Zoran
KRŽELJ
Neprocjenjiv
doprinos građana Splita NOB-u
SPLIT – Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada
Splita svečanom je sjednicom obilježila 62. Dan antifašističke borbe
naroda Hrvatske.
– Dana 22. lipnja 2003. navršavaju
se 62 godine od početka gigantske borbe protiv fašizma. Slobodarski
opredijeljeni građani Hrvatske otpočeli su ustanak i time jasno izrazili
svoj stav prema okupatorima, nacističkim i fašističkim snagama, kao i
njihovim slugama ustašama i četnicima. Bilo je to vrijeme kada je mrak
fašizma prijetio da prekrije vidike slobodnog svijeta i slobodoljubive
narode gurne u grubi srednji vijek mržnje, netrpeljivosti, poniženja,
rekao je prof. Milivoj Lalin govoreći na svečanosti.
– Otporu je prethodila okupacija i stvaranje tzv.
NDH koju su vodili ustaše. Prema riječima velikog hrvatskog pjesnika i
kasnijeg Titova suborca, Vladimira Nazora, ta tvorevina »nije bila niti
nezavisna, niti država, a ponajmanje Hrvatska«. Ona je bila samo pijun
kojim su vladali okupatori, a dijelila bi sudbinu ostalih slavenskih
naroda koju bi odredili nacisti. Uostalom, zar i današnji Sveti Otac nije
bio rob u nacističkom logoru? Međutim, javio se otpor, partizanski otpor
koji je uskoro prerastao u općenarodni rat. Od samoga početka narod je
prihvatio partizane kao svoju vojsku. Partizani nisu pljačkali, već,
naprotiv, branili i pomagali narod. Partizanska vojska završila je rat s
četiri armije, brojnim divizijama i korpusima, s mornaricom, avijacijom i
ukupno 800 tisuća vojnika. U vrtlogu rata bilo je i nedozvoljenih
ponašanja. Ipak, bili su to pojedinačni postupci, a ne način ponašanja,
kako to neki žele danas prikazati. To su grube klevete. Ne mogu se
uspoređivati Jasenovac i Bleiburg. U Jasenovcu ne leži niti jedan koji je
kriv za Bleiburg. A na Bleiburgu, rekao je Lalin, inače i sam preživjeli
logoraš.
– I građani Splita ustali su masovno u
borbu za nacionalno oslobođenje i socijalnu pravdu. Ondašnji mali grad s
oko 40 tisuća stanovnika dao je neprocjenjiv doprinos
narodnooslobodilačkoj borbi i konačnom oslobođenju zemlje – 12.500 boraca,
među njima 6.150 omladinaca i 1.130 žena, od kojih je poginulo 1.500
osoba. U samom gradu ubijeno je 266 ljudi, u zatvorima ih je bilo 15.500,
a internirano 5.000 zatvorenika. Ovaj dan početka antifašističke borbe
mora biti zapisan zlatnim slovima u hrvatskoj povijesti jer se hrvatski
narod na taj dan svrstao u krug pobjedničkih naroda Drugog svjetskog rata
i izborio poziciju s koje je Hrvatska 1990. godine krenula k
samostalnosti, rečeno je jučer na svečanoj sjednici splitske Udruge
antifašista.
Na sam Dan antifašističke borbe, u
nedjelju 22. lipnja, delegacija antifašističkih boraca i antifašista
Splita položit će vijence na Spomen kosturnicu na groblju Lovrinac, te na
spomenik zatvaranim, prognanim, mučenim i streljanim domoljubima ispred
zgrade Županije.
Title: Message
