B I L T E N    V E S T I
30 . MART 2003.




SRBIJA I CRNA GORA

Scg-haski tribunal-SVILANOVIC: VEROVATNO BRZA PROMENA ZAKONA
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Sef diplomatije Srbije i Crne
Gore 
Goran Svilanovic izrazio je veceras uverenje da bi savezni Zakon za 
saradnju sa Haskim tribunalom za ratne zlocine "brzo" mogao da bude 
promenjen.
         Osvrcuci se na sinocnju inicijativu DOSa da se iz Zakona
izbrise 
clan koji onemogucuje potpuno izrucenje okrivljenih Haskom sudu,
Svilanovic 
je agenciji Beta rekao da bi taj predlog mogao da bude usvojen u Savetu 
ministara drzavne zajednice vec za nekoliko nedelja.
         Datum konacne izmene Zakona o saradnji sa Haskim tribunalom, o 
cemu ce odlucivati poslanici Skupstine Srbije i Crne Gore, zavisi od
rada 
parlamenta drzavne zajednice, dodao je Svilanovic.
         Lideri DOSa su sinoc, na predlog Demokratske alternative,
odlucili 
da predloze ukidanje clana 39. u saveznom Zakonu o saradnji sa Haskim 
tribunalom, cime ce biti omoguceno dalje podizanje optuznica i izrucenje

okrivljenih tom sudu.
         Clan 39. Zakona o saradnji sa Haskim tribunalom nalaze da se
mogu 
izrucivati samo osobe koje su optuzene pre stupanja na snagu tog zakona.
U 
zakonu pise i da ce se drzavljanima protiv kojih je podignuta optuznica 
posle stupanja zakona na snagu, suditi u Srbiji i Crnoj Gori.
         Prema proceduri za izmenu zakona, o predlogu DOSa odlucivace
Savet 
ministara drzavne zajednice. Ako bude usvojen, predlog za izmenu Zakona
o 
saradnji sa Haskim tribunalom bice upucen parlamentu Srbije i Crne Gore,

koji ce dati konacnu rec.

SVILANOVIC: SCG JE OPREDELJENA ZA NASTAVAK REFORMI
         PARIZ, 28. marta 2003. (Beta) To sto je SCG ucinila posle
ubistva 
premijera Zorana Djindjica jasno pokazuje opredeljenje da se nastavi sa 
reformama u cilju pridruzivanja EU, izjavio je ministar spoljnih poslova

SCG Goran Svilanovic francuskom dnevniku "Liberasion" (Liberation).
         U intervjuu, koji je danas objavljen,Svilanovic je rekao da
nije 
samo Evropa zabrinuta za stabilnost SCG, vec i da svi oni koji zive u 
Srbiji i Crnoj Gori zele da znaju "da li cemo biti sposobni da nastavimo

politiku", zapocetu u oktobru 2000, kada je Slobodan Milosevic bio
primoran 
da ode sa vlasti.
         "Moramo da prvo uhapsimo ubice (Djindjica) i da ih izvedemo
pred 
lice pravde, kako bi ceo svet mogao da vidi do koje mere je bio 
rasprostranjen organizovani kriminal i koliko je bio povezan sa 
bezbednosnim sluzbama bivseg rezima", kaze Svilanovic.
         "Integracija SCG ce se ubrzati. Politika pomoci uticala je u 
poslednje dve godine na vladu da ide u dobrom pravcu, da se suoci sa 
pitanjima ratnih zlocinaca i korupcije i da zapocne proces reformi.
Ipak, 
mislim da je sada potrebna fleksibilnija politika saradnje", kaze
Svilanovic.
         "Ne radi se vise o tome da nam se kaze: jednom kada uradite sve

ono sto je potrebno, moci cete da nam se pridruzite. Treba nas ukljuciti
u 
te institucije, danas u Savet Evrope, a sutra u program Partnerstva za
mira 
NATOa kako bi se pomogao proces reformi i ekonomskih i politickih
promena, 
koji bi nas na kraju doveo do pridruzivanja EU", dadao je on.
         Na pa pitanje da li ce SCG nastaviti saradnju sa Haskim 
tribunalom, Svilanovic je odgovorio da je u svakom slucaju jasno da su
iste 
osobe umesane u ratne zlocine, organizovani kriminal i u politicka
ubistva 
pocinjena u poslednjih 10 godina.
         "Te takozvane velike patriote su saradjivale sa tajnim drzavnim

sluzbama, koje su im dozvoljavale da rade sta hoce, izmedju ostalog i da

trguju drogom, pod uslovom da izvrsava njihova naredjenja vezana za 
eliminaciju opozicije", rekao je on.
         Zato se, kako je rekao, akcija policije ne moze ograniciti na 
borbu sa kriminalnim bandama, vec se mora prosiriti i na sve one koji su

bili umesani u grozote, pocinjene u konfliktima poslednje decenije.

SCEPANOVIC: SCG NA PUTU JACANJA DEMOKRATIJE I REFORMI
         ZENEVA, 28. marta 2003. (Beta) Ambasador u misiji Srbije i Crne

Gore pri UN Milorad Scepanovic izjavio je danas pred Komisijom za
ljudska 
prava u UN u Zenevi da ce zemlja nastojati da ojaca demokratske i
ekonomske 
reforme i implementaciju prinicipa vladavine prava i promocije ljudskih
i 
prava manjina.
         Zahvalivsi specijalnom izvestiocu UN Zozeu Kutiljeru na
saradnji 
tokom mandata u misiji nadgledanja ljudskih prava u SCG, Scepanovic je 
obavestio Komisiju o prijemu zemlje u Savet Evrope, kao punopravnog
clana 
medju razvijenim evropskim demokratijama.
         "Uprkos ociglednom napretku i dalje se suocavamo sa brojnim 
izazovima i teskocama, nastalim u procesu tranzicije i slozenim
reformamama 
drustvenopolitickih i ekonomskih struktura zemlje", rekao je Scepanovic,

posebno naglasivsi i borbu protiv organizovanog kriminala, intenziviranu

posle atenatata na srpkog premijera Zorana Djindjica.
         Srbija i Crna Gora ostaje dosledna saradnji sa Haskim
tribunalom, 
utvrdjivanju individualne odgovornosti i kaznjavanju svih pocinilaca
ratnih 
zlocina, bez obzira na njihovu nacionalnost ili zemlju porekla, istakao
je 
Scepanovic.
         Prema njegovim recima, SCG ce nastaviti da obezbedjuje
skloniste 
za preko 350.000 izbeglica, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i

najavio intenziviranje dijaloga i saradnje sa zemljama u okruzenju i 
relevantnim medjunarodnim institucijama.
         Scepanovic je posebno istakao problem nestalih lica na Kosovu i

Metohiji, navodeci kao prioritete obezbedjenje zastite Srbima i drugom 
nealbanskom stanovnistvu i bezbedan povratak za preko 230.000 interno 
raseljenih lica, uglavnom Srba.
         Scepanovic je ponovio da se ressenje za juznu srpsku pokrajinu 
mora traziti u strogoj implementaciji Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti
UN.

KUTILJERO: MEDJUNARODNA ZAJEDNICA MORA DA POMOGNE SRBIJI
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Specijalni predstavnik Komisije
UN 
za ljudska prava Zoze Kutiljero izjavio je da medjunarodna zajednica
mora 
da reformskoj vladi Srbije pruzi svu politicku, finansijsku i drugu
podrsku 
za uspesno iskorenjivanje organizovanog kriminala.
         Kutiljero je u obracanju Komisiji UN za ljudska prava u Zenevi 
podrzao napore vlade Srbije da se vanrednim merama odlucno obracuna sa 
organizovanim kriminalom, ali je naglasio da te mere ne smeju da se
koriste 
kao opravdanje za eventualne akcije koje nisu neophodne.
         Specijalni predstavnik je rekao da razume uvodjenje vanrednog 
stanja nakon ubistva srpskog premijera Zorana Djindjica i da je
zadovoljan 
cinjenicom da su srpske vlasti odmah obavestile generalnog sekretara UN
o 
ogranicenjima koja ce iz tih mera proizici, te da ce neka od uobicajenih

prava morati da budu suspendovana u ogranicenom vremenskom periodu.
         U vezi sa Kosovom, Kutiljero je rekao da je zabrinut za ljudska

prava manjina, kao i raseljenih lica i ukazao da je "bezbednosna
situacija 
za manjinsko stanovnistvo na Kosovu losa" i da su cesti nasilni
incidenti, 
maltretiranje i diskriminacija u javnim sluzbama.
         Specijalni predstavnik je pozvao Skupstinu Kosova da ne
usporava i 
ne politizuje postupak povecanja broja pripadnika nacionalnih manjina
medju 
sudijama i tuziocima. Prema njegovim recima, medjunarodna zajednica mora
da 
nastavi da delegira tuzioce i sudije sve dok lokalno pravosudje ne
dokaze 
sposobnost i spremnost da "profesionalno i bez diskriminacije deli
pravdu".

LJAJIC I BOZINOVIC O SPORAZUMU O ZASTITI MANJINA
         BEOGRAD, 28. marta 2003. (Beta) Ministar Srbije i Crne Gore za 
ljudska i manjinska prava Rasim Ljajic i hrvatski ambasador u Beogradu 
Davor Bozinovic izrazili su danas tokom susreta spremnost za nastavak 
razgovora o potpisivanju bilateralnog Sporazuma o zastiti nacinalnih
manjina.
         Njih dvojica su se saglasili da se sledece nedelje odrzi
sastanak 
radnih grupa u Hrvatskoj radi usaglasavanja spornih tacaka nacrta 
sporazuma, navodi se u saopstenju Ministarstva za ljudska i manjinska
prava 
SCG.
         Ljajic je istakao da ce potpisivanje tog sporazuma doprineti 
daljoj normalizaciji odnosa SCG i Hrvatske, navodi se u saopstenju.

SRBIJA

ZIVKOVIC:OBRACUN SA ORGANIZOVANIM KRIMINALOM JE PRI KRAJU
         NOVI SAD, 29. marta 2003. (Beta) Premijer Srbije Zoran Zivkovic

izjavio je danas da je "obracun protiv organizovanog kriminala u Srbiji
pri 
kraju", i ocenio da ce Srbija nakon toga "dobiti jedno novo lice".
         "Sada mozemo slobodno da kazemo da kriminalna grupa koja je 
organizovala ubistvo Zorana DJindjica ne postoji", rekao je Zivkovic.
         "Jos nekoliko pojedinaca nije uhapseno, ali oni ce biti iza
brave 
uskoro i moci cemo da kazemo da je pobedjen kriminal u Srbiji, rekao je 
Zivkovic na konferenciji za novinare u Skupstini Vojvodine.
         Ocenio je da ce to biti "civilizacijski napredak" za Srbiju,
kao i 
"stvaranje jedne nove Srbije, koja ce imati mogucnost da se obnovi u
svim 
segmentima".
         "Svima ce biti bolje i poziciji i opoziciji i svim delovima
nase 
drzave", rekao je i dodao da se borba protiv organizovanog kriminala
odvija 
bez prirodnih i administrativnih granica i bez kompromisa.
         Zivkovic je ocenio da ta borba ne bi mogla da se vodi ovako
brzo 
da nisu uvedene vanredne mere.
         "Svi oni likovi sa nadimcima koji su se pojavljivali ovih dana
u 
medijima, nesumnjivo ce biti osudjeni, jer tuzilastvo i sudovi imaju 
dovoljno dokaza protiv njih", rekao je sprski premijer.
         On je naglasio da ce do kraja godien biti usvojen i Ustav
Srbije i 
paralelno sa njim Osnovni zakon Vojvodine.
         Zivkovic je kazao da na putu prema Novom Sadu nije primetio da
je 
pocela izgradnja druge trake autoputa BeogradNovi Sad, i dodao da ce 
ukoliko se to ne desi do kraja sledece sedmice neko snositi ozbiljne 
posledice.

COVIC:UTVRDITI ODGOVORNOST,NIKO NE SME BITI ZAOBIDJEN
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Potpredsednik Vlade Srbije
Nebojsa 
Covic izjavio je da je neophodno do kraja utvrditi sve veze
organizovanog 
kriminala, Jedinice za specijalne operacije (JSO) i bivse vlasti, ali i 
stepen odgovornosti politicara izvornog DOSa za dogadjaje posle 5.
oktobra 
2000. godine do danas.
         U intervjuu agenciji Beta, Covic je rekao da ucesce pripadnika
JSO 
u ubistvu srpskog premijera Zorana Djindjica i bivseg predsednika 
Predsednistva Srbije Ivana Stambolica nalaze da citav proces
razotkrivanja 
zlocina u Srbiji "mora da se dovede do kraja" i da "apsolutno niko ne
sme 
biti zasticen".
         "Maksimalno cu se zalagati, a verujem i svi drugi u vladi i
lideri 
DOSa da potpuno rascistimo scenu Srbije od kriminalaca" koji su "u
jednom 
trenutku bili lojalni nama, posle 5. oktobra, ali je ocigledno da je 
njihova istinska lojalnost bila samo prema jednoj strukturi, a to je 
struktura bivse vlasti", rekao je Covic.
         On je rekao da su osumnjiceni za ubistvo Djindjica Milorad
Lukovic 
Legija i Dusan Spasojevic Siptar bili povezani s pojedinim politicarima 
bivse vlasti i odredjenim neformalnim grupama u Bezbednosnoinformativnoj

agenciji (BIA), koje su "smisljale kako da svadjaju politicare DOSa".
         Kao primer, naveo je optuzbe koje je lider radikala Vojislav 
Seselj iznosio protiv njega od sredine prosle godine.
         "Ti napadi Seselja prema meni su smisljeni. Smislili su ih
ljudi 
iz drzavne bezbednosti, odnosno BIAe. Neki ljudi su sedeli, to je sada 
potpuno jasno, i smisljali kako da svadjaju politicare DOSa, kako da im 
ubacuju razne zadjevice, abrove, klevete", rekao je Covic, dodajuci da
je 
deo tih ljudi, od kojih su neki bili na "znacajnim pozicijama" uhapsen u

aktuelnoj istrazi, a da je "veliki broj" njih, prema njegovim
saznanjima, 
"napustio sluzbu u odredjenim ciscenjima" ranije.
         "Kada je pocelo to sve sa Seseljem, do mene je stigla
informacija 
da Seselj to radi zajedno sa Spasojevicem i Legijom. I ja sam na Savetu
za 
drzavnu bezbednost jasno rekao da cu otici da pitam Legiju. Naravno,
rekao 
mi je da on nema veze sa tim. Ja sam ga tada upozorio da se ne igraju i
ne 
sire lazi, jer ce odgovarati pred zakonom", rekao je Covic i podsetio da
je 
i ranije ukazivao na "tesnu vezu" Spasojevica sa Seseljem, pominjuci 
"igranje saha".
         Covic je ocenio da sada postaje "jasnije zasto je Seselj otisao

dobrovoljno u Hag".
         Opisujuci svoje susrete sa Legijom, nekadasnjim komandantom
JSO, 
Covic je rekao da je prvi razgovor bio 5. oktobra 2000. godine u "kasnim

vecernjim satima, prilikom ulaska u Radioteleviziju Srbije u
Kosutnjaku".
         "Tada su nas cekali u sumi. Izbegnut je sukob, a onda se to 
zavrsilo razgovorom", rekao je on, dodajuci da je drugi susret bio 6. 
oktobra rano ujutro "takodje na prostoru Cukarice, kada se definitivno 
razgovaralo sa 'crvenim beretkama' da ne preduzimaju nista protiv
gradjana 
i ljudima koji su izasli" na ulice.
         Covic je rekao da je sreo Legiju i 26. oktobra 2000. godine na 
jugu Srbije, kada je doslo do oruzanih sukoba snaga bezbednosti sa 
ekstremnim Albancima i kada su se "snage policije pomerile sa odredjenih

pozicija".
         "Drzali smo sastanak sa tadasnim generalima policije u SUPu 
Bujanovac i bio je i Lukovic", rekao je Covic, dodajuci da je "imao 
nekoliko razgovora" sa Legijom i tokom 2001. godine na jugu Srbije, jer
je 
JSO bila tamo angazovana kao rezerva.
         Covic je rekao da ne zna da li je neko proveravao podatke o 
pripadnicima JSO, jer to nije bio njegov posao.
         "Dole na jugu Srbije, gde sam imao direktan posao sa njima, oni
su 
svoj deo posla obavili profesionalno i korektno niti prekomerna upotreba

sile, niti izivljavanje i maltretiranje gradjana, ali su bili nonstop
pod 
kontrolom politickog vrha Koordinacionog tela", rekao je Covic koji je
sef 
tog drzavnog organa.
         Covic je izrazio i uverenje da je organizovan kriminal povezan
sa 
"antihaskim lobijem" i ratnim zlocinima, odnosno da je koriscen za 
obezbedjivanje sredstava i za zastitu i za borbu protiv saradnje sa
Haskim 
sudom i izlaska na liniju pravde svih koji su pocinili ratne zlocine.
         On nije iskljucio mogucnost da je sin bivseg predsednika Srbije
i 
SRJ Slobodana Milosevica, Marko Milosevic, bio povezan sa 'zemunskim 
klanom'... "To direktno ne znam, ali mogu da sumnjam, a svako ko sumnja
ima 
hiljadu razloga da mu sumnja bude opravdana", rekao je Covic, lider 
Demokratske alternative.
         On se slozio da je borba protiv organizovanog kriminala mogla 
ranije da bude pokrenuta, ali nije zeleo nista vise da kaze u interesu 
istrage.
         "U svakom slucaju, pred nama je ozbiljna analiza svega ovoga
sto 
se dogodilo, sta smo mogli, a nismo, kako se to ne bi ponovilo", rekao
je 
on i naglasio da u "celom tom postupku ne bi smelo da bude vise 
politikanstva i strancarenja", zbog cega bi drzavna komisija bila
najbolji 
nacin da se sagleda "sta se radilo i ko kakvu odgovornost od politicara
ima".
         Ta drzavna komisija trebalo bi da "izlazi samo sa cinjenicama, 
konkretnim podacima od 5. oktobra popodne pa nadalje, u smislu kljucnih 
imena Radeta Markovica, Legije, (Nebojse) Pavkovica, svega kroz sta smo 
prolazili.Da analiziramo ko ima kakve zasluge u svim tim slucajevima. I 
onda cemo doci i do stepena odgovornosti" svakoga, rekao je Covic.
         "Sve se znalo 5. i 6. oktobra. Sumnjam da smo tada imali snage
da 
napravimo ovakav obracun. Probali smo da se sve to zavrsi bez prolivanja

krvi. Moje licno misljenje je da smo pogresili, jer bolje je da smo to
tada 
zavrsili, bila bi nesto visa cena, ali ne bi doslo do ovoga do cega je 
doslo", rekao je Covic.
         On je izrazio "potpuno uverenje" da su "strukture iz izvornog
DOSa 
dosta naivno uletele u citavu ovu zamku", ali je dodao da ne moze da
veruje 
da je "neko mogao operativno da ucestvuje u tome".
         Covic je odbacio kriticke primedbe na racun vlasti zbog
uvodjenja 
vanrednog stanja.
         Lider DA ocenio je da bi vanredno stanje moglo biti ukinuto
posle 
izmene Zakona o saradnji sa Hagom, kako bi bilo omoguceno dalje
podizanje 
optuznica i izrucenje osumnjicenih, kao i Zakona o krivicnom postupku,
kako 
bi pritvor za organizovani kriminal, terorizam i ratne zlocine mogao da 
bude odredjen do 60 dana.
         "Sa te dve izmene, dobijamo prostor da lagano mozemo izaci iz 
vanrednog stanja", rekao je Covic, dodajuci da to ne znaci da ce stati 
obracun sa organizovanim kriminalom, jer je potrebno "analizirati sve 
grupe, ne samo zemunsku".



BATIC: SMRT DJINDJICA JE FINALE OGROMNE ZAVERE
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Predsednik DHSSa i srpski
ministar 
pravde Vladan Batic izjavio je danas da su od uvodjenja vanrednog stanja
u 
Srbiji posle ubistva premijera Zorana Djindjica, uhapsene 1984 osobe, i 
dodao da je Djindjiceva smrt "finale ogromne zavere, i definitivni
pokusaj 
drzavnog udara".
         Batic je na sednici Glavnog odbora DHSSa, istakao da su u
pokusaju 
drzavnog udara, mnogi imali svoju tacno odredjenu ulogu.
         "Stvorena je plemenska zajednica koju su cinile pojedine
politicke 
stranke koje su stvarale ambijent za paralizu svih procesa, druge su 
podsticale na linc, fanaticni sledbenici Slobodana Milosevica u vojsci, 
policiji i drzavnoj bezbednosti mislili su da mogu da vrate vreme, dok
su 
haski optuzenici i kriminalci zeleli da izbegnu sudsku odgovrnost",
rekao 
je predsednik DHSa.
         Batic je dodao da moraju da se "razbiju mitovi o laznim 
partiotama, koji su vodili besmislene ratove, koji su cinili zlocine, i 
koji nece da odu u Hag, vec gradjane Srbije drze kao taoce".
         "Moramo da ispunimo obecanje koje smo gradjanima Srbije dali
posle 
5. oktobra, da kriminalci odu u zatvore, ludaci u ludnice a ratni
zlocinci 
u Hag", istakao je predsednika DHSSa.
         Batic je naglasio da ce uskoro zapoceti sudski postupci protiv 
cetiri zlocinacke organizacije i vise stotina pojedinaca.
         Ministar pravde je rekao i da ce uskoro biti promenjen Zakon o 
krivicnom postupku, kojim ce se policijski pritvor za najteza dela 
produziti na 60 dana, kao i krivicni zakon kojim ce biti uvedene
rigorozne 
kazne za organizovani kriminal, trgovinu drogom, otmice, iznude, 
razbojnistva.
         Batic je najavio uvodjenje instituta konfiskacije imovine 
kriminalaca i uvodjenje kumulativne kazne, kojom ce biti ozakonjena 
dozivotna robija.
         Srpski ministar pravde je rekao da je vanredno stanje u Srbiji 
upereno samo protiv kriminalaca, i da ce trajati onoliko koliko bude 
trebalo da se stane na put kriminalu.
         "Sada se vidi kolika je sreca sto za predsednika Srbije nije 
izabran onaj ko ne bi potpisao dekret o uvodjenju vanrednog stanja, onaj
ko 
bi Srbiju pretvorio u balkansku Kolumbiju i doveo do njene propasti", 
zakljucio je Batic.

SE PROTIV INICIJATIVE ZA PONOVNO UVODJENJE SMRTNE KAZNE
         STRAZBUR, 28. marta (Tanjug) - Generalni sekretar Saveta Evrope

Valter Svimer apelovao je danas na vlasti Srbije da ne prihvate
inicijativu 
za ponovno uvodjenje smrtne kazne.
         U pismu upucenom srpskom ministru pravde Vladanu Baticu, cija
je 
partija najavila pokretanje takve inicijative u parlamentu, Svimer je 
podvukao da se ona "kosi sa fundamentalnim evropskim principima i 
standardima" i predstavlja "negiranje izvanrednih napora" ucinjenih u 
Srbiji i Crnoj Gori kako bi zakonodavstvo te zemlje bilo uskladjeno sa 
Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
         "Molim vas da se uzdrzite od te ubitacne inicijative, koja bi 
mogla da ugrozi znacajne rezultate koje je vasa vlada postigla u borbi 
protiv organizovanog kriminala i korupcije", navodi se u Svimerovom
pismu 
Baticu, danas dostavljenom Tanjugu. U pismu se dodaje da ce Savet
Evrope, 
ciji je Komitet ministara nedavno usvojio rezoluciju kojojm se SCG
poziva 
da postane 45. clan te organizacije, u potpunosti podrzati reformske 
procese u nasoj zemlji.

MASARI POZDRAVIO NAREDBU ZA LEGALIZACIJU I PREDAJU ORUZJA
         BEOGRAD, 28. marta 2003. (Beta) Sef Misije OEBSa u Srbiji i
Crnoj 
Gori, ambasador Mauricio Masari pozdravio je danas naredbu srpskih
vlasti 
za legalizaciju i predaju oruzja u ilegalnom posedu gradjana.
         Prema saopstenju iz Masarijeve kancelarije, naredba je u skladu
sa 
duhom i odredbama Dokumenta OEBSa o malom oruzju i lakom naoruzanju. Tim

dokumentom su se sve clanice obavezale da ce smanjiti brojnost i
koriscenje 
lakog naoruzanja.
         Ilegalno posedovanje i trgovina lakim oruzjem je "jedna od
glavnih 
pretnji bezbednosti regiona. Akcija srpske vlade stoga nije samo vazan 
korak u povecanju nivoa bezbednosti i sigurnosti gradjana Srbije, nego i

doprinos regionalnoj stabilnosti jugoistocne Evrope", izjavio je Masari.
         Naoruzanje prikupljeno u ovoj akciji, kao i ono koje je 
prikupljeno ranije, treba da bude unisteni, rekao je Masari.
         Misija OEBSa ce, kaze Masari, i dalje podrzavati unistavanje
lakog 
naoruzanja u SCG, a to je cinila i ranije. Naveo je primer unistavanje 
preko 50.000 komada te vrste oruzja koje je u sklopu projekta Pakta za 
stabilnost jugoistocne Evrope izvrsila Vojska Jugoslavije u jesen 2001. 
godine.
         "Dokument OEBSa preporucuje unistavanje lakog naoruzanja kojim
je 
ilegalno trgovano, a koje prikupe nacionalne vlasti. Unostavanje
oduzetog 
naoruzanja, narocito pred ocima javnosti, moze pomoci da se podigne
svest 
gradjana o ovoj inicijativi i osigurati da se takvo oruzje ne koristi 
ponovo", rekao je Masari.
         Misija je, kako se navodi, spremna da pruzi podrsku za buduce 
programe prikupljanja i unistavanja naoruzanja u SCG i da, u tom smislu,

saradjuje sa domacim vlastima i Centrom za kontrolu lakog naoruzanja 
(SEESAC) za jugoistocnu Evropu. Sediste tog Centra je u Beogradu.

STAMBOLIC-SAOPSTENJE MUP-A
BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Srpska policija danas je privela i
zadrzala 
na informativnom razgovoru visoke funkcionere Jugoslovenske levice (JUL)
i 
Socijalisticke partije Srbije (SPS), Gorana Matica i Urosa Suvakovica, a

zbog sumnje da poseduju informacije o otmici i ubistvu bivseg
predsednika 
Predsednistva Srbije Ivana Stambolica.
         Bivsi visoki funkcioner JULa Ivan Markovic, koji je takodjeni
bio 
priveden, pusten je nakon informativnog razgovora, navedeno je u
saopstenju 
Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije.
         Policija intenzivno traga za suprugom bivseg jugoslovenskog 
predsednika i predsednicom JULa Mirjanom Markovic, zbog osnovane sumnje
u 
umesanost u ubistvo Stambolica, dodaje se u saopstenju.
         MUP Srbije podseca u saopstenju da su otkriveni neposredni 
izvrsioci otmice i ubistva Stambolica, a da se nastavlja istraga o 
naruciocima i saucesnicima tog zlocina koji je, prema dosadasnjim 
informacijama, politicki motivisan.
         Posmrtni ostaci Ivana Stambolica pronadjeni su na Fruskoj Gori.

Njega su, prema saopstenju policije, oteli i ubili pripadnici Jedinice
za 
specijalne operacije (JSO), a u ubistvo je bio umesan tadasnji nacelnik 
Resora drzavne bezbednosti Rade Markovic.
         Ivan Stambolic nestao je u avgustu 2000. godine.

PRIVEDEN BOGOLJUB BJELICA
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Srpska policija danas je
privela i 
zadrzala na informativnom razgovoru jednog od najblizih saradnika bivseg

jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica Bogoljuba Bjelicu, a u 
okviru istrage najtezih zlocina, prikupljanju dokaza radi hapsenja
njihovih 
narucilaca, podstrekaca i pomagaca.
         U saopstenju Ministarstva unutrasnjih poslova Srbije dodaje se
da 
je policija protiv Bjelice i njegovih saucesnika podnela krivicnu
prijavu u 
aprilu 2001. godine zbog organizovanja vece grupe koja je, upotrebom 
vatrenog oruzja, pokusala da spreci hapsenje Milosevica.
         Srpska policija je ranije danas privela i zadrzala na 
informativnom razgovoru najblize saradnike Miloseviceve supruge MIrjane 
Markovic, osumnjicene za ucesce u otmici i ubistvu bivseg predsednika 
Predsednistva Srbije Ivana Stambolica.
         Na informativnom razgovoru zadrzani su visoki funkcioneri 
Jugoslovenske levice (JUL) i Socijalisticke partije Srbije (SPS), Goran 
Matic i Uros Suvakovic, zbog sumnje da poseduju informacije o otmici i 
ubistvu Stambolica, a bivsi visoki funkcioner JULa Ivan Markovic pusten
je 
nakon informativnog razgovora.
         Posmrtni ostaci Ivana Stambolica pronadjeni su na Fruskoj Gori.

Njega su, prema saopstenju policije, oteli i ubili pripadnici Jedinice
za 
specijalne operacije (JSO), a u ubistvo je bio umesan tadasnji nacelnik 
Resora drzavne bezbednosti Rade Markovic.
         Ivan Stambolic nestao je u avgustu 2000. godine.

MIRA MARKOVIC SE NALAZI U RUSIJI
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Predsednica Direkcije 
Jugoslovenske levice (JUL) Mirjana Markovic napustila je Srbiju i Crnu
Goru 
i nalazi se u Ruskoj Federaciji, saopstilo je danas Ministarstvo 
unutrasnjih poslova (MUP) Srbije.
         Prema podacima kojima raspolaze MUP, Markoviceva je zemlju 
napustila 23. februara.
         U saopstenju MUPa Srbije se navodi da je Markovicevoj preko 
ovlascenog lica, odnosno advokata, urucen poziv da se odmah vrati u
zemlju 
i javi policiji radi obavljanja informativnog razgovora.
         U saopstenju se dodaje da ce, ukoliko se Mirjana Markovic,
supruga 
bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica, ne javi u najkracem roku,
za 
njom biti raspisana poternica.
TRAJKOVIC: PRESTALO CLANSTVO NS U DOSU
         BEOGRAD, 29. marta 2003. (Beta) Jedan od lidera DOSa,
predsednik 
Srpskog pokreta "Otpor" sa Kosova i Metohije Momcilo Trajkovic, potvrdio
je 
danas da Nova Srbija vise nije clan te koalicije.
         Trajkovic je agenciji Beta rekao da o prestanku clanstva Nove 
Srbije u DOSu nije raspravljano sinoc jer je o tome ranije bilo govora
vise 
puta.
         Na sinocnjem sastanku Predsednistva DOSa "konstatovano" je da
Nova 
Srbija vise nije clan koalicije, kazao je Trajkovic, koji je i
predsedavao 
sastankom DOSa sinoc u Beogradu.
         On nije zeleo da precizira zbog cega je Nova Srbija prestala da

bude clan DOSa.

POTPISAN UGOVOR O REVITALIZACIJI HE "DJERDAPA 1"
         BEOGRAD, 29. marta (Tanjug) - Predstavnici Elektroprivrede
Srbije 
(EPS) i ruskog preduzeca "Energomaseksport" potpisali su danas u
Beogradu 
ugovor o revitalizaciji hidroelektrane "Djerdap 1", kojim je predvidjeno

povecanje njene snage za vise od 60 megavata, kao i dodatna proizvodnja
od 
100 miliona kilovat-casova struje godisnje.
         Posao, vredan 100 miliona dolara, trebalo bi da bude zavrsen do

2010. godine, do kada bi trebalo da bude revitalizovano svih sest
agregata 
HE "Djerdap 1", a predvidjena je i modernizacija upravljanja i pracenja 
rada agregata i generatora. Na realizaciji ovih poslova, uz 
"Energomaseksport", kao glavnog izvodjaca radova, bice angazovano i 11 
domacih firmi u svojstvu podizvodjaca radova.
         Naglasivsi da ce projekat revitalizacije hidroelektrane biti 
finansiran iz ruskog duga, ambasador Ruske Federacije u Srbiji i Crnoj
Gori 
Vladimir Ivanovski rekao je da je saradnja u interesu obe zemlje i 
gradjana. On je obecao da ce Rusija "videti sta jos moze da ucini u
razvoju 
energetskog sistema Srbije".

KOSOVO-METOHIJA

COVIC O KOSOVU
         BEOGRAD, 29 marta 2003. (Beta) -Predsednik Koordinacionog
centra 
za Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic, ocenio je da pozicija vlasti u
Beogradu 
prema Kosovu nije diskreditovana, bez obzira sto se politicki ambijent u

Srbiji znacajno promenio posle ubistva premijera.
         Isticuci da bi odluke i razmisljanja o statusu Kosova trebalo 
vratiti u Vladu Srbije, on je ocenio da Beograd ne moze da bude
zaobidjen u 
ocenjivanju stanja na Kosovu, kao uslova za raspravu o konacnom statusu.
         "Mi ne mozemo da napravimo Ustav Srbije dok ne dodjemo do toga
da 
vidimo sta je Kosovo i Metohija, gde se ono nalazi u ustavnoj strukturi 
Srbije", rekao je Covic i dodao da se ne moze odustati ni od "cilja da 
medjunarodna zajednica shvati da postoje dve vizije buducnosti Kosova.
Za 
razliku od vizije Albanaca, koja je od pocetka bila homogena, a to je 
nezavisnost Kosova i Metohije, vizija Srba nije bila jedinstvena, sto je
i 
razumljivo, jer su bili u jednom soku".
         Potpredsednik vlade rekao je da ce Beograd nastaviti sa
pristupom 
u kojem nema mesta nezavisnom Kosovu, a samim tim ni njegovoj podeli,
ali 
"ukoliko se i dalje bude klizalo" ka nezavisnosti, a UNMIK nikako da
kaze 
Albancima da nema nezavisnog Kosova, onda su neminovni sukobi.
         "U tom sukobu, garantujem da nece biti nezavisnosti. Onda
mozemo 
sesti i dogovarati se kako vidimo perpsektivu Kosova i Metohije kako da
taj 
prostor bude integrisan u Evropu, ali pri tome mi moramo vratiti Srbe na

Kosovo i Metohiju, moramo videti sta je sa decentralizacijom, sa
sporazumom 
o administraciji u severnom delu Kosovke Mitrovice i moramo, posle
cetiri 
godine, da razjasnimo sta je sa sudbinom 1.500 nestalih Srba i drugih 
nealbanaca", rekao je Covic.
         On je rekao da Beograd ne moze da dozvoli da UNMIK na Kosovu
radi 
sta mu padne na pamet, osvrcuci se na najavu pocetka prenosenja sirih 
ovlascenja na Vladu Kosova, i s obzirom na evidentno odsustvo "ozbiljne 
namere albanske nacionalne zajednice da stvori multietnicki zivot i da
zivi 
sa Srbima".
         "Medjunarodna zajednica mora da prestane da se pravi da ne vidi
da 
Albanci ne zele da zive sa Srbima. Neispunjavanje odredaba Rezolucije
1244 
UN ugrozava opstanak demokratskih vlasti u Srbiji i moze ponovo da upali

Balkan", naveo je Covic, ukazujuci da UNMIK svaku godinu proglasava
godinom 
povratka, a toga nema.
         On je naglasio da Beograd ne moze da bude mimoidjen u proceni
jesu 
li ili nisu na Kosovu dostignuti medjunarodni standardi.
         "'Ajde da vidim da uradi Pristina nesto bez Beograda. 'Ajde
neka 
proglase nezavisnost Kosova. Taj ko to uradi, taj ce nositi odgovornost
za 
sukobe, jer mi onda moramo da reagujemo da zastitimo svoju teritoriju i 
svoj narod. Mora da bude jasno i medjunarodnoj zajednici da cemo mi to 
braniti. Mi nismo za to, ali nemojte da nam uzimate sve", izricito je
rekao 
Covic.
         Upitan da li Beograd ima razumevanja medjunarodnih faktora za 
takav moguci nastup na Kosovu, Covic je izrazio uverenje da ce postepeno

doci do razumevanja, dodajuci da nema vise izgovora da je u Beogradu na 
vlasti totalitaran rezim.
         Covic od novog izaslanika UN na Kosovu, a pominje se da ce biti

svedski diplomata Pjer Sori, ocekuje da ne bude pristrasan i da razume 
probleme.

NIKOLAJEV: NEMA VISE POTREBE ZA RUSKIM VOJNICIMA NA BALKANU
         MOSKVA, 29. marta 2003. (Beta RIA) Ruski parlamentarci vise ne 
vide vojne zadatke za ruski mirovni kontingent na Balkanu, izjavio je u 
Briselu rukovodilac Komiteta za odbranu Drzavne dume Rusije, Andrej 
Nikolajev.
         Na predlog parlamentarnih kolega iz zemalja NATO da Rusija
zadrzi 
u regionu svoje vojnike, ruska strana se usprotivila, uz objasnjenje da 
tamo nema zadataka za tako veliki vojni kontingent, prenose RIA
"Novosti".
         "Ako pogledamo na mandat medjunarodnih snaga, bice jasno da se
on 
zavrsava, posto u regionu vise nema vojnih zadataka", kazao je Nikolajev

koji je ucestvovao na zasedanju bilateralne radne grupe "Federalna 
skupstina Rusije Parlamentarna skupstina NATO", koje je odrzano od 26.
do 
28. marta u belgijskoj prestonici.
         "Tamo je potreban drugaciji mandat, potrebne su humanitarne 
misije", rekao je Nikolajev i dodao da "nije potrebno da se vojnici 
prilagodjavaju izvrsavanju zadataka koji nisu svojstveni cisto vojnim 
kontingentima".
         "Oni treba da vrse vojnu misiju, a potom da budu spremni da 
duznosti prenesu na strucnjake koji ne predstavljaju oruzane snage",
rekao 
je on i dodao da je ruska strana naisla na "potpuno razumevanje u oceni 
situacije" na Kosovu.
         "Tamo se radilo o kriminalizaciji Kosova, o njegovom
multietnickom 
sastavu. Srpskog stanovnistva tamo vec prakticno nema, i situacija je 
krajnje slozena oko politicke buducnosti Kosova... sam subjekt, 
Jugoslavija, za koju je prihvacena Rezolucija 1244, vise ne postoji, a 
Srbija i Crna Gora nije izjavila da je pravni naslednik u pogledu
obaveza 
Jugoslavije, pa se situacija fundamentalno menja", podvukao je
Nikolajev.

CIVILETI:ZAJEDNICA SRPSKIH OPSTINA SUPROTNA KONCEPTU SE
         PRISTINA, 29. marta 2003. (Beta) Platforma Zajednice srpskih 
opstina na severu Kosova suprotna je konceptu misije Saveta Evrope koja
na 
Kosovu boravi da bi izradila principe za decentralizaciju, izjavio je
sef 
misije Saveta Evrope (SE) Karlo Civileti.
         Monoetnicnost i teritorijalna podela lokalne vlasti na etnickim

osnovama potpuno su suprotne planovima Misije SE za Kosovo, izjavio je 
Civileti u intervjuu za dnevnik "Koha ditore".
         Sef Misije SE je priznao da najveci problem predstavljaju 
medjuetnicki odnosi i da je potrebno stvoriti povoljnu klimu
pragmaticnih 
odnosa koji bi doneli stabilnost, umesto podela.
         Koncept decentralizacije za koji se zalaze SE ima za cilj da 
priblizi vlast gradjanima, rekao je on.
         Italijanski ambasador u SE je jos rekao da ce se
prilagodjavanje 
javnih sluzbi potrebama gradjana obaviti na osnovu sveobuhvatnog plana
za 
celu teritoriju Kosova i da ce to biti plod devetomesecnog rada Misije
SE 
za decentralizaciju.
         Civileti je rekao da saradnja grupa opstina nije suprotna
konceptu 
decentralizacije, ali da su zajednice srpskih opstina neprihvatljive jer
se 
one zalazu za teritorijalnu podelu na etnickim osnovama, sto, kako je 
rekao, "apsolutno nije ono sto mi sugerisemo".
         Misija SE ce, kako je najavio, uspostaviti kontakt sa svakom od

srpskih opstina ponaosob kako bi se upoznali sa njihovim stavovima, ali
ne 
i sa samom zajednicom, koju ne priznaje.
         Osnivanje Zajednice srpskih opstina u Pomoravlju, nakon
osnivanja 
istoimene zajednice na severu Kosova, osudio je i sef Kancelarije SAD u 
Pristini Rino Harnis (Reno Harnish).
         Harnis je, kako danas prenosi pristinska stampa, istakao da ona

ukazuje na namere pojedinih lidera kosovskih Srba da se suprotstave 
integraciji etnickih zajednica u kosovsko drustvo.

MINI:SLOBODA KRETANJA I POVRATAK PRIORITETI KFORA U 2003.
         PRISTINA, 29. marta 2003. (Beta) Omogucavanje slobode kretanja
i 
povratak raseljenih su medju prioritetima Kfora u 2003. godini, izjavio
je 
komandant medjunarodnih vojnih snaga na Kosovu, italijanski general
Fabio 
Mini.
         "Povratak svih raseljenih bio bi najbolja poruka Kosova svetu
da 
je ono slobodno i oslobodjeno pretnji, nesigurnosti i diskriminacije.
Ove 
godine to treba da se zaista dogodi", rekao je Mini u intervjuu dnevniku

"Bota sot".
         Mini je potvrdio da ne postoji nikakav dogovor o povratku snaga

Srbije i Crne Gore na Kosovo.
         Zamoljen da prokomentarise hapsenje pojedinih pripadnika bivse 
Oslobodilacke vojske Kosova optuzenih za ratne zlocine, komandant Kfora
je 
rekao da "medjunarodno pravosudje sudi za individualne akte pocinjene iz

mrznje, osvete ili zelje da se uklone svedoci zlocina".
         "U slucaju osumnjicenih sa Kosova, pitanje je Medjunarodnog
suda u 
Hagu da odluci da li su oni odgovorni za zlocine, ali junastvo ne treba 
koristiti za prikrivanje i pravdanje pocinjenih zlocina", kazao je Mini.
         "Osumnjiceni treba da veruju u medjunarodno pravosudje", rekao
je 
on.
         Kosovo je, prema njegovim recima, medju glavnim prioritetima
NATOa 
i gradjani "treba da budu sigurni da nece biti rata i da ce Kfor
spreciti 
bilo kakvu destabilizaciju Kosova, kako iz vani tako i iznutra".

KOSOVO BI POMOGLO SAD KADA BI SPROVELO STANDARDE
         PRISTINA, 28. marta 2003. (Beta) Sef americke kancelarije u 
Pristini Reno Harnis izjavio je danas ce najbolja pomoc Kosova SAD bila 
kada bi kosovske vlasti ispunile osam postavljenih standarda, pre no sto

pocne resavanje pitanja konacnog statusa Kosova.
         Harnis je naveo da se u Vasingtonu nadaju da ce narod Kosova
ubrzo 
ispuniti te standarde.
         "Privremene samoupravne institucije na Kosovu su formirane pre 
vise od godinu dana i vreme je da se suoce sa prakticnim pitanjima. 
Kosovska vlada i druge institucije treba da budu spremne i odane i
pokazati 
veliku sposobnost da preuzmu najavljena ovlascenja od UNMIKa", rekao je
sef 
americke kancelarije pristinskim medijima na albanskom jeziku.
         Harnis je naveo da Kosovo predstavlja "pozitivan ambijent za 
medjunarodnu zajednicu NATO i za SAD".
         "SAD snazno podrzavaju direktne razgovore izmedju Pristine i 
Beograda, za to treba obaviti dobre pripreme, jer je to jedan od osam 
postavljenih standarda koje je pred Kosovare postavio UNMIK", rekao je 
Harnis.

BLOU: NA BALKANU NEOPHODNA BORBA PROTIV KRIMINALA
         PRISTINA, 28. marta 2003. (Beta) Predsednik Skupstine 
Zapadnoevropske unije (WEU) Jan Dirk Blou (Blaauw) izjavio je danas u 
Pristini da balkanske zemlje treba da se odlucno bore protiv
medjunarodnog 
organizovanog kriminala.
         Blou je danas u Pristini razgovarao sa premijerom Kosova
Bajramom 
Redzepijem (Rexhepi) koji je ocenio da je za efikasniju borbu protiv 
organizovanog kriminala potrebno da medjunarodna zajednica privhati 
ukljucivanje kosovske policije i Kosovskog zastitnog korpusa u tu borbu,

kao i da poveca njihova ovlascenja.
         "Definisanje Kosova u dokumentima Evropske unije kao dela
drzavne 
zajednice Srbije i Crne Gore nece zaustaviti Kosovo u ostvarivanju
njegove 
teznje ka izgradnji nezavisne drzave", izjavio je Redzepi nakon
razgovora 
sa Blauom.
         Redzepi je upozorio da je zamrzavanje statusa Kosova postala 
prepreka ekonomskom razvoju, pre svega u oblasti investicija i sklapanja

sporazuma sa drugim zemljama.
         Blou je rekao da ce nakon svoje visednevne posete Balkanu
podneti 
Skupstini Zapadnoevropske unije preporuke o buducnosti regiona, koje ce,

takodje, predstaviti i svim uticajnim vojnim i civilnim strukturama u
tom 
delu Evrope.
         On je naglasio da paznja koju medjunarodna zajednica posvecuje 
Kosovu i regionu, nije umanjena i pored rata u Iraku.
         Blou se zalozio za bolju saradnju Balkana sa Evropskom unijom u

cilju uspesnije borbe protiv medjunarodnog krimninala.
         "Mi bi trebalo da ulozimo sva sredstava u borbu protiv 
medjunarodnog kriminala, a to ce angazovanje biti dovoljno samo ako svi 
tesno saradjujemo", rekao je Blou.
         On je dodao da bi Evropska unija posvecivanjem vece paznje
Kosovu 
i investiranjem u privredu pokrajine doprinela smanjenju kriminala i 
nezaposlenosti, a time i smanjenju migracije omladine sa Kosova.

UHAPSEN JEDAN OD KOMANDANATA BIVSE OVK
         PRISTINA, 29. marta 2003. (Beta) Americki vojnici iz sastava
Kfora 
uhapsili su potpredsednika kosovskog Udruzenja ratnih veterana Fatmira 
Mehmetija, jednog od komandanata bivse Oslobodilacke vojske Kosova na 
istoku Kosova.
         Kfor je saopstio samo da je sinoc uhapsio jedno lice za koje 
smatra da je ugrozavalo mir i bezbednost, ne navodeci vise detalja niti
o 
privedenom, niti o motivima za hapsenje.
         Udruzenje ratnih veterana potvrdilo je da je rec o njegovom 
potpredsedniku Fatmiru Mehmetiju, ocenivsi pritom da je hapsenje
politicki 
motivisano i zatrazivsi da kosovske institucije donesu zakon o ocuvanju 
vrednosti OVK.
         Mehmeti je upucen u zatvor u bazi americkih snaga Kfora
Bondstil 
kod Urosevca.

Crna gora

CRNA GORA CE ISPUNITI PREUZETE OBAVEZE IZ USTAVNE POVELJE
         HERCEG NOVI, 28. marta (Tanjug) - Crnogorski premijer Milo 
Djukanovic izjavio je veceras u Herceg Novom da se Crna Gora krajnje 
odgovorno odnosi prema preuzetim obavezama iz Beogradskog sporazuma i da
ce 
"maksimalno ispostovati svako resenje koje taj dokument i Ustavna
povelja 
sadrze, ali ni manje ni vise od toga".
         "Sve pokusaje naknadne revizije tog kompromisa, bez obzira
odakle 
oni bili emitovani i sa kakvim ciljem, smatramo stetnim po ovaj proces i
na 
njih necemo pristati", rekao je Djukanovic na konferenciji o buducnosti 
regiona zapadnog Balkana. "Za buducnost regiona u kome zivimo od
presudnog 
je znacaja da se u kljucnim evropskim centrima i u sjedistu Evropske
unije 
u Briselu sa vise suptilnosti gleda na procese koji se odvijaju na ovim 
prostorima. Oni su, na zalost, uvijek kroz istoriju na Balkanu imali
svoju 
zakonomjernost.
         Nedavno ubistvo srpskog premijera Zorana Djindjica tragicna je 
opomena", istakao je Djukanovic. On je naglasio da Crna Gora zeli na 
najkonstruktivniji nacin da pomogne vladi Srbije da se konsoliduje i da 
podrzi tim, koji je okupio Djindjic, da nastavi evropskim putem koji je
on 
trasirao. "Mi ne zelimo svoju srecu da gradimo na nesreci Srbije. Sve
cemo 
uciniti da damo sansu uniji Srbije i Crne Gore u skladu s dogovorom koji

smo postigli", rekao je Djukanovic. On je istakao da je cilj vlade Crne 
Gore da je ucini atraktivnim podrucjem za strane investicije, za sve
vidove 
ekonomske i druge saradnje, sto je doprinos regionalnoj stabilnosti i 
politickoj i ekonomskoj obnovi regiona na putu do evroatlanskih
struktura.

DJUKANOVIC RAZGOVARAO SA KOREJSKIM AMBASADOROM
         PODGORICA, 28. marta (Tanjug) - Crnogorski premijer Milo 
Djukanovic i korejski ambasador u Beogradu Li Su Hjoko razgovarali su
danas 
u Podgorici o mogucnostima saradnje Crne Gore i Koreje.
         U saopstenju iz premijerovog kabineta navodi se da je
Djukanovic 
upoznao korejskog ambasadora sa reformskim ciljevima svoje vlade,
uslovima 
za privlacenje stranog kapitala i istakao da Crna Gora visoko cijeni 
korejska iskustva u ekonomskom razvoju.
         Ambasador Koreje je izrazio uvjerenje da je pred Crnom Gorom 
prosperitetna buducnost, koja je utemeljena na adekvatnoj reformskoj 
politici i projektu privatizacije. On je takodje istakao da ce korejska 
vlada uciniti sve da podstakne svoje biznismene da ulazu u Crnu Goru,
kaze 
se u saopstenju.

LEKIC O RAZLOZIMA ZA ODBIJANJE PREDSEDNICKE KANDIDATURE
         PODGORICA, 28. marta 2003. (Beta) Ambasador Srbije i Crne Gore
u 
Rimu Miodrag Lekic izjavio je veceras da je odbio ponudu opozicione 
koalicije "Za promene" da bude kandidat na predsednickim izborima zato
sto 
smatra da kandidature pripadaju onima koji su u realnom politickom
zivotu.
         Lekic je agenciji Beta rekao da je ponudu koalicije doziveo kao

ozbiljan predlog i ozbiljnu odgovornost i da mu je zato trebalo vremena
da 
donese odluku.
         On je rekao i da ga je odluka Liberalnog saveza da ne podrzi 
njegovu kandiaturu dodatno motivisala da odbije predlog koalicije "Za 
promene" ali da taj stav liberala nije bio od presudnog znacaja.
         Lekic je takodje odbacio navode da je odugovlacio sa odlukom
zato 
sto je cekao odgovor predstavnika crnogorske vlasti o nastavku njegove 
diplomatske karijere u Rimu, ocenjujuci da sa njima nije imao nikakve 
kontakte.
         "Ja sam kao ambasador radio profesionalno i po svojoj savesti, 
relativno autonomno i spreman sam da prepustim nekome drugome ovo radno 
mesto. Ukoliko dodje do neke promene, trazicu da mi se obrazlozi zasto
je 
to uradjeno", rekao je Lekic.



                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште