GEOEKONOMIKA VAZNIJA OD GEOPOLITIKE 28.11.2002. 11:0 GEOEKONOMIKA KAO FAKTOR UZAJAMNIH ODNOSA RUSIJE I ZAPADA Jurij FILIPOV, politicki komentator RIA "Novosti" (Moskva, RIA "Novosti"- za DANAS)
Obicne senzacije nastaju za tren i munjevito se sire u javnosti. Medjutim, postoje i senzacije druge vrste. One nastaju postepeno, od malo primetnih na prvi pogled dogadjaja, i zato nisu ni primetne. Spoljnopoliticka senzacija u poslednje vreme je u tome, da je za Rusiju geoekonomika postala nista manje vazna od geopolitike. Nedavna zasedanja vlade, odrzana samo nekoliko dana posle samita NATO u Pragu, na kome je doneta odluka da se u alijansu prime bivse sovjetske republike Litvanija, Letonija i Estonija, pokazala su da su ministri kudikamo vise zabrinuti pitanjem kako da se pomogne ruskim izvoznicima, nego zbog gomilanja arsenala oruzja. Ni Medjunarodni komitet Drzavne dume tih "posleprasskih" dana nije davao nikakve bombasticne izjave, vec je stalozeno diskutovao o problemima domaceg izvoza. To su veoma indfikativni simptomi da geoekonomksi pogledi na svet postepeno, ali sigurno zauzimaju svoje mesto u Rusiji. Postavlja se pitanje: kada su interesi ekonomske saradnje sa Zapadom potpisnuli u drugi plan naizgled tradicionalnu za Rusiju konfrontaciju sa tim istim Zapadom u liku NATO? 11. septembra 2001. godine? Ili nesto kasnije, za vreme razgovora predsednika Putina i Bussa na ranccu u Teksasu? U Moskvi, kada je potpisan rusko-americki sporazum o smanjenju strateskih nukleranih potencijala? Ili se to mozda dogodilo na susretu Rusija - NATO u Djenovi, kada je proklamovan njihov maltene strateski savez? Verovatno da se ovde suocavamo upravo sa slucajem kada su svi odgovori pravilni. Zato sto se u celini menjajuci polozaj Rusije u svetu i potvrdjivanje njene nove teznje ka geoekonomskim, a ne cisto geopolitickim postavkama problema pred partnerima zapravo i formira od mnostva takvih odgovora. Borba protiv antidampinskih procedura u odnosu na ruske izvoznike, nastup domacih kompanija na svetskim trzistima, carinska i poreska regulativa postepeno se transformise u glavna pitanja ruske spoljne politike. Uostalom, zar je moglo biti drugacije? Jer to da je ekonomski potencijal u medjunarodnim odnosima kudikamo znacajniji od vojne sile niposto nije specificno rusko otkrice. To je opstesvetska tendencija i nju treba iskoristiti - na gori ili bolji nacin. Uspesno funkcionisuci za izvoz metalurski kombinat danas zamenjuje nekoliko divizija, a mocnu vertikalno-integrisanu trfansnacionalnu naftnu ili gasnu kompaniju sasvim mozemo uporediti sa pobedonosnom armijom. Razlika je samo u tome sto te kompanije rade za sebe i svoju zemlju, ne pricinjavajuci stetu drugim narodima. Medjunarodna ekonomska konkurencija je veliki izum covecanstva, koji omogucava da se akumulira bogatstvo nacija bez ratova i krvi. Jedina, ali veoma ozbiljna opasnost svodi se na to, da se u medjunarodnoj konkurenciji moze izgubiti. I ako se to neocekivano dogodi sa Rusijom, onda ce to biti takva senzacija, nakon koje ce geopolitika, akcenat na vojnu konfrontaciju, protekcionizam i teznja ka ekonomskoj autarhiji, ponovo i zadugo prevladati. Zato danas mnogo stosta zavisi od zapadnih partnera Rusije, od njihove spremnosti da idu na razumne kompromise. Sredinom decembra u Zzenevi ce biti odrzano redovno zasedanje radne grupe za ukljucivanje Rusije u STO. Tamo treba da se postave mnoge tacke na "i" koje se odnose na poljoprivredu, sektor usluga, carinske dazbine. Ali najznacajnija medju tim tackama jeste da li se Zapad slaze s time da je novoj ruskoj geoekonomski orijentisanoj spoljnoj politici odavno vreme da se iz senzacije pretoci u svakidassnju cinjenicu. - 0 - Moskva, 28. novembra RIA "Novosti" Srpska Informativna Mreza [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/