http://www.patriotmagazin.com/media/011.htm

Sforova akcija u "Orlu"

 U potrazi za Sadamom

 Lako je zamisliti da je neka zapadnoevropska firma od "Orla"
 narucila dijelove motora, a zatim ih prodala dalje, cak i samom
 Sadamu. Na kome je onda odgovornost i da li se iza ovog udara na
 "Orao" krije medusobno razracunavanje proizvodaca i trgovaca sa
 zapada

 pise: Mladen Stojanovic

 Sta je to Sfor tacno trazio u prostorijama Vazduhoplovnog zavoda "Orao"
i Fabrike secera u
 Bijeljini, vjerovatno znaju samo njegovi najvisi oficiri koji su
naredili taj iznenadni upad. Javno o tome
 ne zele da govore ni politicari zaduzeni za "civilnu kontrolu" vojnih
snaga. Brojne su spekulacije, ali je
 najcesca ona po kojoj se upad ("nasmijesena okupacija") dovodi u vezu
sa optuzbama
 glavnokomandujuceg Ministarstva inostranih poslova BiH Zlatka
Lagumdzije prema kojima je "Orao"
 plate za svoje radnike zaradivao prodajuci ko zna sta Iraku. Ovo "ko
zna sta" istog dana je pokusao
 precizirati "dobro obavijesteni" clan Predsjednistva BiH Jozo
Krizanovic navodeci da se radi o
 oruzju i opremi. Iz "Orla" je potom uslijedio demanti, u kojem je
naglaseno da Vazduhopovni zavod
 ne proizvodi ama bas nikakvo naoruzanje u bilo kom obliku. Za istragu o
vojnoj opremi koju
 proizvodi "Orao" i adresa na kojima je ona zavrsila zaduzena je
Komisija Ministarstva odbrane RS,
 ciji se odgovori iscekuju. Iako Sfor tvrdi da njegova, navodno redovna,
inspekcija u "Orlu" nema
 veze sa prethodnim optuzbama, otvara se pitanje da li su
multinacionalne snage upadom u VZ
 pokusale prikupiti podatke za sprovodenje sopstvene istrage i tako
provjeriti i preduhitriti nalaze
 Komisije? Upitno je i da li je odnosenjem dijela dokumentacije Sfor
ugrozio istragu Komisije?

 Optuzbe i odgovori

 O tome da li optuzbe protiv "Orla" "drze vodu", dace odgovor na kljucno
pitanje: "Da li je uopste
 moguce da VZ 'Orao' ostvari prodaju opreme Iraku?"
 "Svaki proizvod namjenske proizvodnje, sto znaci i svaki metak, da bi
bio prodat, mora proci sedam
 ili osam instanci u Srpskoj. To predstavlja isto toliko kontrola. Svaka
nelegalna trgovina na taj nacin
 je onemogucena. Osim toga, Sfor ima apsolutno sve podatke o naoruzanju
i opremi, o tome koliko
 ih ima, gdje su uskladisteni, kome je, kad i koliko prodato", rekao je
za Patriot portparol Ministarstva
 odbrane RS Branko Trkulja. On, ipak, konacan odgovor na tvrdnje o
navodnom krsenju embarga na
 izvoz oruzja Iraku prepusta Komisiji Ministarstva odbrane RS, koja do
kraja oktobra treba da
 podnese izvjestaj.
 Slican odgovor Patriotu je dat i u Republickoj direkciji za proizvodnju
i promet naoruzanja i vojne
 opreme u RS. Ponovljeno je da nije bilo, niti postoje ikakva saznanja o
bilo kakvoj nelegalnoj trgovini
 Vazduhoplovnog zavoda ili neke druge fabrike namjenskih proizvoda u
Srpskoj. Odgovore na sva
 ostala pitanja, nagadanja i spekulacije, kako je receno, treba
potraziti u Komisiji, koju je formirala
 Vlada RS. U preliminarnom izvjestaju Komisije, objavljenom 1.
septembra, izmedu ostalog se kaze
 da nema dokaza da je "Orao" isporucivao naoruzanje, vojnu opremu i
rezervne dijelove, niti je
 pruzao usluge "ijednoj drzavi pod embargom UN-a, pa ni Iraku".
Ostavljena je mogucnost da je neko
 od preduzeca u RS, FBiH ili inostranstvu ipak isporucivalo opremu koju
proizvodi Zavod. Takode je
 upucen zahtjev Generalstabu VRS da provjeri kretanja zaposlenih u
"Orlu" u spornom periodu, kako
 bi se utvrdilo da li je neko od njih putovao u "zabranjene zemlje" i
tamo prodavao svoje znanje.
 Jedina zamjerka koja je u izvjestaju upucena Zavodu jeste to sto u
potpunosti nije postovana
 procedura pribavljanja saglasnosti Direkcije za promet naoruzanja i
opreme. U "Orlu" su odmah
 odgovorili da dozvole nisu trazene jedino za civilne programe remonta
mlaznih motora za putnicke
 avione. Vlada se tada obavezala da ce o rezultatima istrage informisati
predstavnike zajednickih
 organa BiH i medunarodne zajednice.
 U razgovoru sa radnicima "Orla" Patriotu je potvrdeno da je Zavod
osposobljen za remont
 odredenih tipova mlaznih motora vojnih aviona, ali da je vise od 60%
kapaciteta tog preduzeca
 usmjereno na civilne programe. Prema njihovim rijecima, prica o remontu
sadamovih MIG-ova
 manjkava je i zbog toga sto u Bijeljini ne postoji tzv. ispitni sto na
kojem bi se vrsila generalna
 mjerenja parametara rada motora pod punim forsazom, i drugih
eliminatornih uslova za njegovu
 ugradnju u avione. Pogon za ispitnim stolom u Jugoslaviji onesposobljen
je tokom
 NATO-bomabardovanja, tako da se, tvrde sagovornici, svi remontovani
motori transportuju u jednu
 od zemalja bivseg istocnog bloka, gdje se vrse zavrsna ispitivanja.
Zasto bi onda, pitaju oni, Sadam
 rizikovao da skupo placeni remot "na crno" toliko razvodnjava, da
motori toliko setaju, pa i da na
 kraju ostane bez njih? Zar ne bi bilo jednostavnije da to uradi u nekoj
od blizih zemalja koja ima svu
 potrebnu aparaturu na jednom mjestu?

 Ko laze, a ko krade?

 Izjavu portparola Sfora Iva Vanijea da iz VZ "Orao" nije izneseno
nista, nego da su samo prekopirani
 podaci, rukovodstvo "Orla" (koje iz razumljivih razloga sa novinarima
ne kontaktira direktno, vec
 iskljucivo preko Ministarstva odbrane RS) nije htjelo zvanicno ni
potvrditi ni dematovati. Iz
 Ministarstva odbrane RS Patriotu je ponovljena tvrdnja da su iz
"Orlovog" odjeljenja finansija i
 marketinga iznesena dva laptop kompjutera, vise CD romova na kojima se
nalazila arhiva, nekoliko
 rokovnika zaposlenih, te nesto dokumentacije iz ladica radnih stolova.
Naveli su da o tome postoje
 zapisnici i potvrde koje je izdao sam Sfor i koje se nalaze u Zavodu.
Dio zaposlenih sa kojima je
 Patriot kontaktirao potvrdio je istinitost ove izjave. Da li nedostaje
jos nesto, utvrdice se u narednom
 periodu, mada je, kako su istakli, Sfor do sada uvijek bio korektan u
ovakvim situacijama.
 Nepoznanica o broju odnesene dokumentacije i "sredstava" povezana je sa
metodologijom
 sprovodenja "inspekcije" - italijanski vojnici su cuvali strazu na
kapiji i oko zgrade, unutra su ulazili
 uglavnom americki vojnici. Oficir koji bi predvodio pregled sacekao bi
da prostorija bude otkljucana.
 Potom bi svi izlazili napolje dok on iza zatvorenih vrata ne bi zavrsio
pregled i uzeo ono sto smatra
 relevantnim. Prema rijecima zaposlenih, najvjerovatnije je prekopiran
sadrzaj svih kompjutera u
 Zavodu. U "Orlu", za razliku od Secerane, nije bilo obijanja
prostorija, nego je sest vojnika strazarilo
 ispred zakljucanih prostorija do dolaska radnika. Portparoli Sfora,
koji tvrde da nije bilo obijanja
 prostorija "Orla", zanemarili su cinjenicu da su kancelarije u
bijeljinskoj Secerani, koje su otvorili
 pajserima i nogama, pod zakupom Vazduhoplovnog zavoda.

