Bilten vesti

21 . JANUAR 2003.SADRZAJ.KOSTUNICA RAZGOVARAO SA SEFOM DELEGACIJE MKCK 
.KOSTUNICA PRIMIO CLANOVE KOMISIJE ZA ISTINU I POMIRENJE .MICUNOVIC: 
SARADNJA BEOGRADA I HAGA NIJE USLOV ZA PRIJEM U SE .SVILANOVIC
ZADOVOLJAN 
DANASNJIM SUSRETIMA U ZENEVI .SVILANOVIC: U TOKU REFORMA BEZBEDNOSNOG 
SEKTORA .POTPISAN PROTOKOL O SARADNJU SMO I MKCK .O BALKANU ZNACAJNO 
DRUGACIJE .AMBASADOR SRJ POSETIO UCITELJSKU AKADEMIJU U ZAGREBU .OEBS 
NAJAVIO POMOC U STVARANJU PARLAMENTA NOVE ZAJEDNICE .SVILANOVIC:
PROSPEROVU 
POSETU BI TREBALO SHVATITI OZBILJNO .MILUTINOVIC RAZGOVARAO SA KARLOM
DEL 
PONTE .PREDSEDAVAJUCI OEBS POZDRAVIO PREDAJU MILUTINOVICA .SAD
POZDRAVLJAJU 
PREDAJU MILUTINOVICA KAO ODGOVORAN CIN .DZEK STRO POZDRAVLJA PREDAJU 
MILUTINOVICA HASKOM TRIBUNALU .SVETSKA BANKA ZADOVOLJNA REFORMSKIM 
PROCESIMA U SRBIJI .ZAJAM SVAJCARSKE OD MILION EVRA ZA PREDUZECA U
SRBIJI 
.VLADA SRBIJE UPUTILA PROTEST STAJNERU ZBOG IZLIVANJA FENOLA .SPORAZUM O

DONACIJI ZA IDENTIFIKACIJU NESTALIH NA KOSMETU .STAJNER: PRIORITETI U
2003. 
NEZAPOSLENOST, ANTIKRIMINAL I POVRATAK .SRPSKIM POSLANICIMA PREPORUCENO
DA 
SE VRATE U SKUPSTINU .RAZGOVOR O INTENZIVIRANJU KULTURNE SARADNJE * * *
SR 
JUGOSLAVIJAKOSTUNICA RAZGOVARAO SA SEFOM DELEGACIJE MKCK BEOGRAD, 20. 
januara 2003. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav Kostunica razgovarao je
danas 
u Palati federacije sa dosadasnjim sefom Delegacije Medjunarodnog
komiteta 
Crvenog krsta (MKCK) Peterom Stokerom o aktivnostima te humanitarne 
organizacije u Jugoslaviji. U razgovoru je izrazeno obostrano
zadovoljstvo 
ostvarenim rezultatima i angazovanjem Crvenog krsta u resavanju problema

izbeglih i raseljenih osoba i rasvetljavanju sudbine otetih i nestalih 
lica, saopsteno je iz Kabineta predsednika SRJ. "Predsednik Kostunica 
izrazio je zahvalnost zbog angazovanja MKCK i licnih doprinosa sefa 
delegacije Petera Stokera, naglasivsi da su pruzili konkretan doprinos 
resavanju veoma teskih problema sa kojima su suocena izbegla i raseljena

lica", navodi se u saopstenju. Predsednik Kostunica je, takodje, istakao

potrebu aktivnijeg angazovanja medjunarodne zajednice, posebno njenih 
predstavnika na Kosovu i Metohiji, na stvaranju uslova za povratak 
raseljenih, kao i zastiti ljudskih prava i bezbednosti nealbanskog
zivlja u 
toj pokrajini. Stoker se slozio da je povratak raseljenih na Kosovo i 
Metohiju vazna pretpostavka za normalizaciju stanja u pokrajini.
KOSTUNICA 
PRIMIO CLANOVE KOMISIJE ZA ISTINU I POMIRENJE BEOGRAD, 20. januara 2003.

(Beta) Predsednik SRJ Vojislav Kostunica razgovarao je danas u Palati 
federacije sa clanovima Komisije za istinu i pomirenje, povodom
mogucnosti 
da donosenjem Zakona o sprovodjenju Ustavne povelje ta komisija prestane
da 
radi na polovini svog mandata. U razgovoru su razmotrene okolnosti od 
znacaja za opstanak i dalji rad komisije, kao i materijalni i
organizacioni 
problemi sa kojima je ona bila suocena u dosadasnjem radu, saopsteno je
iz 
Kabineta predsednika SRJ. Clanovi komisije su istakli da ce se truditi
da, 
uprkos teskocama, nastave zapocete projekte, svesni njihove vaznosti
kako 
za sadasnje, tako i za buduce generacije. Kostunica je rekao da ce 
nastojati da komisija u preuredjenoj drzavnoj zajednici bude prihvacena
na 
odgovarajuc nacin, i izrazio ocekivanje da ce joj novi organi vlasti
Srbije 
i Crne Gore pruziti neophodnu pomoc u radu. MICUNOVIC: SARADNJA BEOGRADA
I 
HAGA NIJE USLOV ZA PRIJEM U SE BEOGRAD, 21. januara (Tanjug) -
Predsednik 
Veca gradjana Savezne skupstine i sef jugoslovenske parlamentarne 
delegacije u Savetu Evrope (SE) Dragoljub Micunovic izjavio je danas 
Tanjugu da saradnja Beograda sa Hagom nije uslov za prijem u tu
instituciju 
- iako "neke vlade pokusavaju da provuku" i taj uslov. Podsecajuci da je

preporuka Parlamentarne skupstine SE da Jugoslavija zvanicno bude
primljena 
kad se ispuni samo jedan uslov - usvajanje Ustavne povelje Srbije i Crne

