Otvoreno pismo Skupstini Republike Srbije,
Predsedniku
Republike Srbije,
javnosti u Republici Srbiji
Postovana gospodo
Srpski
savez udruzenja i klubova u Baden Württembergu (SSUK-BW) - asocijacija koja
zastupa oko 200.000 ljudi u srpskoj dijaspori, je ocetkom 2001 godine izasao u
javnost sa analizom i konkretnim predlozima za resavanje akutnih problema
vezanih za srpsku dijasporu. Od tada SSUK-BW se obracao svim vodecim
institucijama i licnostima u otadzbini, istupao u medijima, trazeci da se
najhitnije resavaju problemi dijaspore. Nasi predstavnici su i prilikom nedavnog
Uskrsnjeg susreta matice i dijaspore u Beogradu - u organizaciji Srpske veze, i
tokom razgovora sa poslanicima u Skupstini Srbije izneli svoju analizu i
predloge za hitno resavanje problema dijaspore. Interesovanje koje su poslanici
pokazali za nase probleme uliva nam nadu da ce se odnos otadzbine prema
dijaspori mozda promeniti. Da bi potpomogao i ubrzao taj proces SSUK-BW izlazi u
javnost sa ovim otvorenim pismom (apelom).
SSUK-BW je u svojoj analizi iz
2001 godune naglasio da je hitno resavanje problema srpske dijaspore ne samo
moralni imperativ otadzbine, vec je ono od presudnog znacaja i za nacionalni i
ekonomski prosperitet, a u krajnjoj instanci i za opstanak, srpskog naroda.
Medjutim svesni smo sadasnje situacije, odnosno da je nasa zemlja ekonomski
i bioloski iscrpljena, i da za ispunjeneje moralnih obaveza prema dijaspori
ovako slabasna nema ni snage ni interesa. Posto su ekonomski problemi matice
ogromni, mi ovim pismom-apelom zelimo da kazemo da bi poboljsanje statusa nase
dijaspore, pogotovo u matici, donelo otadzbini ogromnu materijalnu i ekonomsku
dobit. U tom smislu trazmo od nadleznih vlasti da pod hitno donesu ZAKON O
DIJASPORI, a od javnosti u Srbiji ocekujemo da svojim uticajem ubrza postupak
donosenja tog zakona. Pre nego sto obrazlozimo sta ocekujemo od zakona o
dijaspori, navescemo neke ekonomske argumente o znacaju dijaspore za maticu.
I. EKONOMSKI, STRUCNI I PROFESIONALNI POTENCIJALI SRPSKE
DIJASPORE
Potencijali srpske dijaspore su ogromni i treba ih sto hitnije
usmeriti prema otadzbini na obostranu korist - i dijaspore i matice. - Srpska
dijaspora broji oko 2.5 miliona ljudi, sto je gotovo trecina srpskog korpusa!
- Ekonomska snaga srpske dijaspore veca je od snage matice, premda se mora
priznati da je zbog nebriznog odnosa prema dijaspori njena snaga slabo
fokusirana ka matici. Medjutim, i tako zanemarena, i nicim stimulisana, srpska
dijaspora salje u maticu godisnje oko 3 milijarde dolara, od cega oko15-20 %
procenata odlazi na donacije familijama, rodjacima, itd., a sve to bez ikakvog
uslovljavanja, kao sto to bestidno rade neke medjunarodne institucije (koje su
ucestvovale u razaranju nase zemlje). Ovaj iznos je veci od budzeta Republike
Srbije, i veci je od svih donacija i kredita koje udju u Srbiju godisnje.
Sadasnje devizne rezerve i stednja nase zemlje su u velikoj meri zasluga srpske
dijaspore. Moze se slobodno reci da je dijaspora najprofitabilniji (i
spasonosni) "izvozni artikal" matice. U ekonomskom smislu nasa dijaspora je cak
znacajniji partner nego sto su EU, MMF i druge asocijacije! Paradoksalno je da
pred ovim institucijama nasa zemlja "kleci, moli i denuncira svoje gradjane", a
dijasporu arogantno odbacuje, ponizava i ne mari za njene opravdane
zahteve!
- Pomoc, narocito materijalna i finansijska, nase dijaspore u vreme
sankcija i ratova u otadzbini poslednjih dvanaest godina spasla je stotine
hiljada ljudi najcrnje bede i umiranja. (Ovu cinjenicu nerado isticemo, ali je
to u ovom trenutku neizbezno kako bi smo kod politickih faktora u matici
probudili svest o znacaju dijaspore za srpsko nacionalno bice.)
- Veliki
potencijal srpske dijaspore lezi u njenom strucnom i profesionalnom znanju
(know-how). Preko 50 000 ljudi ima visoko obrazovanje, od kojih mnogi rade u u
tehnoloski najmocnijim firmama. Oko 6000-8000 ih je sa stepenom doktora nauka,
od kojih mnogi rade u vrhunskim naucno-obrazovnim institucijama, na razvoju
novih tehnologija - ukljucujuci genetski inzenjering, istrazivanje novih
materijala, izvora energije, zastite prirode, itd.
- Veliki potencijal nase
dijaspore je u generaciji mladih, od kojih su mnogi vec postali istaknuti
inzenjeri, menadzeri, naucnici, uspesni privrednici, sportisti, itd. Svi oni su
na prirodni nacin integrisani u ekonomski i drustveni zivot zemalja u kojima
zive. Mlada generaija je potencijalno bogatstvo ne samo dijaspore vec i matice,
ali samo pod uslovom da se stvore pravni i ekonomski preduslovi za njen pristup
zivotu i stvaranju u otadzbini. Ako se ne preduzmu hitne mere, treca i sledece
generacije nasih mladih ce izgubiti svaku vezu sa otadzbinom. Ako za trenutak
zanemarimo moralni aspekt problema, tada je gubitak mladih generacija sa
ekonomskog aspekta ogroman gubitak za maticu - u tom slucaju u kroz desetak
godina u maticu nece stizati ni "onih redovnih 3 milijardi dolara". - Znatna
ekonomska moc nase dijaspore lezi u velikom broju (relativno) malog kapitala
koji bi mogao da bude ulozen u ekonomiju nase zemlje. Procenjuje se da oko 30
000 nasih ljudi u dijaspori je u ovom trenutku u stanju da ulozi po tridesetak
hiljada dolara u ekonomiju nase zemlje. Medjutim, problem je u tome sto je
marketing matice u dijaspori veoma slab te se ovaj kapital ne moze pokrenuti i
fokusirati, pogotovo u uslovima neresenog statusa dijaspore.
- Ukoliko se
rese statusni problemi nase dijapore to bi izmedju ostalog stimulisalo i
povratak veceg broja penzionera, otprilike 100 000 u narednih desetak godina.
Ako se uzme u obzir da je srednja penzija oko 900-1000 dolara mesecno, i da je
srednja ustedjevina oko 30 000 dolara, tada bi se na racune nasih banaka slilo
(bar) oko 3 milijarde dolara ustedjevina. Godisnji priliv od penzija bi iznosio
preko jedne milijarde dolara, sto je svakom domacinu, a da ne govorimo o
ekonomistima, jasno kakva bi to bila velika dobit za zemlju.
II. AKUTNI
PROBLEMI DIJASPORE I PREDLOZI ZA NJIHOVO RESAVANJE
Pre gotovo tri godine
SSUK-BW je izneo u javnost katalog akutnih problema dijaspore koje treba hitno
resiti, a koji je takodje prezentiran nedavno u Skupstini Srbije.
Predlazemo:
1. Osnivanje Ministarstva za srpsku dijasporu (MSD)
-
Da bi se stvorila istinska duhovna, kulturna i ekonomska simbioza nase dijaspore
i matice - "Globalne Srbije", i da se ova odrzi dugorocno, potrebno je osnovati
Ministarstvo za srpsku dijasporu, koje ce raditi na ovom zadatku, i koje nece
biti puki instrument vladajuce partije. - U MSD bi, u pocetnoj fazi rada,
trebalo da rade strucnjaci koji poznaju probleme dijaspore. U svom radu MSD bi
trebalo da angazuje eksperte po raznim pitanjima iz dijaspore, odnosno dijaspora
bi trebala da bude zastupljena preko ekspertskih tela.
- MSD i ekspertska
tela dijaspore bi trebalo po automatizmu da imaju nekoliko poslanickih mesta u
Skupstini Srbije.
2. Problem drzavljanstva i stalnog boravka u
matici
Postoji nekoliko aspekata ove problematike cije resenje ne zavisi samo
od nase zemlje.
Predlazemo:
- U slucajevima gde bilaterarni medjudrzavni
propisi omogucavaju dvojno drzavljanstvo, odnosno u drzavama gde se ono
tolerise, vratiti po najhitnijem postupku i bez uslovljavanja svima u srpskoj
dijaspori (koji zele) drzavljanstvo Srbije (odnosno SRCG), a koje su izgubili iz
ekonomskih, politickih ili represivnih razloga. To istovremeno znaci da i "zakon
o reintegraciji" treba izmeniti, tako sto ce se ukinuti odredba o predhodnom
jedno(vise)godisnjem boravku u matici.
- Ukoliko medjudrzavni sporazumi ne
dozvoljavaju dvojno drzavljanstvo (ili se ono ne tolerise), tada onima koji ne
mogu trenutno da ga steknu treba odmah omoguciti stalni (ili na 10 godina)
boravak i pravo na rad u matici - takodje bez uslovljavanja - Pravo na
drzavljanstvo, odnosno na stalni boravak u matici, treba omoguciti i deci
rodjenoj u inostranstvu, sa istim pravima kao i roditeljima.
2.
Sprecavanje i usporavanje asimilacije nase dece u dijaspori
Integracija nase
dece u zemljama u kojima zive je prirodan proces, ali njihova asimilacija
(pogotovo prebrza) i gubljenje kulturnog identiteta je pogubna i za njih a i za
nasu maticu. Nasa zemlja mora da ulozi mnogo truda da spreci njihovu
asimilaciju, tako sto ce voditi racuna o njihovom dopunskom obrazovanju i
negovanju srpske kulture i duhovnosti.
Predlazemo:
- pri Ministarstvu za
srpsku dijasporu (MSD) osnovati odbor za prosvetu i kulturu, koji ce se (u
saradnji sa Ministarstvom prosvete) starati o dopunskom skolovanju nase dece u
dijaspori. Ovaj odbor treba da se stara o skolskom programu, o modalitetima
izvodjenja dopunske skole na srpskom jeziku i to : (a) da organizouje dopunske
skole u dijaspori, sa nasim programom i nasim nastavnicima, u regionima gde je
koncentracija nase dijaspore velika; (b) da organizuje kampove i skolske
radionice tamo gde nisu moguce dopunske skole.
- Dopunska skola, kampovi i
radionice na srpskom jeziku, kao i sve druge manifestacije vezane za obrazovanje
nase dece u dijaspori, moraju biti besplatni! Znajuci da otadzbina nije u
mogucnosti da finansira ove aktivnosti, SSUK-BW je 2001 godine predlozio da se
neophodna sredstva obezbede u dijaspori. Predlozeno je da se povecaju konzularne
takse kao i takse za stalni boravak (ukoliko se on uvede za dijasporu) - ove
potonje takse bi mogle da se naplacuju npr.svakih 5 godina.
- Oformiti
Internet stranicu posvecenu dopunskoj skoli na srpskom jeziku, po mogucstvu i na
cirilici i latinici.
- U rad dopunskih skola na srpskom jeziku ukljuciti
siroki spektar organizacija u dijaspori, a takodje obrazovane i strucne ljude
koji treba da nose aktivnosti u skolskim odborima.
- U matici treba
organizovati tradicionalne susrete druzenja dijaspore i matice - kao sto to cini
asocijacija "Srpska veza", a kojima ce drzava dati mnogo veci znacaj nego do
sada. Narocito treba organizovati susrete mladih generacija, sa sadrzajima koji
ce biti atraktivni.
4. Ocuvanje i negovanje srpske kulture i duhovnosti
u dijaspori
Ocuvanje srpske kulture i duhovnost su od presudnog znacaja za
ocuvanje srpske dijaspore. Istorija nas je naucila, da tamo gde se negovala
srpska kultura (skole i kulturni centri) i duhovnost (crkva) tu je i opstajao
srpski narod. Tako npr. do sredine dvadesetog veka srpska dijaspora se odrzala
npr. u Madjarskoj i Americi, ali je nema u Rusiji - u koju se pre nekoliko
vekova naseljavao srpski narod!
Predlazemo:
- da buduce Ministarstvo za
srpsku dijasporu osniva kulturne centre (KC) u sredinama gde je koncentracija
nase dijaspore velika. Tako npr. u Nemackoj bilo bi svrsishodno i ekonomski
opravdano osnovati KC u Berlinu, Hamburgu, Frankfurtu, Stuttgartu, Münchenu,
itd. Finansiranje KC u prvih nekoliko (npr. 5) godina bi trebalo biti iz
sredstava dijaspore prikuplenih povecanjem raznih konzularnih taksi - kao sto je
vec receno ranije, a kasnije bi se ovi centri finansirali (bar delimicno)
samostalno.
- Na celu KC bi trebalo da budu istaknuti stvaraoci srpske
kulture i vrsni poznavaoci kulture, obicaja i jezika zemlje domacina, npr. poput
knjizevnika Radomira Smiljanica - vrsnog knjizevnika, koji je pisao svoje romane
na srpskom i nemackom jeziku, koji je vrsni poznavalac nemacke kulture i
dobitnik nemackih nagrada. Ovakve licnosti treba da podignu kulturni zivot u
dijaspori u koji se ugnjezdila subkultura - olicena u turbofolku.
-
Nastavnici dopunskih skola treba aktivno da ucestvuju u radu KC, a i drugih
srpskih asocijacija u dijaspori.
3. Regulisanje vojne obaveze mladica iz
dijaspore
SSUK-BW je od 2001 godine zahtevao resenje ovog problema u nizu
javnih istupanja, dopisa, apela. Zaprepasceni smo da nasi mladici i dalje imaju
(velike) probleme po ovom pitanju, i da se mnogi zbog toga odlucuju na
odbacivanje naseg drzavljanstva.
Potpuno je neopravdano da o ovom pitanju
odlucuje Generalstab vojske a ne civilne institucije i organi. Takodje je
neopravdano, i pre svega kontraproduktivno, da se nasim mladicima oduzimaju
pasosi i vrse represije zbog nesluzenja vojnog roka. Pozivanje vojnih vlasti na
patriotsku duznost mladih iz dijaspore nije primereno sadasnjoj situaciji.
"Patriotski" argument je imao smisla pre raspada bivse Jugoslavije, kada je
tadasnja drzava imala potpisane medjudrzavne sporazume u kojima se
zemlja-domacin obavezivala da ce nase mladice cekati radno mesto, da im nece
biti ukinut boravak, regulisano je bilo osiguranje, itd. Danas su ti ugovori
suspendovani - ili se ne priznaju u praksi(!), a time su nasi mladi ostali
potpuno nezasticeni u slucaju sluzenja vojnog roka u matici. A da ne govorimo o
izdrzavanju porodica (sa decom) u dijaspori, pitanje invaliditeta u vojsci - svi
ti problemi se svaljuju na pleca nasih mladih u dijaspori. Osim toga, krajnje je
nemoralno da zemlja, koja je nedavno rehabilitovala preko 100 000 dezertera,
trazi od onih koji su rodjeni i zive desetine hiljada kilometara daleko od
matice, da sluze vojsku u a da im matica nista nije pruzila!
Predlazemo:
-
da Skupstina Srbije stavi moratorijum na sve odluke kojom se nasi mladi iz
dijaspore pozivaju u vojsku, ili regrutaciju, sve dotle dok se ova problematika
ne resi zakonski i na zadovoljavajuci nacin!
- U novom zakonu treba omoguciti
nasim mladima da sluze vojni rok dobrovoljno.
- Za one koji ne zele, ili
nisu u mogucnosti da sluze vojni rok iz gore navedenih razloga, uvesti
jedno(dvo)mesecno sluzenje u "Gradjanskoj sluzbi", uz omogucavanja otkupa
ostatka ove sluzbe - maksimum do 1500 dolara. Treba omoguciti da se sluzenje
"Gradjanske sluzbe" moze obaviti iz 2 (ili 3) puta - zbog gore navedenih
razloga. Sluzenje u "Gradjanskoj sluzbi" za nase mladice iz dijaspore treba da
posluzi za njihovo upoznavanje sa domovinom (njihovih oceva), za zblizavanje sa
vrsnjacima u matici, itd.
6. Ucesce dijaspore na izborima u
matici
Pitanje ucesca dijaspore na izborima u matici (kako neki nazivaju
"davanje prava glasa dijaspori"), po misljenju SSUK-BW je jako ispolitizovan.
Ovaj "problem" dijaspore je koristila nekadasnja opozicija, da polarizuje birace
protiv bivse vlasti, a sadasnja opozicija (bivsa vlast) koristi da kompromituje
sadasnju vlast (bivsu opoziciju)! U sustini i pozicija i opozicija nisu bili
preterano zainteresovani za resenje ovog (ne tako jednostavnog) pitanja, vec su
preko ovog "problema" nastojali da instrumentalizuju dijasporu za svoje
politicke ciljeve. Ovu instrumentalizaciju dijaspore su svesno prihvatili i
podrzavali neki "lideri" u dijaspori kako bi na mala vratu usli u politicki
zivot matice. Za vecinu ljudi u dijaspori je zucno insistiranje na "pravu
glasanja" vise posledica njihove frustriracije, nastale zbog dugogodisnjeg
necinjenja drzave u resavanju akutnih problema dijaspore.
SSUK-BW smatra da
je "davanje prava glasanja" dijaspori, u sustini marginalan problem, cije
eventualno resenje nece uopste poboljsati kvalitet zivota ni matici ni
dijaspori. Kao argument neka posluzi cinjenica da gradjani Republike Srpske iz
dijaspore, poslednjih godina vec nekoliko puta ucestvuju na izborima u BiH, gde
glasaju pismenim putem (organizuje OEBS). Cak i kod ovako jednostavnog metoda
glasanja ("iz fotelje") odziv nasih ljudi je iznosio oko 3 % !! To nedvosmisleno
ukazuje da "pravo glasanja" u sustini nije bitan problem nase dijaspore.
Naprotiv neresavanje problema dijaspore dovodi do politicke apatije i glasacke
apstinencije.
Misljenja smo da davanje "prava glasanja" onima koji imaju
stalan boravak van matice, koji zive (u komforu) i po desetak hiljada kilometara
daleko od matice, koji uopste ne poznaju politicku scenu u matici, i sto je
najvaznije ne osecaju i ne snose nekad pogubne posledice izbornih rezultata -
pogotovo na lokalnim izborima, je kontraproduktivno, nemoralno i u biti stetno
za maticu. A da ne govorimo o tome da je organizovanje glasanja u drugoj zemlji,
skup poduhvat. Napomenimo, da je cak i Hrvatska, koja je postala drzava u
velikoj meri zahvaljujuci pomoci svoje dijaspore, ukinula "pravo glasanja"
svojoj dijaspori, a omogucila onima koji zele da glasaju da to ucine u matici.
7. Uticaj matice u organizovanju dijaspore
Poslednjih godina su
partije iz matice pocele da osnivaju svoje ogranke u dijaspori, sto veoma lose
utice na ionako krhko organizovanje dijaspore.
Veliku pometnju je poslednjih
godina izazvalo stvaranje Saveta dijaspore (SD), cije je osnivanje inicirala
predhodna vlast, a sadasnja vlast ih je oberucke prihvatila, videci (obe) u tome
mogucnost profiliranja svojih politickih programa. Tako su se na drustvenoj
sceni dijaspore pojavili novokomponovani "lideri" SD - sa nekakvim sumnjivim
ovlascenjima Ministarstava iz Jugoslavije, koji su zu pomoc nekih konzula poceli
da "zavode red" u drustveni zivot dijaspore.
SSUK-BW se odlucno protivi
svakom nametanju i dirigovanju organizovanja dijaspore od strane politickih
partija i aktuelne vlasti, kao i infiltriranju "politickih komesara" u drustveni
zivot nase dijaspore.
Predlazemo:
- da Vlade SRCG i Republike Srbije odmah
rasformiraju Savete dijaspore (koje su one osnovale) i da se ne mesaju u
organizovanje i drustveni zivot dijaspore.
- Umesto sto pokusavaju da
organizuju i ujedinjuju dijasporu (sto je po logici stvari nemoguc i
nesvrsishodan zadatak, koji vodi u fijasko kompromitaciju svake vlasti), vlasti
i drustveni organi u Srbiji treba pod hitno da osnuju Ministarstvo za srpsku
dijasporu, i da sto pre zapocnu resavanje gore navedenih problema.
U ime
Uprave Srpskog saveza udruzenja i klubova
Dr. Miodrag Kulic
Jovan
Stevanovic
Dusan Pokrajac
Za internet novine serbske Dr. Miodrag Kulic |