NOVE LEKCIJE EKSPERIMENTALNIH RATOVA 18.7.2003.
20:0
 
 NOVE LEKCIJE EKSPERIMENTALNIH RATOVA Andrej KISLJAKOV, politiccki
komentator RIA "Novosti" (Moskva, RIA "Novosti"- za OGLEDALO nedelje) 

U Komitetu za oruzane snage Senata Sjedinjenih Americckih Drzzava ovih
dana pocele su debate, koje ce trajati u visse etapa na temu "Pouke rata
u Avganistanu i Iraku". Po svoj prilici, najveci deo zakljuccaka, koji
ce biti izvedeni u Senatu, ostace tekovina onih koji ce se nalaziti u
debatnoj Sali. Ali mi ipak mozzemo zamisliti karakter "lekcijskog
materijala" u celini, namenjenog senatorima i vojnim ekspertima. Doduse,
prethodno je neophodno razabrati, zasto se, ipak, vojevalo u Iraku? To
je dvostruko vazno, jer rezultati te kampanje formiraju dalje
vojno-politiccke korake SAD na svetskoj sceni. Tokom poslednjih 12 leta
Sjedinjene Drzave se spremaju za ratove buducnosti - za beskontaktne
ratove, koji predvidjaju minimalnu upotrebu kopnenih snaga, nanossenje
udara po protivniku sa dalekih distanci uz pomoc visokosofisticiranog
oruzzja. Svi ratovi koje su Amerikanci vodili poccev od 1991. godine u
zoni Persijskog zaliva, u Jugoslaviji i Avganistanu, bili su, i
nastavljaju se, kao eksperimentalni ratovi. Vojno-industrijski kompleks
Sjedinjenih Drzava kontinuirano razradjuje sve nove i nove
visokoprecizne sisteme oruzja i zahteva od sefa drzave ratne poligone
radi koncentrisanog isprobavanja tih sistema, uvezzbavanja vojnih
jedinica u novim uslovima ograniccenog korisscenja kopnenih snaga. Po
missljenju ruskog vojnog eksperta, generala Vladimira Slipccenka, tu se
krije i osnovni razlog za pocetak poslednjeg rata u Iraku, jer, ne
mozzemo se ozbiljno odnositi prema zvaniccnim americckim objassnjenjima
da, tobozze, Irak podrzzava medjunarodni terorizam i preti, pored
ostalog, Sjedinjenim Drzzavama, oruzzjem za masovno unisstavanje. "Nafta
i nuklearni program Iraka - to su drugorazredni razlozi, - kazze
Vladimir Slipccenko. - Glavni razlog jeste isprobavanje novih sistema
oruzzja. Za ssiroku publiku on je ostao izvan kadra. Sada ce SAD, u
skladu sa svojim programom modernizacije naoruzanja, do 2010. godine
svake godine kupovati visokoprecizno oruzzje za sumu izmedju 50 i 60
milijardi dolara godissnje. I do tog perioda one ce imati mogucnost da
ratuju sa kojom hocete zemljom na nassoj planeti, i to beskontaktnim
naccinom u toku 30 dana, upuccujuci na svakih 24 ccasa najmanje hiljadu
jedinica takvog oruzzja". Za Sjedinjene Americcke Drzave Irak je i
zapravo bio pogodni poligon u svakom pogledu. Koristeci taj poligon
moglo se, kao prvo, izvrsiti koncentrisano isprobavanje novih sistema
naoruzanja u realnim borbenim uslovima i tek, kao drugo, koristeci vojnu
pobedu uspostaviti sveukupnu kontrolu nad naftnim resursima zemlje.
Istina, drugi momenat je zahtevao, makar i ogranicceno, ali ipak
uccessce krupnijih jedinica kopnenih snaga SAD koje su, dodusse, brzo
ressile zadatak svrgavanja rezzima Sadama Huseina i osigurale prakticno
bezbolni prelazak vlasti u ruke americke vojno-civilne administracije.
Glavna pouka rata u poimanju vojne komande i administracije SAD svodi se
na to, da su postavljeni ciljevi ostvareni. Isprobani su, i to veoma
uspesno, uz minimalne gubitke, najnoviji sistemi visokopreciznog oruzja
na bazi satelitske navigacije. Prikupljeni su i obradjuju se mnogobrojni
podaci, dobijeni u toku borbenih operacija, koji ce omoguciti, izmedju
ostalog, da se pojednostavi borbeno rukovodjenje vojskom. Prema
priznanju komandanta kopnenih snaga koalicije, general-pukovnika
Riccarda Sancceza, upravo su manjkavosti u sistemu borbenog rukovodjenja
zbog nedovoljnog iskustva u vodjenju kontaktno-beskontaktnih operacija,
po pravilu uzrokovale gubitke u zzivoj sili. Postoje i druge pouke sa
znakom "minus". Na primer, rezultati iracckog rata trebalo je da sa svom
svojom occiglednosscu podstakne rukovodstvo SAD da prossiri "probni
poligon". To je neophodno pre svega radi totalnog pracenja situacije u
zoni najverovatnijih ratnih sukoba - bliskoistoccni region, Avganistan,
Severna Afrika. Najvaznije je zapravo u tome, sto ce sliccni monitoring
omogucciti americkim oruzzanim snagama da se u sluccaju borbenih
dejstava oslanja na pouzdanu informaiju o siuaciji u svakom kutku
pozornice ratnih dejstava. Stvar je u tome, ssto upravo odsustvo realnih
podataka o sposobnosti iraccke vojske da primeni krstarece rakete
kineske proizvodnje CSSC-3 protiv snaga koalicije i objekata u Kuvajtu
marta ove godine zamalo da je kostalo zivota Zdruzzenu komandu u bazi
Doha. Kako je sredinom juna priznao komentatoru "Njujork Tajmsa"
komandant 32-ge americke armijske komande PVO i protivraketne odbrane,
pukovnik Klark Andersen, saveznici jednostavno nisu pretpostavljali da
ce Iraccani primeniti te rakete, namenjene za gadjanje ciljeva na moru,
protiv kopnenih objekata. S tim u vezi kompleksi PVO i PRO "Patriot" i
nisu bili orijentisani na odgovarajuci naccin. Mada je raketa, ispaljena
po sstabu saveznika 27. marta unisstena u poslednjoj sekundi, pukovnik
Andersen veruje da je to lansiranje - "odbijanje buduce opasnosti". Sada
slicne propuste Sjedinjene Drzave nece dopustiti. Krajem juna izmedju
SAD i niza africckih zemalja, pored ostalog, sa Alzzirom, postignut je
principijelni sporazum o instaliranju na teritoriji tih zemalja
americckih vojnih baza, cija je osnovna namena upravo prikupljanje i
obrada obavesstajnih podataka o mogucoj buducoj pozornici ratnih
dejstava. Kako je 4. jula istakao "Njujork Tajms", vec na jesen 2003.
godine obavesstajne operacije ce se izvoditi na teritoriji ccetiri
severnoafriccke zemlje. U tom cilju za zonu odgovornosti americckog
vojnog personala u Africi, koji broji izmedju 3 i 4 hiljade ljudi, u
svakom slucaju ce biti "prikaccena" posebna satelitska grupacija i
dodeljena specijalna sspijunska avijacija. Prirodno da sve akcije SAD u
pravcu umnozzavanja vojnog prisustva u svetu kao osnovne komponente
buducih ratova principijelno novog kvaliteta treba da ima i jasnu
politicku fundiranost. A kao jedan od dobitnicckih argumenata sluzi
ideja permanentne borbe protiv svetskog zla danasnjice - terorizma. I
zaista, na dan nacionalnog praznika SAD 4. jula Dzordz Buss je,
obracajuci se brojnijem od 25 hiljada auditorijumu u bazi
vojno-vazduhoplovnih snaga Rajt-Patersen, otvoreno izjavljuje da se
"nassa zemlja jos uvek nalazi u stanju rata. Neprijatelji Amerike pletu
zaveru protiv nas. Jedino mocno americcko vojno prisustvo u inostranstvu
omogucice nam da osiguramo bezbednost u svojoj kuci". Lekcija je
utvrdjena. Medjutim, postavlja se pitanje: zar terorizam, u stvari, ne
predstavlja opasnost po citavu svetsku zajednicu? Medjutim, boriti se
protiv njega, instalirajuci nove baze pri podrsci orbitalnih grupacija
je, najblazze receno, neefikasno. Terorzam je snazan po prvoklasnoj
organizaciji, ciju osnovu ccine pare. Samo pismene specijalne operacije,
ukljuccujuci kontrolu nad novccanim tokovima koji napajaju terorizam
danas, omogucice da se saccuva svet od novih nesreca. A viskoprecizno
oruzje tu nema ssta da trazzi. - 0 - Moskva, jula 2003. RIA "Novosti"  

Одговори путем е-поште