Gore u republickim parlamentima - Micunovic je konstatovao da bi
uvodjenje 
novih uslova bilo "komplikovanje prihvacenih uslova bez presedana".
Komitet 
ministara, koji bi trebalo da ozvanici odluku o prijemu Jugoslavije -
cim 
srpski i crnogorski parlament usvoje Povelju - "moze da uradi sta hoce",

rekao je Micunovic, ali i izrazio uverenje da ce ministri inostranih 
poslova zemalja clanica SE postovati preporuku Parlamentarne skupstine. 
SVILANOVIC ZADOVOLJAN DANASNJIM SUSRETIMA U ZENEVI BEOGRAD, 20. januara 
2003. (Beta) Sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic sastao se, 
tokom prvog dana posete Zenevi, sa generalnim direktorom Medjunarodne 
organizacije za migracije Bransonom Mekinlijem, predsednikom
Medjunarodnog 
komiteta Crvenog krsta Jakobom Kelenbergerom, visokim komesarom UN za 
ljudska prava Serdjom de Melom i visokim komesarom UN za izbeglice Rudom

Lubersom. "U svim ovim razgovorima ja sam se fokusirao na situaciju koju

danas imamo u zemlji, u vezi sa otklanjanjem teskih posledica, teskog 
nasledja rata, imajuci u vidu da se ove cetiri organizacije na izvestan 
nacin bave pre svega izbeglicama, zastiti njihovih prava, omogucavanjem 
povratka u njihove domove, pruzanjem neophodne humanitarne pomoci",
rekao 
je Svilanovic agenciji Beta. On je rekao da je, tokom razgovora sa 
Mekinlijem, "posebnu paznju obratio na stanje koje je u nasoj zemlji i
oko 
nase zemlje u vezi sa ilegalnim migracijama, sa ilegalnim kretanjem
ljudi, 
sa teskom situacijom sa kakvom se ceo region susrece kada je u pitanju 
nasilje nad zenama i prostitucija". "U razgovoru sa visokim komesarom za

izbeglice najvise je razgovarano o pomoci koju je UNHCR pruzao
izbeglicama 
kod nas, o rezultatima koji su postignuti u nalazenju krajnjih resenja
ili 
povratak ili lokalna integracija ili preseljenje u trece zemlje", rekao
je 
Svilanovic i dodao da je SRJ zainteresovana da se nastavi povratak i
kada 
je u pitanju Hrvatska i kada je u pitanju Bosna. Rezultata, kada je u 
pitanju povrtak izbeglica, "na zalost nema na Kosovu, a to jeste jedan
od 
sustinskih problema kada govorimo o pokrajini", dodao je Svilanovic. Sef

jugoslovenske diplomtije je rekao da je tokom razgovora sa predsednikom 
Medjunarodnog komiteta Crveng krsta bilo najvise reci o o nastojanju SRJ
da 
oni produze svoje programe, "iako je postkonfliktna situacija prakticno
iza 
nas". Svilanovic je sa De Melom razgovarao o situaciji u SRJ, o radu 
Komisije za ljudska prava i o tome kakav je napredak postignut u
poslednje 
dve godine, ali i o Kosovu, gde je De Melo bio vrsilac duznosti sefa
Misije 
UN. "Vrlo sa zadovoljan ovim sastancima jer je ocigledno da postoji 
napredak u nasoj zemlji kada je u pitanju stanje ljudskih prava, 
ukljucujuci i stanje izbeglicke populacije", rekao je Svilanovic,
dodavsi, 
medjutim, da, "na zalost, ukupna medjunarodna finansijska pomoc sve
manja i 
upravo zbog toga je vrlo vazno da ove organizacije animiraju zemlje 
donatore da ne obustavljaju finansijsku podrsku". Svilanovic ce sutra 
govoriti na seminaru koji organizuje Zenevski centar za bezbednost o 
reformi oruzanih snaga i nastojanju da one budu integrisane u jedan siri

evropski kontekst bezbednosti, a sastace se i sa generalnim direktorom 
Svetske trgovinske organizacije Supacijem Panitcpakdijem. Tokom sastanka
sa 
Panitcpakdijem ce biti reci "o postupku koji je nasa drzava zapocela 
podnosenjem formalne aplikacije za clanstvo u STO u februaru 2002.
godine i 
o nastavku tog procesa u toku ove godine, po zavrsetku procesa 
reorganizacije drzave", rekao je Svilanovic. SVILANOVIC: U TOKU REFORMA 
BEZBEDNOSNOG SEKTORA ZENEVA, 21. januara (Tanjug) - Sef jugoslovenske 
diplomatije Goran Svilanovic izjavio je danas u Zenevi da je utvrdivanje

mehanizama civilne i parlamentarne kontrole nad bezbednosnim snagama
proces 
koji je vec u toku, a koji ce biti "ubrzan i produbljen formiranjem
organa 
nove drzavne zajednice Srbije i Crne Gore". Nova vlast u Jugoslaviji, 
odnosno Srbiji i Crnoj Gori, zeli da deluje kao garant stabilnosti u 
regionu i u tom pravcu je usmerena "jedna od najdelikatnijih, ali i 
najnuznijih reformi - reforma bezbednosnog sektora", istakao je
Svilanovic 
na seminaru koji su organizovali Centar za demokratsku kontrolu oruzanih

snaga (DCAF) i Kancelarija UN u Zenevi. Podsetivsi na nastojanje Srbije
i 
Crne Gore da pristupe programu NATO Partnerstvo za mir, Svilanovic je 
istakao da je to put i za "jacanje regionalne saradnje u sferi
bezbednosti 
i stabilnosti". "Resavanje regionalnih problema neophodan je uslov
ulaska u 
evropske integrativne procese, sto je nas spoljno-politicki prioritet.
Kroz 
regionalnu saradnju i usavrsavanje sistema bezbednosti granica zelimo da

ostvarimo vrlo znacajan cilj u interesu svih nasih gradjana, a to je 
ukidanje viznog rezima sa zemljama EU", kazao je sef jugoslovenske 
diplomatije. Od kljucnog znacaja je da reforma oruzanih snaga "pre svega

eliminise mogucnost zloupotrebe bezbednosnog sektora", a u toj reformi
"vec 
je ucinjen niz pocetnih, ali bitnih koraka", rekao je Svilanovic
navodeci 
kao primer da je zapocela takticko-formacijska reorganizacija jedinica 
Vojske Jugoslavije (VJ), prestankom postojanja Armija i formiranjem 
korpusno-divizionog sistema. Mirnodopski sastav VJ smanjen je na 77.000 
ljudi, sa tendencijom daljeg smanjenja na racionalniji broj od
60-65.000, a 
to ce biti praceno povecanjem operativnosti i postepenom 
profesionalizacijom sastava VJ, kao i obnovom tehnicke i takticke 
opremljenosti jedinica po standardima Partnerstva za mir i NATO, kazao
je 
Svilanovic. U 2001. godini zapocela je reforma sistema bezbenosti VJ na 
bazi Zakona o demokratskoj kontroli sluzbi bezbednosti SRJ, cime je prvi

put uvedena sustinska, demokratska civilna kontrola sluzbi bezbednosti
VJ 
od strane parlamenta i njegovog Odbora za bezbednost, kao i vlade SRJ
preko 
ministarstva odbrane. Kontrola vojnog budzeta prebacena je iz
Generalstaba 
VJ u ministarstvo odbrane. Na celu ministarstva odbrane se vec sada
nalazi 
civilno lice, a Ustavna povelja o formiranju nove srpsko-crnogorske
drzave 
izricito utvrdjuje da ce ministar odbrane biti civil. U toku je i 
formulisanje Strategije nacionalne bezbednosti, sto znaci da ce uloga VJ
i 
drugih bezbednosnih struktura biti prilagodjena novim okolnostima i 
utvrdjenim ciljevima u oblasti spoljne politike i nacionalne
bezbednosti, 
dodao je Svilanovic. U novoj drzavnoj zajednici Srbije i Crne Gore vojno

pravosudje prestace da postoji kao odvojeni segment pravosudnog sistema
i 
bice zamenjeno delovanjem regularnih sudova, sto ce biti korak ka
jacanju 
pravne i gradjanske sigurnosti i izjednacavanja prava svih gradjana, a u

skladu sa postojecim evropskim standardima. Sprovodice se dalja 
profesionalizacija vojske u skladu sa materijalnim mogucnostima, a
znacajan 
korak je vec ucinjen skracenjem trajanja redovnog vojnog roka.
Istovremeno, 
razradjuje se i vec se delom primenjuje mehanizam strogog civilnog 
kontrolisanja isporuka naoruzanja i vojne opreme, cime ce se definitivno

eliminisati praksa iz ranijeg perioda koja je dovela do incidentne 
situacije u vezi sa isporukama Iraku, naglasio je Svilanovic. Srbija i
Crna 
Gora pocinju ponovo da se angazuju u mirovnim operacijama UN - u
Istocnom 
Timoru i Kongu, a kad je rec o nastojanju Jugoslavije da se pridruzi 
programu NATO-a Partnerstvo za mir, Svilanovic je podsetio da je Vrhovni

savet odbrane doneo je u aprilu 2002. godine odluku kojom se saveznoj
vladi 
preporucuje da pokrene proces pristupanja zemlje Partnerstvu za mir, a
da 
je upuceno pismo o namerama generalnom sekretaru NATO. Takodje, Vlada
SRJ 
je donela odluku o otvaranju vazdusnog prostora SRJ za letove NATO koji
se 
sprovode u cilju podrske misijama u BiH i na Kosovu, dodao je
Svilanovic. 
POTPISAN PROTOKOL O SARADNJU SMO I MKCK BEOGRAD, 20. januara (Tanjug) - 
Predstavnik Saveznog ministarstva za odbranu (SMO) general-major
Dobrosav 
Radovanovic i novi sef kancelarije Medjunarodnog komiteta crvenog krsta 
(MKCK) u Beogradu Dzefri Loun potpisali su danas protokol o saradnji u 
primeni medjunarodnog humanitarnog i ratnog prava u Vojsci Jugoslavije i

sistemu odbrane u 2003. godini. Pomocnik saveznog minstra odbrane za 
medjunarodnu saradnju i politiku odbrane general Radovanovic je
dosadasnju 
saradnju sa MKCK ocenio kao veoma uspesnu i izrazio uverenje da ce ona
biti 
jos plodnija i sadrzajnija. Radovanovic je dodao da MKCK pored obuke 
pripadnika VJ i SMO u zemlji, u primeni medjunarodnih humanitarnih i
ratnih 
konvencija, organizuje i stipendira njihovo obrazovanje i u
inostranstvu. 
Lou je ukazao na ulogu i doprinos MKCK u primeni medjunarodnih propisa u

VJ. O BALKANU ZNACAJNO DRUGACIJE RIM, 20.januara (Tanjug) - Na zasedanju

Socijalisticke internacionale (SI), koje se odrzava u Rimu, danas je bio

organizovan poseban okrugli sto na kome se razgovaralo o prosperitetu i 
buducnosti Balkana, ali znacajno drugacije u odnosu na neka prosla
vremena, 
izjavila je Tanjugu internacionalni sekretar Demokratske stranke (DS) 
Aleksandra Joksimovic. "Intonacija i raspolozenje na ovom okruglom stolu

bilo je znacajno dugacije u odnosu na neka prethodne vremena kada je
ovaj 
region bio epicentar krize i konflikata. Danas se na taj region gleda u 
njegovom postkonfliktnom periodu i na region gde treba ocuvati mir i 
pruziti adekvatnu perspektivu kako bi se integrisao u Evropu", rekla je 
Joksimovic u telefonskoj izjavi Tanjugu iz Rima. Prema njenim recima, 
nekoliko znacajnih tema je podstaknuto, pre svega vezano za regionalnu 
saradnju, zatim za neophodnost da se Balkanu u "sto vecoj meri u buducem

periodu pruzi sargarepa s obzirom da je mnogo puta iskusio stap i da se 
evropska integracija, kao i proces asocijacije i stabilizacije u svim 
zemljama regiona mora ubrzati"."Ono sto je znacajno podvuceno je da se 
regionalno mora pristupiti odredjenim problemima kao sto su organizovani

kriminal i ilegalna trgovina i da je to nesto s cime se region samo 
zajednickim snagama moze izboriti", zakljucila je Joksimovic koja na 
dvodnevnom zasedanju SI u Rimu predstavlja Demokratsku stranku 
(DS).AMBASADOR SRJ POSETIO UCITELJSKU AKADEMIJU U ZAGREBU ZAGREB, 20. 
januara (Tanjug) - Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) ce na svaki nacin

pomoci odrzavanju i unapredjenju svih oblika skolovanja koji u sebi 
ukljucuju i ucenje srpskog jezika i drugih vidova nastave srpske
istorije, 
umetnosti i kulture, naglasio je ambasador SRJ u Hrvatskoj Milan
Simurdic u 
razgovoru s celnim ljudima Uciteljske akademije u Zagrebu. Uciteljska 
akademija je visokoskolska ustanova koja organizuje studije za ucitelje 
razredne nastave i voditelje predskolskih aktivnosti koji uz zajednicke 
nastavne predmete uce i predmete vezane za srpski jezik i kulturu. U 
razgovoru ambasadora i atasea za stampu i kulturu Sase Kostica s 
rukovodstvom akademije na celu s dekanom Miletom Silovom i prodekanom za

nastavu Ivom Nejasmicem naglasen je znacaj i potreba osposobljavanja za 
predavace srpskog jezika, pogotovo sto u Hrvatskoj postoji relativno
veliki 
broj dece koja su zainteresovana da obaveznu ili dodatnu nastavu slusaju
na 
srpskom jeziku. Postignuta je suglasnost svih strana da takvi oblici 
nastave budu sto kvalitetniji i da budu sto vise unapredjeni, receno je
tom 
prilikom. Hrvatska i SRJ potpisale su sporazum o kulturnoj i prosvetnoj 
saradnji i prema tom sporazumu nastojace da budu organizovana studijska 
putovanja, dobivanje stipendija i odrzavanje specijalizovanih kurseva,
ali 
i svaki drugi oblik pomoci, receno je prilikom podele 50 pravopisa i 
gramatika srpskog jezika studentima prve godine oba smera. Uciteljska 
akademija studije za ovaj profil nastavnog osoblja organizuje vec cetiri

godine u saradnji sa Srpskim kulturnim drustvom "Prosvjeta" u Hrvatskoj
i 
ministarstvom nauke i tehnologije. OEBS NAJAVIO POMOC U STVARANJU 
PARLAMENTA NOVE ZAJEDNICE BEOGRAD, 20. januara 2003. (Beta) Misija OEBSa
u 
SRJ pomoci ce stvaranje nove skupstine Srbije i Crne Gore, saopsteno je 
danas iz te organizacije. OEBS ce pomoci razvoju struktura skupstinskih 
odbora u okviru nove skupstine, ukljucujuci i odbore za evropsku 
integraciju, ljudska prava, prava manjina i razvoj medija, pise u 
saopstenju sefa Misije OEBSa u SRJ Mauricija Masarija. Dodaje se da je 
OEBSov "privremeni plan za pruzanje podrske skupstini Srbije i Crne
Gore" 
rezultat sastanka Masarija sa predsednikom Veca gradjana jugoslovenske 
skupstine Dragoljubom Micunovicem, odrzanog u petak, 17. januara.
"Kvalitet 
zakonodavstva zahteva kvalitetnu i funkcionalnu strukturu odbora u 
skupstini. Stoga smatramo da je pruzanje podrske strukturi odbora veoma 
vazna stvar", ocenjeno je u saopstenju Masarija. Naglaseno je i da je
OEBS 
predvideo da pruzi podrsku novoj skupstini, ukoliko ona bude zatrazena, 
kroz programe obuke za zaposlene i poslanike u parlamentu. "U ovom
smislu 
Misija OEBSa planira da iskoristi bogato znanje o skustini steceno u 
Parlamentarnoj skupstini OEBSa u Kopenhagenu", zakljuceno je u
saopstenju. 
JUGOSLAVIJA-HASKI TRIBUNALSVILANOVIC: PROSPEROVU POSETU BI TREBALO
SHVATITI 
OZBILJNOBEOGRAD, 21. januara 2003. (Beta) - Savezni ministar 
inostranihposlova Goran Svilanovic izjavio je da bi posetu americkog 
izaslanikaza pitanja ratnih zlocina Pjer Risara Prospera "trebalo 
shvatitiozbiljno, jer on vlastima u Beogradu donosi jasnu 
poruku".Svilanovic je radiju B-92 rekao da ce Prosper preneti poruku 
americke vlade, koja se "moze shvatiti i kao pritisak", o "nuznosti 
unapredjenja saradnje vlade SRJ sa Haskim tribunalom, kako bi odnosi 
Jugoslavije i Amerike bili bolji nego sto su sada".Americka
administracija 
je saopstila da bi americka pomoc Jugoslaviji mogla da bude "ugrozena", 
ukoliko ne dodje do napretka usaradnji beogradskih vlasti i Haskog 
tribunala.MILUTINOVIC RAZGOVARAO SA KARLOM DEL PONTE HAG, 20. januara 
(Tanjug) - Nekoliko casova po dolasku u Hag, bivsi predsednik Srbije
Milan 
Milutinovic je veceras odveden iz pritvorske jedinice u Seveningenu u 
zgradu Haskog tribunala gde je razgovarao sat vremena sa glavnim
tuziocem 
Karlom del Ponte. Rec je o redovnoj proceduri odnosno o tome da se Del 
Ponte sastaje sa svim optuzenicima onoga dana kad oni stignu u Hag. 
Portparol tuzilastva Florans Artman je saopstila da je Milutinovic, u 
pratnji dva advokata, tokom susreta sa glavnim tuziocem obavesten o
svojim 
pravima. Ona je dodala da se bivsi predsedbik Srbije slozio da odgovara
na 
pitanja nekog drugog dana i naglasila da ovom prilikom nije razgovarano
o 
mogucnosti njegovog svedocenja u procesu protiv bivseg jugoslovenskog 
predsednika Slobodana Milosevica, prenosi Asosijetid pres (AP) .
Portparol 
Haskog suda Kristijan Sartije je nesto ranije izjavio da ce se 
najverovatnije sutra znati kada ce se Milutinovic prvi put pojaviti pred

sudskim vecem. PREDSEDAVAJUCI OEBS POZDRAVIO PREDAJU MILUTINOVICA BEC,
20. 
januara 2003. (Beta) Predsedavajuci Organizacije za evropsku bezbednost
i 
saradnju (OEBS), ministar inostranih poslova Holandije Jap de Hop Sefer 
pozdravio je dobrovoljnu predaju bivseg predsednika Srbije Milana 
Milutinovica Haskom tribunalu. On je u saopstenju OEBSa izrazio nadu da
ce 
predaja Milutinovica oznaciti dalji korak ka punoj saradnji
jugoslovenskih 
vlasti s medjunarodnim sudom za ratne zlocine. Sef holandske diplomatije

ukazao je da ce puna saradnja zemalja regiona s tim sudom posluziti kao 
dodatni dokaz privrezenosti tih drzava medjunarodnim principima
vladavine 
prava. SAD POZDRAVLJAJU PREDAJU MILUTINOVICA KAO ODGOVORAN CIN
VASINGTON, 
20. januara (Tanjug) - Administracija Sjedinjenih Americkih Drzava 
pozdravila je danasnju predaju bivseg Predsednika Srbije Milutinovica 
haskom Tribunalu, americka administracija pozdravlja pre svega kao 
odgovoran I dobrovoljan cin. "To sto je uradjeno je veoma vazno, ali
opet 
isticemo da nije dovoljno i da treba preduzeti konkretne akcije na 
pronalazenju i hapsenju Ratka Mladica", rekao je Tanjugu visoki
zvanicnik 
Stejt Departmenta, koji je zeleo da ostanene anoniman. DZEK STRO
POZDRAVLJA 
PREDAJU MILUTINOVICA HASKOM TRIBUNALU BEOGRAD, 21. januara (Tanjug) - 
Britanski ministar inostranih poslova Dzek Stro pozdravio je predaju
bivseg 
predsednika Srbije Milana Milutinovica Haskom tribunalu, ali je pozvao 
lidere u Jugoslaviji da dalje saradjuju i predaju sve optuzene koji se 
trenutno nalaze na njenoj teritoriji, navodi se u saopstenju Forin ofisa

koje je britanska ambasada danas dostavila Tanjugu. "Pozdravljam predaju

Milutinovica Haskom tribunalu. Puna saradnja sa Medjunarodnim sudom za 
ratne zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije je medjunarodna 
obaveza", istice se u saopstenju. U tekstu se istice da se "na
teritoriji 
SRJ nalazi, medjutim, jos nekoliko optuzenih za ratne zlocine" i da "oni

moraju biti prebaceni u Hag, a Tribunalu mora biti omogucen pun uvid u 
arhive i pristup svedocima". "Pozivam sve politicke lidere u Beogradu da

obezbede punu saradnju sa Tribunalom u ovoj godini", kaze Stro. "To je
od 
osnovnog znacaja ako zelimo da postignemo nas zajednicki cilj 
uspostavljanja blizih odnosa SRJ i Evropske unije. Pozivam SRJ da
nastavi 
putem reformi koje su oznacene predajom Milutinovica Tribunalu u Hagu", 
zakljucuje se u saopstenju. REPUBLIKA SRBIJASVETSKA BANKA ZADOVOLJNA 
REFORMSKIM PROCESIMA U SRBIJI BEOGRAD, 20. januara (Tanjug) -
Predstavnici 
Svetske banke izrazili su zadovoljstvo rezultatima reformskih procesa u 
Srbiji i obecali dalju podrsku aktivnostima Vlade Republike Srbije, 
saopsteno je danas u Beogradu. Predsednik Vlade dr Zoran Djindjic primio
je 
danas delegaciju Svetske banke, koju predvodi zamenik predsednika
Sengman 
Dzang, a sastanku su prisustvovali i ministar finansija i ekonomije
Bozidar 
Djelic i ministar privrede i privatizacije Aleksandar Vlahovic. Govoreci
o 
aktivnostima Svetske banke u naredne tri godine, zamenik predsednika 
Svetske banke istakao je spremnost da ta organizacije pomogne u 
restruktuiranju srpske privrede, kao i spremnost na dalje prosirenje 
saradnje na finansiranju novih tehnickih projekata, koje priprema Vlada.

Kao prioritetne aktivnosti Vlade, premijer Djindjic je naveo stvaranje 
institucija i jacanje pravnog okvira, koji ce omoguciti ukljucivanje u 
svetske ekonomske tokove, kao i nastavak procesa privatizacije,
saopsteno 
je i vlade. Predstavnici Vlade Srbije i Svetske banke razgovarali su i o

pripremama za predstojecu donatorsku konferenciju, koju organizuje ta 
organizacija, u saradnji sa Evropskom unijom, kaze se u saopstenju
vladine 
pres sluzbe. ZAJAM SVAJCARSKE OD MILION EVRA ZA PREDUZECA U SRBIJI
BEOGRAD, 
20. januara 2003. (Beta) Svajcarska direkcija za razvoj i saradnju 
potpisace sutra sa "Komercijalnom bankom" u Beogradu ugovor o zajmu
milion 
evra za kratkorocne kredite preduzecima u Srbiji. Kako je danas saopstio

Evropski fond za Srbiju (EFS), ovu sumu refinansira Vlada Svajcarske, a 
preko tog fonda ona ce biti upucena mikro, malim i srednjim preduzecima
u 
sedam opstina u Srbiji Cacak, Kraljevo, Kursumlija, Nis, Novi Pazar,
Pozega 
i Uzice. EFS je multinacionalna ustanova, koju je osnovala nemacka
Kreditna 
ustanova za razvoj za podrsku malom i srednjem preduzetnistvu u Srbiji i
do 
sada je preko nje upuceno osam miliona evra, za finansiranje vise od 300

projekata i otvarenje vise od hiljadu novih radnih mesta. Fond upravlja 
sredstvima koja su obezbedile vlade Nemacke i Svajcarske, kao i Evropska

unija, a ukupan iznos svajcarske pomoci do sada je 2,26 miliona evra,
stoji 
u saopstenju EFSa. VLADA SRBIJE UPUTILA PROTEST STAJNERU ZBOG IZLIVANJA 
FENOLA BEOGRAD, 20. januara 2003. (Beta) Vlada Srbije je danas uputila 
ostar protest sefu UNMIKa Mihaelu Stajneru zbog izlivanja fenola iz 
Termoelektrane "Obilic" u Sitnicu i Ibar, sto je izazvalo i ozbiljnu 
ekolosku pretnju u centralnoj Srbiji. U zakljucku sa danasnje sednice
Vlade 
Srbije navodi se da je zbog izlivanja otrovnih materija u Ibar ugrozeno 
vodosnabdevanje vise od sto hiljada zitelja Kraljeva, a potencijalno i 
zitelja drugih gradova u Srbiji. Vlada Srbije zatrazila je od Stajnera
da 
utvrdi kako je doslo do incidenta i objasni zasto nadlezni organi u
Srbiji 
nisu blagovremeno obavesteni. Od Stajnera je takodje zatrazeno da spreci

dalje izlivanje fenola, i omoguci strucnim ekipama Vlade Srbije da
posete 
Termoelektranu "Obilic" kako bi utvrdile cinjenicno stanje. "Vlada
Srbije 
ce upoznati i medjunarodnu javnost sa ovom ekoloskom situacijom i njenim

posledicama, kao i sa potencijalom ekoloskog udesa sirih razmera ukoliko
se 
ne zaustavi isticanje fenola", navodi se u saopstenju sa sednice
republicke 
vlade. Vlada je predvidela i mere za obezbedjivanje trajnog
vodosnabdevanja 
gradjana Kraljeva iz alternativnog izvora, a predlog resenja ce biti 
izradjen u roku od 30 dana. KOSOVO-METOHIJASPORAZUM O DONACIJI ZA 
IDENTIFIKACIJU NESTALIH NA KOSMETU BEOGRAD, 20. januara (Tanjug) - 
Potpredsednik vlade Srbije Nebojsa Covic, sef misije Medjunarodne
komisije 
za nestala lica (ICMP) Gordon Bejkon (Bacon) i ambasador Svajcarske u SR

Jugoslaviji Gaudenc Ruf (Gaudenz ) potpisali su danas sporazum o
donaciji u 
vezi sa ekshumacijama i identifikacijama posmrtnih ostataka lica koja se

smatraju nestalim na Kosovu i Metohiji. U cilju uspesnog okoncanja 
zapocetih ekshumacija i identifikacija ukupno 836 tela sa lokacija u 
Petovom Selu (81), Peruccu (48) i Batajnici (707), svajcarska vlada je 
izdvojila 70.000 dolara, od cega ce 15.000 dolara biti dato ICMP, a
25.000 
dolara Koordinacionom centru za Kosovo i Metohiju. Ambasador Ruf je
ocenio 
saradnju vlade Srbije kao odlucnost da se pre dve godine zapocet proces 
okonca i da se sazna potpuna istina o sudbini nestalih na Kosovu i 
Metohiji. "Nadam se da ce ovo doprineti iznosenju istinitih cinjenica
jer 
jedino istina moze da bude osnov za zdrave odnose u regionu i za
buducnost 
mlade generacije", rekao je Ruf. On je ukazao da mnogo treba uciniti i
za 
"druge nestale na Kosovu i Metohiji", u cemu ce "pomoc medjunarodne 
zajednice doci", ali da "nema svrhe cekati na drugu stranu". Bejkon je 
zahvalio vladi Srbije i Covicu na angazovanju i podsetio da je ICMP od 
1992. godine u regionu gde je bilo "strasnih ratova", zahvaljujuci
saradnji 
sa vladama, do sada identifikovala ukupno 1.500 tela. "Ukupan broj
nestalih 
u regionu je 40.000, od cega za dve trecine nestalih tek treba da
utvrdimo 
gde se nalaze", rekao je Bejkon. On je istakao da je zahvaljujuci
naporima 
ICMP do sada sakupljeno 35.000 uzoraka krvi, ali da je potrebno uzeti 
100.000 uzoraka krvi, u cemu je pomoc donatora veoma vazna kako bi se
tako 
ogroman posao proveo kraju. Covic je izrazio nadu da ce laboratorija za
DNK 
analizu pomoci i u identifikaciji tela stradalih Srba i drugih lica 
nealbanske nacionalnosti koja su ekshumirana na lokacijama na Kosovu i 
Metohiji. Prema njegovim recima, do sada su na Kosovu i Metohiji
utvrdjene 
24 masovne grobnice od kojih je samo iz cetiri otkopano 111 tela, od
kojih 
je 30 predato nasim vlastima, odnosno Birou za ekshumaciju i
identifikaciju 
pri Koordinacionom centru. Osim toga, na grobljima Dragodan i Suva Reka 
UNMIK je vec pronasao 350 tela, a u toku je rad na jos 20 lokacije na 
Kosovu i Metohiji na kojima se pretpostavlja da ima pokopanih Srba. "Kao

