Dijalog san ili nocna mora
Specijalno za
“Vijesti”
Pristina - Cijelo ljeto se dnevna politika na Kosovu bavila
jednim pitanjem: Dijalog sa Srbijom da, ali kakav?
U iscekivanju neminovnog suceljavanja izmedju kosovskih i srpskih lidera, u Pristini su se mogla cuti razna tumacenja onoga sto bi se trebalo na prvom zvanicnom sastanku dvije strane u cijem je sjecanju ratna 1999. jos uvijek svjeza i krvava.
I
dok se kosovski lideri i institucije utrkuju ko ce vise pominjati potrebu za
stvarnim dialogom - neki zbog toga sto to iziskuje politicka situacija, a neki
da bi se nametnuli kao moguci ucesnici u dijalogu - nije mali broj i onih koji
sumnjaju u uspjeh ovih razgovora.
U medjuvremenu, dok su se glavne polticke
partije kosovskih Albanaca vec izjasnile da su spremne za dijalog samo po
tehnickim pitanjima, medjunarodne institucije i nevladine organizacije vec
organizuju seminare i treninge za moguce ucesnike razgovora.
Sa dolaskom novoga sefa misije Ujedinjenih nacija na Kosovu Harija Holkerija, koji je zamijenio politicki istrosenog Mihaela Stajnera, sanse za pokretanje dijaloga Beograd-Pristina su drasticno porasle, i to je svima postalo jasno poslije zadnje turneje po regiji komesara EU za spoljnu politiku Kristofera Patena, koji je neophodnost sto brzeg otvaranja dijaloga propagirao i u Pristini i u Beogradu.
- Ono sto je na stolu danas je pocetak novog i konstruktivnog dijaloga sa Beogradom - rekao je Paten u svom obracanju pred parlamentom Kosova, proslog cetvrtka. “Ovo treba da bude prioritet za sve institucije Kosova i za UNMIK: poceti dijalog sa Beogradom oko pitanja vezanih za dnevni zivot svih gradjana Kosova”, porucio je Paten, koji je i za Pristinu i za Beograd imao jos jednu poruku: izjave za ili protiv nezavisnosti nemaju uticaja na finalni status.
Medjutim, ovakva izjava eurokomesara Patena ipak nije sasvim ubijedila sve kosovske predstavnike da je dijalog prioritet.
Poslije sastanaka kosovskih lidera sa Patenom i Holkerijem, neki nijesu bili potpuni optimisti oko brzog pocetka razgovora koje Brisel promovise kao istorijske.
Ramus Haradinaj, lider Alijanse za Buducnost Kosova, trece po velicini partije u kosovskom parlamentu koja ima i dva ministra u Vladi Kosova, izjavio je da se sa Beogradom moze voditi dijalog oko tehnickih pitanja, ali da to nije prioritet za Kosovo.
Sadasnji proces je za Haradinaja, jednog od vodecih komandanata bivse OVK, sasvim nejasan, i to zbog razloga sto se on najavljuje kao dijalog oko tehnickih pitanja, ali se za njega pripremaju politicke strukture, sto znaci da bi taj dijalog u zadnjoj fazi prerastao u pregovore oko finalnog statusa. Haradinaj se protivi ovome zato sto oko statusa Kosovo nema sta da razgovara sa Beogradom, jer “volja naroda ne moze da se pregovara”.
Sa druge strane, Hasim Thaci, lider Demokratske partje Kosova - druge po velicini kosovske partije - insistira da bi se prije dijaloga morao postici politicki i institucionalni koncenzus u redovima kosovske strane, i da bi manjine, narocito srpska, trebalo da budu ukljucene u kosovsku delegaciju.
Osim partijskih prvaka, i nosioci kosovskih institucija su se izjasnili za najavljeni dijalog oko “prakticnih pitanja” ali su dali do znanja da se razgovori, najavljeni da pocnu polovinom oktobra ili u novembru, jos ne mogu tretirati kao gotova stvar.
Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova, koji je i lider Demokratskog saveza Kosova, najvece partije u kosovskim parlamentu, rekao je da sef UNMIK-a jos uvijek radi na agendi “mogucih razgovoraÉ oko prakticnih pitanja”
Sa druge strane, premier Vlade Kosova Bajram Redzepi je zatrazio da partner u dijalogu bude drzavna zajednica Srbija i Crna Gora, a ne Republika Srbija. Redzepi je isto tako rekao da uspjesan dijalog sa Beogradom moze biti jedino ako u proces budu ukljucene i Sjedinjene Americke Drzave.
Sto se tice “prakticnih tehnickih pitanja” koja bi trebalo da budu na dnevnom redu moguceg dijaloga Beograd-Pristina, kosovski lideri su rekli da su zasada na stolu samo pitanja sto su dogovorena u Solunu, na zadnjem Samitu EU, a to su povratak raseljenih, pitanje nestalih lica, energetika i transport sa telekomunikacijama.
Istovremeno, nezavisni analiticari koji se u principu ne protive dijalogu koji vide kao neophodnost u rjesavanju kosovskog cvora i u procesu pomirenja, ipak sumnjaju u instantni uspjeh zbog nerazjasnjenih uloga u dijalogu, kao i zbog negativnih signala, narocito iz zadnjih srpskih dokumenata oko Kosova, na koje u Pristini svi redom gledaju kao na provokacije.
I dok ima mnogo nepoznanica oko dijaloga, kao sto su mjesto odrzavanja i potencijalni ucesnici, najveci problem ipak moze biti jos nepoznata uloga u dijalogu sefa UNMIK-a Harija Holkerija.
Hoce li Holkeri biti posrednik u pregovorima ili ce predstavljati interese Kosova, jedno je od pitanja koje moraju dobiti decidan odgovor prije nego se zakaze dijalog.
Analiticari su isto tako upozorili da za neke od najavljenih tema u dijalogu kosovske institucije nemaju odgovornosti, tako da bi se prije dijaloga treba da dogodi transfer vlasti u tim sferama, kao sto je na primjer energetika, oko koje ekskluzivno pravo odlucivanja ima UNMIK.
A sto se obicnih kosovara tice, sa losom ekonomskom situacijom, sa brojnim strajkovima koji se dogadjaju ili su najavljeni, sa mnostvom nerijesenih problema, malo je onih koji ovih hladnih i kisnih dana kosovske jeseni medju prioritete nabrajaju dijalog Pristine i Beograda.
Agron BAJRAMI
