Title: Message
 
--

Dragi prijatelji,

Ovo je izbor iz stampe o tematskoj raspravi ‘Kosmet i manjine’ odrzane u petak, 27. decembra 2002. u Centru za promotivne aktivnosti, Terazije 26, u Beogradu:

-

 

DANAS, 28-29. decembar 2002.

 

Okrugli sto o manjinama na Kosovu


Vecina odgovorna za polozaj manjina


Beograd - Predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava Biljana Kovacevic -Vuco izjavila je na jucerasnjem okruglom stolu o manjinama da se manjinsko pitanje na Kosovu i u Srbiji prelama preko Sandzaka, gde se, prema njenim recima, "etnicka distanca vec moze zvati etnickom netolerancijom". Vuco je ukazala da je nepostojanje svesti da su Srbi manjina na Kosovu problem u resavanju pitanja manjina.

- Odgovornost nad polozajem Srba na Kosovu je na albanskoj vecini, a formalno-pravno na Unmiku i Skupstini Kosova - rekla je Vuco isticuci problem romske nacionalne zajednice u Sandzaku. " Vecina je odgovorna za polozaj manjine, bilo da je rec o Srbima na Kosovu ili Bosnjacima u Srbiji. Vecinski narod mora da voditi racuna o polozaju manjina" istakla je Biljana Kovacevic - Vuco.

Potpredsednik republicke vlade i predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic izjavio je da se "protivi ubrzanju iznalazenja resenja o konacnom statusu Kosova". Covic je naglasio da takve teznje vode daljoj politickoj nestabilnosti.

- Pirica o resavanju statusa Kosova je politikantska. Status Kosova je definisan Rezolucijom 1244 i pred nama je period uspostavljanja albansko-srpskog dijaloga, koji bi trebalo da bude otvoren prakticnim pitanjima - ocenio je Nebojsa Covic najavljujuci da ce do kraja januara biti napravljena strategija o dijalogu. On je naglasio da buducnost Kosova vidi u okviru sirih integracija celog regiona, dok za Kosovsku Mitrovicu kaze da bi trebalo da bude "jedinstven grad koji ima tri opstine".

Predsednik Foruma za etnicke odnose Dusan Janjic ocenio je da je pitanje Mitrovice vazno pitanje i da se na njemu "lomi sudbina teritorijalnog integriteta i Srbije i Kosova".

- Moram da ukazem da je doslo do jacanja autoritarnih ideja medju zajednicama. Plasim se da to moze da nas dovede do eskalacije ekstremne desnice - upozorio je Janjic.

Stav predsednice Helsinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonje Biserko je da je srpsko drustvo na Kosovu neintegrisano i ocenila da je u proslosti "represija vecine izazvala represiju manjine". Ona je navela i da resenje pitanja Kosova ne treba traziti po "etnickom principu".

- Cinjenica je da se kosovski Srbi osecaju frustrirano i da jedini nacin povratka vide kroz vracanje vojske i policije. Znaci vratiti se nasiljem a ne demokratijom, kaze Biserko.

 

A. Nosov

 

 

GLAS JAVNOSTI, 28. decembar 2002.

 

Forum za medjuetnicke odnose o manjinskim pravima

 

Zaboravili smo vecinu

 

Janjic: Plasim se eskalacije srpske desnice. Covic: Svi demokrati, a nema ni slobode kretanja

 

BEOGRAD - Prema misljenju Dusana Janjica, predsednika Foruma za medjuetnicke odnose, donosenje saveznog zakona o zastiti prava manjina i kampanja tolerancije koja je proteklu godinu ispunila 'kravicom', 'kolacima' i 'mirisom medjuetnicke kuhinje', osim ociglednih pozitivnih promena u odnosu prema manjinama, ima propust sto je previdela odnose prema vecinskom stanovnistvu.

Posebno su problematicni odnosi manjina i srpskog stanovnistva u regijama gde se drzavotvorni narod nalazi u poziciji manjine, gde su medjuetnicke tenzije velike i gde se Srbi osecaju ugrozeno.

- Uradjeno je mnogo na promociji zastite prava manjinskih zajednica, ali se moze reci da nedostaje politicki konsenzus. Na lokalnom nivou imamo i te kako prisutnu podelu po etnickoj pripadnosti, ali i u odnosu prema institucijama. To je narocito bilo vidljivo na proteklim izborima. Problemi postoje, radja se nova frustracija unutar Srba, i ako to ne uvazimo plasim se da ce se nastaviti eskalacija srpskih desnicarskih snaga, rekao je Janjic na jucerasnjem skupu posvecenom manjinskim i 'vecinskim' ljudskim pravima u Srbiji.

O tome koliko Srbi imaju razloga da budu zadovoljni zastitom svojih prava u zemlji u kojoj su drzavotvoran narod govorio je i Nebojsa Covic, predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju i Koordinacionog tela za jug Srbije.

- Na Kosovu i Metohiji se ljudska prava krse svaki dan, srpskoj, a u poslednje vreme sve cesce i albanskoj zajednici, sto se moze protumaciti kao obracun unutar bivse UCK. Mnoge probleme resavamo presporo, ali ne mislim da se iz Beograda moze upravljati Kosmetom kao nekada, ali isto tako da ni Pristina i Unmik ne mogu da budu arogantni. Klasicno je politikanstvo da je moguce ubrzano resavanje statusa Kosmeta. Za godinu dana, koliko radimo na teritoriji Kosmeta, sa Unmikom je potpisan dokument 5. novembra prosle godine, koji je doprineo da srpska zajednica ucestvuje na parlamentarnim izborima. Zahvaljujuci izlasku na izbore, Srbi na Kosmetu su dosli do 22 poslanicka mesta u parlamentu, rekao je Covic.

Prema njegovim recima, napravljen je program povratka za 230.000 interno raseljenih lica, uz preduslov da ce biti realizovan samo za one koji su za njega zainteresovani.

- Nismo dostigli veliki broj standarda Rezolucije 1244, niti je dostignut standard slobode kretanja. Pred nama je period dijaloga. Nije logicno da citav ovaj region ostane enklava Evropske unije, a sve vlade su demokratske i imaju za cilj integraciju u EU, nastavio je Covic.

On je kao aktivnosti za sledecu godinu najavio povezivanje srpske nacionalne zajednice na prostorima na kojima je na Kosmetu opstala, u okviru Rezolucije 1244.

 

S. M.

 

B92, 27. decembar 2002.

 

O KONACNOM STATUSU KOSOVA

 

| 19:15 -> 22:19 | Izvor: B92

 

Beograd -- Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana porucio je da ce konacan status Kosova biti zasnovan na Rezoluciji 1244 SB UN, odnosno da ce glavnu odgovornost u tom procesu poneti zvanicnici Beograda i Pristine. Sa tom ocenom se slozio i predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic, koji je na okruglom stolu posvecenom 'Kosovu i manjinama', rekao da bi ubrzanje resenja tog pitanja vodilo daljoj politickoj nestabilnosti. 'Pozivi na ubrzano resenje predstavljaju klasicno politikanstvo', tvrdi Covic. 'Sta je rezolucija 1244? Ona je nesto sto definise status. A od cega se sastoji status? Pa od standarda. Da li smo mi dostigli standarde koje propisuje reuolucija 1244? Moje licno misljenje je da, o Kosmetu, ako hocemo da pricamo o odredjenim perspektivama, pozicijama, onda cemo o tome moci mnogo bolje da razgovaramo kada budemo imali nove mandate vlada. To je moje misljenje, a ujedno i poruka nekim politicarima, potpuno svesno', rekao je Covic.

Direktor Foruma za etnicke odnose Dusan Janjic, medjutim, smatra da se konacni status Kosova moze resiti tek nakon stvaranja ozbiljne strategije pregovaranja. Prema njegovim recima, insistiranje na sto brzem resavanju ovog pitanja protivno je cinjenicama i interesnom rasporedu unutar medjunarodne zajednice. 'Bude li se isforsiralo, iduce godine, resavanje statusa i prejudiciranje, mislim da ce se uci u vrlo opasnu zonu bezbednosnog rizika, podizanja tenzija, ekstremizma, i vrlo izvesne podele Kosova. To je nesto sto bi ljudi koji ubrzavaju proces morali da imaju u vidu, a da li se taj proces moze zaustaviti samo na Kosovu, to je pitanje analiza', rekao je Janjic.

Predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Biljana Kovacevi� Vuco istice da ce konacan status Kosova biti rezultat razgovora u kome niko nece biti zadovoljan. 'Medjutim, ne postoji dovoljno svesti u Srbiji o tome da vecina na centralnom nivou nije ujedno vecina u lokalnim zajednicama', rekla je Biljana Kovacevic Vuco. 'Mi jos uvek nismo u nasoj svesti obradili cinjenicu, ali to je cinjenica, da su Srbi na Kosovu manjina. Kako sada nositi se sa cinjenicom srpske manjine na Kosovu, osim da se, izmedju ostalog, odgovornost za polozaj manjine na Kosovu, zahteva od vecine', rekla je Biljana Kovacevic Vuco.

S druge strane, premijer Kosova Bajram Redzepi izjavio je da u sledecoj godini moze biti ostvarena teznja kosovskih Albanaca da Kosovo postane nezavisno. '2003. godina, vecim zajednickim angazovanjem kosovskih institucija i medija, moze biti godina ostvarenja teznje naseg naroda', izjavio je Redzepi na susretu sa novinarima u Pristini, uprilicenom povodom novogodisnjih praznika.

 

-

 

POLITIKA, 28. decembar 2002.

 

TEMATSKA RASPRAVA 'KOSMET I MANJINE'

 

Klasicno politikantstvo

 

Ocekuje se ozbiljan rad na strategiji pregovaranja o statusu Kosmeta

 

Predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic izjavio je juce da bi ishitrena prica oko statusa Kosova i Metohije verovatno dovela do toga da i dalje imamo politicku nestabilnost.

Covic je na tematskoj raspravi 'Kosmet i manjine', odrzanoj u organizaciji Centra za promotivne aktivnosti, ocenio da je 'klasicno politikantstvo' prica o ubrzanom resenju statusa Kosova i Metohije i dodao da Kosmet ima status, regulisan Rezolucijom 1244 koja predstavlja skup standarda koje treba ispuniti.

'Moje misljenje je da cemo o Kosmetu, ako hocemo da pricamo o odredjenim perspektivama i pozicijama, moci mnogo bolje da razgovaramo kada budemo imali nove mandate vlade', rekao je Covic i dodao da je to ujedno i njegova poruka 'nekim politicarima'.

Koordinator Foruma za etnicke odnose Dusan Janjic istakao je da je 'krajnje vreme da Beograd pocne ozbiljan rad na onome sto se zove strategija pregovaranja o statusu Kosmeta'.

Janjic je rekao da su strategija i pregovaranje o statusu potrebni, ali 'insistiranje na tome da se sto pre resi status Kosova je protivno cinjenicama i interesnom rasporedu u medjunarodnoj zajednici, a naravno i u Srbiji i srpskoj zajednici'.

'Bude li se isforsiralo resavanje statusa Kosova iduce godine i njegovo prejudiciranje, mislim da ce se uci u vrlo opasnu zonu bezbednosnog rizika, podizanja tenzija, ekstremizma i veoma izvesne podele Kosmeta. To je nesto sto bi oni koji ubrzavaju proces morali da imaju u vidu', istakao je Janjic.

 

(Tanjug)

 

-

E-mail poruku izbor iz stampe o tematskoj raspravi ‘Kosmet i manjine poslao sam na 200.000 E-mail adresa u 75 zemalja sveta.

-

 

--

Branko Zivkovic

Public Relations Centra za promotivne aktivnosti

--

 

Одговори путем е-поште