sto se pita ko je to i zasto ucinio za ove ovde, pitacemo ko je i zasto
to 
ucinio i stradalima na Kosovu, ali zajedno sa UNMIK-om. Znamo da to nece

biti lako, ali ocekujemo da se dodje do istine i pravde", rekao je
Covic. 
STAJNER: PRIORITETI U 2003. NEZAPOSLENOST, ANTIKRIMINAL I POVRATAK 
PRISTINA, 20. januara 2003. (Beta) Sef UNMIKa Mihael Stajner izjavio je 
veceras da ce prioriteti misije UN na Kosovu tokom ove godine biti 
resavanje nezaposlenosti, borba protiv organizovanog kriminala i mafije
i 
uspostavljanje multietnickog drustva. U TV obracanju ziteljima Kosova,
on 
je, takodje, rekao da tokom ove godine nece biti pokretana rasprava o 
finalnom statusu Kosova. Stajner je ocenio da na Kosovu "jos nema
stvarnog 
multietnickog drustva i da jos uvek postoje (nacionalne) enklave a da 
pripadnici manjina bivaju isuvise cesto uznemiravanai". "Ne zaboravite
da 
vasi susedi na Kosovu imaju ista prava kao i vi. Vi morate da pozdravite

povratak na Kosovo onih koji odluce da se vrate. Samo tada ce
medjunarodna 
zajednica da zadrzi sipmatije, nastavi svoju podrsku i pozeli vam 
dobrodoslicu u Evropu, gde Kosovo i pripada", naveo je sef UNMIKa.
SRPSKIM 
POSLANICIMA PREPORUCENO DA SE VRATE U SKUPSTINU BEOGRAD, 20. januara
2003. 
(Beta) Ambasadori SAD, Velike Britanije, Nemacke, Italije i Francuske u 
Jugoslaviji preporucili su veceras srpskim poslanicima prekid bojkota
rada 
Skupstine Kosova, istakavsi da ce ucescem u privremenim institucijama
oni 
pomoci povratak raseljenih i druge procese od interesa sa cvoje 
sunarodnike. Susret 22 poslanika koalicije "Povratak" u Skupstini Srbije
i 
zapadnih ambasadora odrzan je u americkoj ambasadi u Beogradu. Clan 
Predsednistva Skupstine Kosova Oliver Ivanovic rekao je da su
amabasadori 
pet zemalja pokazali "puno razumevanje za poteskoce sa kojim se srpskim 
poslanici susrecu u Skupstini Kosova i Metohije, za zabrinutost Srba da
se 
pokrajina krece ka nekakvom finalnom statusu i nezavisnosti". "Ukazali
smo 
na to da predstavnici privremenih institucija iako nemaju mandat da 
zagovaraju nezavisnost, oni to intenzivno rade, a da istovremeno nema 
intervencije medjunarodnih misija", rekao je Ivanovic Beti posle 
dvoipocasovnog sastanka. On je rekao da je ambasadorima prezentovano da 
visoki predstavnik medjunarodne zajednice u BiH maksimalno koristi svoja

ovlascenja a da za razliku od njega Mihael Stajner ne koristi ta 
ovlascenja. Dodao je da je srpskim poslanicima rad u Skupstini Kosova 
nemoguc zbog ocitog krsenja poslovnika i Ustavnih okvira. "Mi, grupa od
22 
poslanika, nismo u poziciji da zastupamo interese onih koji su nas
birali i 
zbog cijih interesa smo prihavtili ucesce u radu Skupstine", rekao je 
Ivanovic. On je preneo poruku ambasadora SAD Vilijama Montgomerija da su

poslanici koalicije "Povratak" "jedina nada za srpsku zajednicu na
Kosmetu, 
za raseljena lica i da je njihova uloga od odlucujuceg znacaja ukoliko
se i 
kada se pitanje konacnog statusa bude stavilo na dnevni red". Ivanovic
je 
dodao da je "vazno da se pozitivan trend medjunarodne zajednice prema 
Srbima i razumevanja za njihove probleme na Kosmetu nastavi", jer je,
prema 
njegovim recima, "jednostrani pristup koji je ona imala prema pitanju 
Kosova i kosovskim Albancima, polako poceo da se topi". REPUBLIKA CRNA 
GORARAZGOVOR O INTENZIVIRANJU KULTURNE SARADNJE PODGORICA, 20. januara 
2003. (Beta) Generalni konzul Rusije u Podgorici Jurij Bickov razgovarao
je 
danas sa crnogorskim ministrom kulture Vesnom Kilibarda o inteziviranju 
kulturne saradnje dve zemlje. Posebna paznja u razgovoru posvecena je 
organizovanju manifestacije Dani kulture Crne Gore u Rusiji, a podrzana
je 
i ideja da se ubrzo u Podgorici organizuje Nedelja ruskog filma,
saopstilo 
je Ministartsvo kulture. Navodi se da je ruski konzul urucio Kilibardi 
pismo ministra kulture Ruske Federacije Mihaila Svidkoja, koji je pozvao

svoju koleginicu iz Crne Gore da uskoro poseti Moskvu.







                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште