Nata�a Mi�i�, predsednik Skup�tine Srbije, na preuzimanju du�nosti v. d. predsednika Srbije
Ustav �u koristiti obazrivo
Taj dodatni posao poku�a�u da radim sa sve��u o odgovornosti koju podrazumeva. Insistira�u na ustavnoj reformi Srbije
Milanu Milutinovi�u je u nedelju 30. decembra prestao mandat predsednika Srbije. Tu du�nost �e do izbora �efa dr�ave ubudu�e, po sili Ustava, obavljati gospo�a Nata�a Mi�i�, predsednik Skup�tine Srbije. Mladi advokat iz U�ica u istoriju Srbije ulazi kao prva �ena predsednik dr�ave, osim �to je to prvenstvo godinu dana ranije stekla i na mestu predsednika parlamenta. Za te dve, tako va�ne, funkcije u jednoj zemlji, a pogotovo u Srbiji "posle svega", i pred izazovima koji tek predstoje, i jo� "na Balkanu", treba imati i ne�to vi�e od pameti, snage, volje.
|
NI�EG SENZACIONALNOG - Vrlo �u oprezno koristiti ovla��enja predsednika Republike. �to se mene ti�e, u obavljanju te funkcije ne�e biti ni�eg spektakularnog, niti senzacionalnog. Radi�u koliko se mora, �ta drugo da vam ka�em? Ne znam �ta ljudi o�ekuju. U veoma sam nezgodnoj situaciji, jer ja nisam izabrani predsednik Srbije. |
||||
Izazovi su zaista te�ki, i zbog toga je "Glas" pitao kako se ose�a pred
inauguraciju.
- Du�nost v. d. predsednice preuzimam po sili Ustava i
zakona i to u situaciji kada je to jedino prelazno re�enje za okolnosti u kojima
smo se na�li. Taj novi i dodatni posao poku�a�u da radim sa sve��u o
odgovornosti koju on podrazumeva, a pogotovo s obzirom na delikatnost politi�ke
situacije u kojoj se nalazimo.
Koji �e biti Va�i prvi potezi na toj fikciji i kako vidite budu�nost
Srbije?
- Ovla��enja koja mi daje Ustav Srbije koristi�u obazrivo i
primereno potrebi. Poku�a�u da Srbiju �to bolje predstavim pogotovo prema svetu.
Ljdi neprestano govore o predsedniku vrhovnom komandantu, predsedniku koji
raspu�ta Skup�tinu. Ja mislim da su neka druga ovla��enja mo�da jo� va�nija. A
ono na �emu �u najvi�e insistirati je ozbiljna i, �to je mogu�e br�a, ustavna
reforma u Srbiji.
Bi�ete i prva �ena koja �e rukovoditi oru�anim snagama zemlje. Kako vidite
sebe na tom "mu�kom poslu"?
- Odrednica "mu�ki posao" je Va�a.
U�estvovanje u radu Vrhovnog saveta odbrane nema nikakve veze s tim da li je
neko mu�ko ili �ensko. Na tom organu odlu�uju predstavnici civilne vlasti. To
nije komandovanje vojskom u smislu vojni�kog, oficirskog posla. Osim, ako ne
o�ekujete da uskoro u�emo u neki novi rat, pa da odlu�ujemo o neposrednom
anga�ovanju vojske. Dakle, trudi�u se da �to je mogu�e vi�e forsiram proces
pribli�avanja evro- atlantskim integracijama. Prvi korak je, naravno,
Partnerstvo za mir. Ne zaboravite, ja sam pre svega predsednica parlamenta i
zalaga�u se za sna�niju demokratsku kontrolu oru�anih snaga.
|
PRISTALA SAM NA UDARCE Kako reagujete na kritike, kako ih podnosite? Koji su udarci na
politi�koj sceni u proteklih godinu-dve bili za Vas najte�i? |
||||
Ovo sa ustavnom poveljom se oteglo, kao da nije slutio na dobro. Kako
vidite odnos Srbije i Crne Gore danas, a kako sutra i za tri godine?