 Inspekcija ili "kontrolisanje biznisa"

 Vojni strucnjaci s kojima je kontaktirao Patriot iznose sumnje da je
inspekcija u "Orlu" radena po
 sistemu "drz'te lopova". Prema njihovom misljenju, najvjerovatnije su
"trazeni dokazi za izuzetno
 unosnu trgovinu sa Irakom, sto firme sa zapada skoro legalno rade, a
sto je za sve druge
 zabranjeno". Oni navode da u tome prednjaci veliki broj firmi iz SAD,
koristeci pri tome razlicite
 "paravane" kao sto je poslovanje sa firmama iz zemalja koje nisu pod
embargom. Ako nije tako,
 odakle, americka, francuska i druga oprema u Iraku, pitaju ovi
strucnjaci. "Orao" bi zbog svega
 mogao biti doveden u vrlo nezavidnu situaciju, ciji bi krajni rezultat
mogao da bude njegovo ozbiljno
 finansijsko ugrozavanje. Lako je zamisliti da je neka zapadnoevropska
firma od "Orla" narucila
 dijelove motora, a zatim ih prodala dalje, cak i samom Sadamu. Na kome
je onda odgovornost i da li
 se iza ovog udara na "Orao" krije medusobno razracunavanje proizvodaca
i trgovaca sa zapada,
 dalja su logicna pitanja. Njegovom medijskom diskvalifikacijom i
vjestom igrom u kojoj bi Zavod bio
 primoran na cutanje mogao bi se ugroziti i ugovor sa, recimo,
francuskim firmama za isporuku
 dijelova motora. Ipitivanje kretanja radnika vjerovatno je povezano sa
optuzbama da su odredeni
 strucnjaci Vojske Jugoslavije, medu njima i vazduhoplovnog usmjerenja,
bili "dobrovoljci" na
 odredenim vojnim projektima u Iraku za vrijeme Slobodana Milosevica.
 Prema njihovim rijecima, o sporednim, lako vidljivim efektima otvaranja
afere o "Orlu", kao sto su
 prebacivanje paznje sa price o terorizmu, Al Kaidi, mudzahedinima,
Pogorelici, mostarskim
 granatama, prodaji oruzja na Kosovo iz Federacije BiH... ne treba ni
govoriti.
 Da "slucaj" dobija novi zaplet, svjedoci i krajem sedmice odrzan susret
predsjedavajuceg
 Predsjednistva BiH Beriza Belkica sa americkim ambasadorom Klifordom
Bondom. Tom prilikom je
 Belkic napao Vladu RS i premijera Mladena Ivanica da sa njim,
Krizanovicem i Radisicem ne zele
 podijeliti saznanja o istrazi u slucaju "Orao". Portparol Vlade RS
Cvijeta Kovacevic je u izjavi za
 Patriot odbila ovakve Belkiceve optuzbe. "Sve sto je Komisija
Ministarstva odbrane saznala u
 dosadasnjoj istrazi i o cemu je upoznata Vlada RS upoznato je i
Predsjednistvo BiH", kaze Cvijeta
 Kovacevic i podsjeca da ce i Belkic kao i svi ostali i u pismenoj formi
dobiti konacni izvjestaj
 Komisije. Politicku pozadinu i refleksije Belkiceve izjave ona nije
mogla da komentarise. Da li ce
 "Orlu" biti skresana krila, saznace se narednih dana.




 U svim zvanicnim saopstenjima Sfora o upadu u VZ "Orao" govori se kao o
"redovnoj inspekciji".
 Koliko je ona zaista bila redovna? "Orao" je, prema saznanjima
Patriota, kao "vladina fabrika" vojne
 opreme prijavljen Sforu u novembru prosle godine. Od tada do 11.
oktobra ove godine nije izvrsena
 nijedna kontrola.



 Pri ulazu u Fabriku secera razoruzano je i zadrzano cjelokupno
obezbjedenje. "Bili su savim korektni.
 Smijesili su se i sve je bilo u redu", kazao je jedan od portira. On
je, medutim, potvrdio da je dio
 bivsih kancelarija "Orla" za koje nije imao kljuceve otvaran udarcima
pajsera ili nogom.
 "Inspekcija" je zapocela u petak 11. oktobra u 15.00 casova (van radnog
vremena), a zavrsena je u
 nedjelju 13. oktobra oko 17.00 casova.
                                      


                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште