Title: Message

Novicki: Losi uslovi za raseljene sa Kosova

Ombudsman za Kosovo Marek Novicki izjavio je danas u Podgorici da raseljeni sa Kosova u Crnoj Gori zive u losim uslovima i apelovao na medjunarodnu zajednicu da pomogne crnogorskoj vladi u rjesavanju problema raseljenih lica. Na konferenciji za novinare Novicki je kazao da veliki broj humanitarnih organizacija napusta Crnu Goru, zbog cega je sudbina raseljenih u rukama crnogorske vlade. “Za polozaj raseljenih odgovorna je i medjunarodna zajednica koja bi trebalo da pomogne”, kazao je Novicki. On je ocijenio da se veliki broj raseljenih sa Kosova nece ni vratiti u pokrajinu, ukazavsi ujedno i da eventualni njihov povratak u pokrajinu treba da bude izraz slobodne volje.

 19:45  
Realne prijetnje iz Evropske komisije

Portparol Evropske komisije Ema Advin izjavila je danas da su realne prijetnje koje sve ucestalije stizu iz Komisije, da bi EU mogla da uskrati pomoc Srbiji i Crnoj Gori zbog nedovoljne saradnje sa Haskim tribunalom. Advin je za Radio Slobodna Evropa kazala da je saradnja sa Tribunalom obaveza, kako za Srbiju i Crnu Goru, tako i za sve ostale zemlje zapadnog Balkana, i ta se obaveza direktno povezuje sa finansijskom pomoci, posebno u okviru programa Kards, koji ima sasvim odredjena pravila koja se moraju postovati. Program Kards je namijenjen jacanju demokratije i institucionalnih struktura, drustvenoj obnovi i razvoju, kao i regionalnoj saradnji.

Ministar Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom saopstio je da je EU vec odgodila slanje 200 miliona dolara iz tog programa.

Kontratuzba protiv BiH

“Jugoslavija ce podneti kontratuzbu protiv BiH, koja je bivsu SRJ pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu tuzila za genocid”, najavio je danas ekspert tima koji zastupa Srbiju i Crnu Goru pred ovim sudom, Ivan Jankovic. On je rekao da proces povodom tuzbe BiH protiv SRJ nece poceti do kraja godine i ocijenio da su jugoslovenske sanse pred Sudom “jako dobre”. “Po konvenciji, na kojoj se temelji ovaj spor, genocida nije bilo, iako je bilo teskih zlocina protiv covecnosti”, rekao je Jankovic i dodao da nije iskljuceno ni vansudsko poravnanje, jer je u interesu obje zemlje.

Potvrdjeno hapsenje Ljimaja

Uprava slovenacke policije potvrdila je danas da je u Kranjskoj Gori uhapsen Fatmir Ljimaj, kojega je Haski tribunal optuzio za ilegalno pritvaranje, kidnapovanje, mucenje i ubistvo vise od 23 kosovska Srbina i Albanca u logoru Oslobodilacke vojske Kosova u Lapusniku, u periodu od maja do jula 1998. godine. Osim Ljimaja, optuzeni su i Haradin Baljaj, Isak Musliu i Agim Murtezi koji su vec izruceni Hagu. Portparol tuzilastva Haskog tribunala Florans Artman izjavila je sinoc austrijskim medijima da je Ljimaj uhapsen u jednoj od republika bivse SFRJ i da se nije dobrovoljno predao Tribunalu. Albanski izvori sa Kosova su juce tvrdili da se Ljimaj predao Interpolu u Becu.
 13:54  

Nastavak sudjenja Milosevicu poceo prikazivanjem filma

Hasko Tuzilastvo je na danasnjem sudjenju Slobodanu Milosevicu pred tribunalom prikazalo snimak posjete Milosevica Jedinici za specijalne operacije koja je djelovala pri Sluzbi drzavne bezbjednosti Srbije. Tokom Miloseviceve posjete ovoj jedinici, visoki zvanicnik drzavne bezbjednosti Franko Simatovic Frenki rekao je da je ta jedinica devedesetih tajno ratovala u Hrvatskoj i BiH. Snimak, prikazan na pocetku iskaza svjedoka optuzbe Dragana Vasiljkovica, poznatijeg ka

o Kapetan Dragan, nacinjen je 1997. godine na proslavi sest godina od osnivanja ove jedinice. Prema Simatovicevim rijecima, Jedinica za specijalne operacije djelovala je i oko koridora kod Brckog, u dolini Drine, u okolini Sarajeva, Maglaja i u zapadnoj Bosni. On je dodao da je ona djelovala tajno i da nije otkrivena uprkos sofisticiranoj opremi NATO saveza. Jedinica za specijalne operacije je, prema rijecima Simatovica, imala 26 kampova za obuku srpskih snaga u Republici Srpskoj Krajini i Republici Srpskoj, a “na teritoriji BiH je 1992. izgradila mrezu malih aerodroma” s kojih je “izvrseno oko 1.000 borbenih” i drugih letova.

Zamrzavanje pomoci se ne odnosi na Crnu Goru i Kosovo

Kongres SAD je odlucio je da za Srbiju u ovoj godini izdvoji pomoc vrijednu 110 miliona dolara, za Kosovo 85 miliona i za Crnu Goru 25 miliona dolara, ali je posebnom klauzulom u Zakonu o pomoci inostranstvu za 2003. do 15. juna zamrznuo pomoc Srbiji i podrsku u medjunarodnim finansijskim institucijama drzavnoj zajednici Srbije i Crne Gore. Pored pune saradnje s Tribunalom, Kongres ponovo trazi od Srbije da obustavi svaku finansijsku, politicku, bezbjednosnu i ostalu podrsku separatnim institucijama Republike Srpske i postovanje prava manjina i vladavinu zakona, ukljucujuci oslobadjanje svih politickih zatvorenika. Kakao je javila agencija Sense, navedeni preduslovi se ne odnose na pomoc namijenjenu Crnoj Gori i Kosovu i na sredstva fondovima za humanitarnu pomoc i podrsku razvoju demokratskih institucija na opstinskom nivou u Srbiji.

Nametanje krivice Srbiji i Crnoj Gori

Crnogorsko udruzenje boraca ratova od 1990. godine optuzilo je Haski tribunal za “inkvizitorsko utjerivanje krivice Srbiji i Crnoj Gori za protekle ratne sukobe, uz paralelno prikrivanje odgovornosti njegovih osnivaca za krvavi rasplet krize u bivsoj SFRJ, agresiju NATO-a na SRJ i ratno i politicko saveznistvo sa hrvatskim i albanskim separatistima u progonu srpskog i crnogorskog naroda iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije”. Udruzenje je saopstilo da tezina optuzbi Tribunala prema nekadasnjim jugoslovenskim, srpskim i crnogorskim drzavnim organima, visokim funkcionerima, vojnim i policijskim starjesinama, za ratna razaranja, pocinjene ratne zlocine i genocid u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu i Metohiji, upozorava na krajnji oprez zbog mogucih izuzetno ozbiljnih posljedica po Srbiju i Crnu Goru i njihove gradjane.


www.pcnen.cg.yu/

 

Одговори путем е-поште