-
Posao oko ustavne povelje traje ve� dugo, to je ta�no. Ali je isto tako ta�no da
taj posao mora da bude temeljno ura�en da ne bi opet pravili nakaradnu dr�avu
koju od samog po�etka optere�uju nezadovoljstva i gun�anja. Od rezultata rada na
izradi povelje i od stepena saglasnosti oko njenog teksta zavise odnosi Srbije i
Crne Gore i sutra i za tri godine. I od toga, isto tako zavisi imid� i ugled
svih nas pred me�unarodnom zajednicom. Prosto, to je test na�e zrelosti i
odgovornosti.
Zala�ete se za pribli�avanje Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji. Da li je
taj put lak�i u zajedni�koj dr�avi, s obzirom na probleme koji tu zajednicu
optere�uju ve� du�i niz godina?
- Problemi koje ste pomenuli postoje
upravo zato �to ta dr�ava nije bila sazdana na zdravim osnovama. Stalno je
proizvodila nezadovoljstva na obe strane. Ona je bila okvir koji nije mogao da
pru�i bilo kakve mogu�nosti za pribli�avanje ni Evropskoj uniji ni bilo kome.
Ako se zna �ta je �ije i ko ima kakve nadle�nosti, to mo�e da ubrza proces
integracije.
Srbiji predstoji ustavna reforma. Akteri na politi�koj sceni se ne sla�u
ni oko nekih osnovnih pitanja. Kada mislite da bismo, u takvim okolnostima,
mogli dobiti novi ustav?
- Dono�enje Ustava je neminovnost i tu nema
spora. Imamo nekoliko predloga ili modela ustavnih re�enja i od njih treba
krenuti. Nisu razlike me�u njima ba� toliko velike i su�tinske. Ali i da jesu.
Jedna je stvar �to stranke poku�avaju da javnosti nametnu kao najprihvatljivije
svoje vi�enje nekih ustavnih pitanja, a sasvim drugo kada sednu i po�nu da
razmatraju konkretne predloge i mogu�nosti. Pa, setite se samo koliko su bili
razli�iti polazni stavovi pregovara�a iz Crne Gore i Srbije u radu na Ustavnoj
povelji. Ako tra�ite vremensku odrednicu, o�ekujem da Ustav bude usvojen do
kraja 2003. godine, a volela bih da se to desi u narednih sedam ili osam
meseci.
|
PREBROJAVANJE I, koje sve stranke DOS-a sada "brojite" u opoziciju? |
||||
Va�a ocena rada parlamenta u protekle dve godine, posebno �ta nije
ura�eno, a moglo je? Odnos s opozicijom?
- Parlament je dosad usvojio
vi�e od devedeset zakona. Za neke od njih mo�emo re�i da su sistemski zakoni.
Znate, nije Skup�tina samo ono �to se vidi u televizijskom prenosu. Znatno ve�i
deo rada odvija se na sednicama odbora. Mislim da javnost o takvom na�inu rada
treba da bude vi�e obave�tena.
U izjavama ste promi�ljeni. Da li ste uvek, i u �ivotu, takvi?
-
Hvala Vam, ja smatram da je posao i kvalitet politi�ara da budu promi�ljeni. U
�ivotu sami odlu�ujete i sami snosite posledice. U javnom poslu, me�utim, nije
tako. Svojim pona�anjem i odlukama uti�ete i na druge ljude i zbog toga morate
da postupate obazrivo i promi�ljeno. Ali, to ne zna�i mlako i sporo!
Od nekih javnih napada uglavnom vas brane �ene, u Skup�tini, novinama,
stranci. Pretpostavljam, i u U�icu. I to argumentovano. �ta mislite, za�to Vas
napadaju? Kome ste se i zbog �ega zamerili?
- Drago mi je zbog te
solidarnosti. Ona dolaze od �ena, ali ne samo od njih. Zahvalna sam ljudima koji
su me u pojedinim situacijama, pogotovo poslednjih nedelja, na neki na�in
branili. Mislim da se nikom nisam zamerila. Mo�da neko misli da jesam. Ja se
trudim da se pona�am korektno i tolerantno. Na to me obavezuju pravila
parlamenta, ali i program i duh stranke kojoj pripadam. Meni se, s druge strane,
niko nije zamerio.

