Prevlaka
Nakon nedavnog sastanka u hercegnovskoj op�tini kojem, je
prisustvovala Komisija za razgrani�enje, formirana po nalogu ministra
spoljnih poslova Jugoslavije Gorana Svilanovi�a, u Boki preovla�uje
mi�ljenje da bi do sklapanja me�udr�avnog ugovora o razgrani�enju najbolje
rje�enje bilo da poluostrvo Prevlaka kao predmet spora i dalje ostane pod
jurisdikcijom Ujedinjenih nacija
Dok najvi�i savezni organi
ula�u sve napore da rije�e pitanje Prevlake, odnosno obalsko razgrani�enje
sa Hrvatskom kako bi za�titili interese Jugoslavije, crnogorski
funkcioneri javno izra�avaju nadu da �e se manja federalna jedinica
uspje�no nagoditi sa svojim susjedom jer je to isklju�ivo u njihovoj
nadle�nosti.
Savezni parlament kao jedini mjerodavan organ koji
odlu�uje o promjeni dr�avnih granica usvojio je Deklaraciju o za�titi
interesa Savezne republike Jugoslavije u procesu razgrani�enja sa
Republikom Hrvatskom u podru�ju Bokokotorskog zaliva na predlog poslanika
�ura �etkovi�a, Vasa Mom�ilovi�a, Slobodana Krapovi�a i �arka Mikovi�a iz
Vije�a republika i njihovih kolega iz Vije�a gra�ana Danila Vujadinovi�a,
Slobodana Guberini�a i Stanka Gigovi�a.
Inicijativa za usvajanje te
deklaracije podnesena je u septembru ove godine zbog �injenice da mandat
mirovnim snagama Ujedinjenih nacija pod �ijom upravom je bilo ostrvo
Prevlaka isti�e 15. oktobra.
Pitanje Prevlake je od egzistencijalnog i
sudbinskog zna�aja za stanovnike Boke Kotorske jer na�in razgrani�enja
koji preferira Hrvatska podrazumijeva zatvaranje ulaza u Bokokotorski
zaliv sa grani�nom linijom na moru koja prolazi izme�u ostrva Mamula i
ponte O�tra na Prevlaci. Prema Zakonu o obalnom moru i epikontinentalnom
pojasu koji je Hrvatska donijela odmah po priznanju nezavisnosti i
prijavila komitetu UN za razgrani�enje na moru, ne samo da bi se ugrozila
bezbjedonosna sudbina Boke Kotorske ve� bi se Hrvatskoj prepustio veliki
dio obalnog mora i epikontinentalnog pojasa Savezne republike Jugoslavije.
Imaju�i u vidu krajnju politi�ku neizvjesnost u za�titi interesa
Jugoslavije u razgrani�enju sa Hrvatskom, Savezna skup�tina obavezuje
organe SRJ, prije svega Saveznu vladu da hitno zahtijeva da OUN produ�i
mandat na Prevlaci na period od najmanje �est mjeseci.
Usvojena
Deklaracija preporu�uje da najvi�i savezni zakonodavni organ prihvati
Zakon o obalnom moru i epikontinentalnom pojasu na�e dr�ave, zatim da
oformi komisiju za razgrani�enje sa Hrvatskom koja �e u sastavu pored
predsjednika imati i po jednog �lana iz saveznih ministarstava odbrane,
saobra�aja i telekomunikacija i pravde. U komisiji �e biti i predstavnici
saveznih javnih ustanova koje se bave bezbjedno��u i sigurno��u plovidbe
pomorskih brodova i �amaca kao i predstavnici nevladinih organizacija
Matica Boke i Jugoslovenske lige za mir i po jedan odbornik iz SO Herceg
Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Nakon nedavnog sastanka u hercegnovskoj
op�tini kojem je prisustvovala Komisija za razgrani�enje, formirana po
nalogu ministra spoljnih poslova Jugoslavije Gorana Svilanovi�a, u Boki
preovla�uje mi�ljenje da bi do sklapanja me�udr�avnog ugovora o
razgrani�enju najbolje rje�enje bilo da poluostrvo Prevlaka kao predmet
spora i dalje ostane pod jurisdikcijom Ujedinjenih nacija.
Prilikom
odre�ivanja grani�ne linije ne mo�e se izbje�i me�unarodna arbitra�a, ka�u
stanovnici Boke. Rezolucija SB OUN 779 kao i deklaracija �osi� - Tu�man
predvi�aju bezbjednost Boke Kotorske i Dubrovnika.
-Te�ko je
povjerovati da za turizam Hrvatske neku posebnu va�nost predstavlja tih 99
hektara zemlji�ta i jedna mala morska uvala.
Prevlaka ne mo�e imati
ama nikakav geostrate�ki zna�aj osim u slu�aju druge namjere, koju
osloncem na Prevlaku Hrvatska �eli da ostvari, ka�e se u deklaraciji
Savezne skup�tine.
(nastavi�e se)
J. Mara�
