| Novicki: Losi uslovi za raseljene sa
Kosova
Ombudsman za Kosovo Marek Novicki izjavio je danas u Podgorici da raseljeni sa Kosova u Crnoj Gori zive u losim uslovima i apelovao na medjunarodnu zajednicu da pomogne crnogorskoj vladi u rjesavanju problema raseljenih lica. Na konferenciji za novinare Novicki je kazao da veliki broj humanitarnih organizacija napusta Crnu Goru, zbog cega je sudbina raseljenih u rukama crnogorske vlade. “Za polozaj raseljenih odgovorna je i medjunarodna zajednica koja bi trebalo da pomogne”, kazao je Novicki. On je ocijenio da se veliki broj raseljenih sa Kosova nece ni vratiti u pokrajinu, ukazavsi ujedno i da eventualni njihov povratak u pokrajinu treba da bude izraz slobodne volje. |
|
Kontratuzba protiv BiH
“Jugoslavija ce podneti kontratuzbu protiv BiH, koja je bivsu SRJ pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu tuzila za genocid”, najavio je danas ekspert tima koji zastupa Srbiju i Crnu Goru pred ovim sudom, Ivan Jankovic. On je rekao da proces povodom tuzbe BiH protiv SRJ nece poceti do kraja godine i ocijenio da su jugoslovenske sanse pred Sudom “jako dobre”. “Po konvenciji, na kojoj se temelji ovaj spor, genocida nije bilo, iako je bilo teskih zlocina protiv covecnosti”, rekao je Jankovic i dodao da nije iskljuceno ni vansudsko poravnanje, jer je u interesu obje zemlje.
|
Potvrdjeno hapsenje Ljimaja Uprava slovenacke policije potvrdila je danas da je u Kranjskoj Gori uhapsen Fatmir Ljimaj, kojega je Haski tribunal optuzio za ilegalno pritvaranje, kidnapovanje, mucenje i ubistvo vise od 23 kosovska Srbina i Albanca u logoru Oslobodilacke vojske Kosova u Lapusniku, u periodu od maja do jula 1998. godine. Osim Ljimaja, optuzeni su i Haradin Baljaj, Isak Musliu i Agim Murtezi koji su vec izruceni Hagu. Portparol tuzilastva Haskog tribunala Florans Artman izjavila je sinoc austrijskim medijima da je Ljimaj uhapsen u jednoj od republika bivse SFRJ i da se nije dobrovoljno predao Tribunalu. Albanski izvori sa Kosova su juce tvrdili da se Ljimaj predao Interpolu u Becu. |
|
Zamrzavanje pomoci se ne odnosi na Crnu Goru i Kosovo
Kongres SAD je odlucio je da za Srbiju u ovoj godini izdvoji pomoc vrijednu 110 miliona dolara, za Kosovo 85 miliona i za Crnu Goru 25 miliona dolara, ali je posebnom klauzulom u Zakonu o pomoci inostranstvu za 2003. do 15. juna zamrznuo pomoc Srbiji i podrsku u medjunarodnim finansijskim institucijama drzavnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Pored pune saradnje s Tribunalom, Kongres ponovo trazi od Srbije da obustavi svaku finansijsku, politicku, bezbjednosnu i ostalu podrsku separatnim institucijama Republike Srpske i postovanje prava manjina i vladavinu zakona, ukljucujuci oslobadjanje svih politickih zatvorenika. Kakao je javila agencija Sense, navedeni preduslovi se ne odnose na pomoc namijenjenu Crnoj Gori i Kosovu i na sredstva fondovima za humanitarnu pomoc i podrsku razvoju demokratskih institucija na opstinskom nivou u Srbiji.
Nametanje krivice Srbiji i Crnoj GoriCrnogorsko udruzenje boraca ratova od 1990. godine optuzilo je Haski tribunal za “inkvizitorsko utjerivanje krivice Srbiji i Crnoj Gori za protekle ratne sukobe, uz paralelno prikrivanje odgovornosti njegovih osnivaca za krvavi rasplet krize u bivsoj SFRJ, agresiju NATO-a na SRJ i ratno i politicko saveznistvo sa hrvatskim i albanskim separatistima u progonu srpskog i crnogorskog naroda iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije”. Udruzenje je saopstilo da tezina optuzbi Tribunala prema nekadasnjim jugoslovenskim, srpskim i crnogorskim drzavnim organima, visokim funkcionerima, vojnim i policijskim starjesinama, za ratna razaranja, pocinjene ratne zlocine i genocid u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i Metohiji, upozorava na krajnji oprez zbog mogucih izuzetno ozbiljnih posljedica po Srbiju i Crnu Goru i njihove gradjane.
www.pcnen.cg.yu/

