oktobra ne zna sta je sve unisteno u pozaru. Kao ni sta se nalazilo u zgradi Saveznog MUP u Ulici kneza Milosa u trenutku bombardovanja 1999. godine.
Direktor Arhiva Srbije Jovan Pejin kaze za NT da je skoro izvesno da je u pozaru u SMIP unisteno mnogo - dokumenta iz vojno-istorijske arhive, mikrofilmska gradja...
Visi naucni saradnik Instituta za savremenu istoriju Dragan Bogetic kaze da su pre nekoliko godina, kada je koristio „diplomatsku arhivu", originali najvaznijih medjunarodnih ugovora bili smesteni u sefu u podrumu zgrade SMIP. Da li je tako i danas, gospodin Bogetic ne zna.
Na trecem spratu zgrade SMIP (zgrada ima pet spratova), koji je zahvacen pozarom, kako saznajemo od izvora koji je vise godina radio u diplomatiji, na strani zgrade ka uglu Kneza Milosa i Nemanjine nalazi se diplomatska arhiva, arhiva „strogo poverljivo", biblioteka koja je bila veoma ostecena tokom bombardovanja NATO, i kancelarije.
Tu su smestena sva dokumenta koja se ticu aktivnosti drzave na medjunarodnom planu, medjunarodni ugovori, karte... U arhivi „strogo poverljivo" tvrdi nas izvor, izmedju ostalog, pohranjivani su i sifrovani telegrami, pa Dejtonski sporazum sa mapama, pregovaracki proces oko Prevlake sa kartama, Versajski mirovni ugovor iz 1918. pa original Trojnog pakta, Pariski mirovni ugovor iz 1948...
- Po snimcima koje sam video na televiziji, dim je izlazio iz biblioteke koja je na strani Nemanjine ulice i iz kancelarija ka Kneza Milosa. Odmah sam pomislio da, u tom slucaju, vatra mora da bukti u diplomatskoj arhivi ili arhivi „strogo poverljivo", ili negde veoma blizu njih, jer arhivu od biblioteke i ovih kancelarija deli samo hodnik - kaze izvor NT.
Scenario 1:
„UnutraSnje granice"
Prva pomisao nekih sagovornika NT na pomen mogucnosti da je pozarom u SMIP zahvacena dragocena arhivska gradja bile su granice SRJ sa susedima, pre svega Hrvatskom. Jer, sta se desava u slucaju da su se u SMIP nalazila istorijska dokumenta koja mogu da pomognu oko spornih tacaka razgranicenja sa jugoslovenskim susedima i ako su ona ostecena ili unistena? Kako ce se, recimo, resiti pitanje spornih granica sa Hrvatskom, od Bezdana do Apatina i juzno, kod Sarengadske ade?
- Cak i da su unisteni mnogi originali, oni se, ipak, ne rade samo u jednom primerku. Postoji ogromna gradja u arhivama u Somboru i Novom Sadu, pa u Sremskoj Mitrovici... Gradja postoji, samo treba da se istrazi - kaze Jovan Pejin. - Uostalom, sto se tice granice sa Hrvatskom, zna se kako se svuda u svetu prave granice, pogotovo one na rekama - ide sredinom matice reke, u ovom slucaju Dunava. Drugo, dovoljno je samo pogledati arhivu vodnih zajednica, koje su narocito bile razvijene u Vojvodini. Tamo ima detaljnih karti odbrane od poplava i po tome moze jasno da se vidi sta je cije, jer niko nije hteo da stiti tudju teritoriju.
I ostali istoricari sa kojima je NT razgovarao ne veruju u mogucnost da su „aduti" Jugoslavije u procesima razgranicenja sa susedima nepovratno izgubljeni. Istoricar Mile Bjelajac kaze da su sva dokumenta koja se ticu granica vec objavljena i da postoje u brojnim zbornicima.
To su, medjutim, samo kopije. Jovan Pejin otvoreno upozorava da je hrvatska istorija prepuna falsifikata:
- Znamo da u Zagrebu postoji citava skola falsifikatora, koja posle 10 godina izmisljena dokumenta proglasava originalima.
Ukoliko je nasa drzava u pozaru u SMIP ostala bez dragocenih originala, da li ce to „hrvatskim falsifikatorima" pomoci da, ako nista drugo, naprave nerazresivu zbrku u pregovorima oko granica? Ili, mozda cak da naprave neke „nove originale" ciju verodostojnost necemo imati cime da osporimo?

Hrvati zahtevaju teritoriju maltene do Sombora
Jovan Pejin, direktor Arhiva Srbije, kaze da, nazalost, kada je uradjeno razgranicenje izmedju Srbije i Hrvatske 1946. godine nije izvrseno i razgranicenje izmedju katastarskih opstina.
- One su i dalje ostale, tako da je, recimo, u Belom Manastiru ostao katastar za neke delove podrucja koje je nekad, posto je Dunav krivudao, pripadalo Baranji. A Baranja nije data Hrvatskoj za sva vremena, nego je to privremena odluka koja je jos na snazi - kaze Pejin, i dodaje:
- Hrvati zahtevaju teritoriju maltene do Sombora. Na osnovu cega to traze, niko ne zna. Oni nemaju dokumenta, osim ako ih ne falsifikuju. Postoji jedan zanimljiv falsifikat u Vojnoj enciklopediji, gde se kaze da je Krsto Frankopan drzao neke posede u Baranji. Pa koliko je srpskih feudalaca drzalo posede u Baranji! - kaze Pejin.
Neki beogradski istoricari tvrde da, cak i da su originalne karte granica i sporazumi o razgranicenju unisteni u pozaru u SMIP, nije sve izgubljeno. Jer, dokumenta o drzavnim granicama ne cuvaju se samo na jednom mestu i sigurno se nalaze i u Drzavnom katastru.

Scenario 2:
„SpoljaSnje granice"
Drugu, podjednako zanimljivu teoriju o mogucim implikacijama pozara u SMIP iznosi Dragan Bogetic. On je u svom naucnom radu nekoliko godina koristio arhivu SMIP, tacnije dokumenta koja se ticu perioda diplomatske istorije SFRJ od 1945. do 1955. godine. Posebno ona o takozvanim „trojnim londonskim pregovorima" iz 1954. izmedju SAD, Velike Britanije i bivse Jugoslavije o granicama sa Italijom.
- Gradja o „trscanskoj krizi" bila je strogo poverljiva i veoma obimna. Znam da mi jedini imamo tu dokumentaciju. Nesto od tih pregovora nalazi se u londonskom arhivu Public record office, ali ne sve - kaze Bogetic.
On tvrdi da su Slovenci bili veoma zainteresovani za tu arhivu SMIP, koja bi takodje trebalo da bude predmet deobnog bilansa izmedju bivsih republika SFRJ.
- Znam da Slovenci imaju veoma malo dokumenata koji se ticu njihovog razgranicenja sa Italijom. Ukoliko su oni unisteni, mislim da ce najvece posledice imati nauka jer ce biti uzasno tesko rekonstruisati diplomatsku istoriju SFRJ o kojoj se veoma malo zna. Jer, gradja koja se tamo nalazi zadire u najvaznija pitanja spoljne politike.
Sto se tice mogucih politickih posledica, Bogetic veruje da ih nece biti. On, kao i istoricar Mile Bjelajac, potvrdjuje da je nedavno dosta gradje iz arhiva SMIP, pogotovo one koja se tice perioda pre 1941. godine, prebaceno u Arhiv Jugoslavije. Dokumentacija posle 1945. godine, kaze Mile Bjelajac, uglavnom je ostala u SMIP. Sta je tacno odneseno Bogetic ne zna, jer su ta dokumenta u Arhivu Jugoslavije trenutno nedostupna naucnim radnicima.

Dokumenti o susretima sa americkim predsednicima
Po saznanjima koje ima Dragan Bogetic, visi naucni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, u arhivama SMIP nalazile su se i zabeleske razgovora najviseg rukovodstva bivse Jugoslavije sa najznacajnijim licnostima sveta - od ambasadora i ministara drzava Zapada, do americkih predsednika.
- U arhivama SMIP takodje postoje dokumenta o pomoci, i vojnoj i ekonomskoj, koju smo dobijali sa Zapada. Recimo, pronasao sam informacije da je SFRJ samo od 1945. do 1955. dobili oko cetiri milijarde dolara pomoci i da je deo tih para ulozen u izgradnju Jadranske magistrale u Hrvatskoj - kaze Bogetic.

Scenario 3:
„Haski procesi"
Dobro obavesteni sagovornici Nedeljnog Telegrafa tvrde da su se, izmedju ostalog, u arhivu SMIP nalazila i mnoga dokumenta koja bi, sto na strani tuzilastva, sto na strani odbrane, mogla da se upotrebe na sudjenjima haskim optuzenicima.
- Tu su se, recimo, nalazila brojna dokumenta koja bi mogla da potkrepe teze koje je Slobodan Milosevic na sudjenju izneo u svoju odbranu. Dokumenta koja bi mogla da posvedoce da Srbija, zvanicno, nije bila u ratu, zatim sporazumi za smirivanje situacije u Bosni koji su potpisani pre Dejtona... - kaze izvor NT.
Cutanje zbunjuje
Kako tvrde sagovornici NT dobro upuceni u desavanja u SMIP, nedopustivo je bilo da se arhiva od neprocenjive vaznosti cuva u dve prostorije bez odgovarajuce zastite od pozara. Sifrovani telegrami, medjunarodni ugovori i karte navodno su cuvani u drvenim ormanima, a istorijski vazna dokumenta u posebnim kasetama.
Jos vise zbunjuje sto te prostorije nisu bolje zasticene, s obzirom da su se u zgradi SMIP izvodili radovi na rekonstrukciji delova ostecenih u bombardovanju NATO.
Nadlezni treba da daju odgovor javnosti otkud takav nemar prema drzavnim arhivama neprocenjive vrednosti. Istorijska gradja je dokaz nacionalnog identiteta i drzavnosti, svedocanstvo da smo kao zemlja postojali.
Neko, jednostavno, mora da snosi odgovornost za to sto su drzavna dokumenta od prvorazrednog znacaja izlozena „vatri, vodi i protivpozarnim sredstvima". Ili, mozda, nekome i odgovara nestanak ovakvih dokumenata!? Cutanje otvara prostor za brojne spekulacije.

nt.jpg (860 bytes)

http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/novi/smip.html

line8.gif (68 bytes)

 Nazad na naslovnu

Attachment: Cvoca.GIF
Description: GIF image

Attachment: fx1m.gif
Description: GIF image

Attachment: sm02m.gif
Description: GIF image

<<nt.jpg>>

Attachment: line8.gif
Description: GIF image

Одговори путем е-поште