PARLAMENTARNA ISTRAGA O TROŠENJU INOZEMNE
POMOĆI
U BiH nestale milijarde
SARAJEVO - Parlament Bosne i Hercegovine utemeljio je posebno povjerenstvo koje bi trebalo istražiti tko je i u koje svrhe potrošio najmanje sedam milijardi dolara inozemnih donacija koje su od završetka rata do danas dodijeljene BiH. Tu je odluku državni parlament donio nakon niza upozorenja da je najveći dio donirana novca pronevjeren i usmjeren u sumnjive fondove.
Najveći kritičar načina na koji su se trošile inozemne donacije jest visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown. On čak tvrdi da je u BiH na različite načine u posljednjih osam godina "ubrizgano" više od 17 milijardi dolara. Ashdown je u više navrata ponovio kako je, zato što ne funkcionira pravna država, najveći dio toga novca otišao u ruke kriminalaca. Zbog toga, kaže Ashdown, mnogi građani BiH danas žive na rubu siromaštva.
Slične optužbe na račun bosanskohercegovačkih vlasti dolaze i iz oporbe, koja smatra da je pljačku donacija omogućila upravo povezanost vlasti s kriminalnim skupinama. Suočena s takvim optužbama, aktualna je vlast morala pokrenuti istragu o utrošku milijardi dolara međunarodne pomoći.
Međutim, inicijatori pokretanja istrage ovakav potez ne opravdavaju samo željom da se otkriju domaći kriminalni kanali već da se utvrdi i kakva je uloga međunarodnih institucija u eventualnom "pranju novca" u BiH. Naime, u BiH se sve češće čuju tvrdnje da je ta zemlja u proteklih osam godina bila jedan od glavnih centara za "pranje novca" u svijetu te da su u taj "posao" bile uključene mnogobrojne vladine i nevladine organizacije iz Europe, Amerike i islamskog svijeta.
Bivša vlast tvrdi da je najveći dio međunarodne pomoći BiH potrošen na održavanje vojnih efektiva i financiranje nazočnosti međunarodne zajednice u BiH.
U BiH nestale milijarde
SARAJEVO - Parlament Bosne i Hercegovine utemeljio je posebno povjerenstvo koje bi trebalo istražiti tko je i u koje svrhe potrošio najmanje sedam milijardi dolara inozemnih donacija koje su od završetka rata do danas dodijeljene BiH. Tu je odluku državni parlament donio nakon niza upozorenja da je najveći dio donirana novca pronevjeren i usmjeren u sumnjive fondove.
Najveći kritičar načina na koji su se trošile inozemne donacije jest visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown. On čak tvrdi da je u BiH na različite načine u posljednjih osam godina "ubrizgano" više od 17 milijardi dolara. Ashdown je u više navrata ponovio kako je, zato što ne funkcionira pravna država, najveći dio toga novca otišao u ruke kriminalaca. Zbog toga, kaže Ashdown, mnogi građani BiH danas žive na rubu siromaštva.
Slične optužbe na račun bosanskohercegovačkih vlasti dolaze i iz oporbe, koja smatra da je pljačku donacija omogućila upravo povezanost vlasti s kriminalnim skupinama. Suočena s takvim optužbama, aktualna je vlast morala pokrenuti istragu o utrošku milijardi dolara međunarodne pomoći.
Međutim, inicijatori pokretanja istrage ovakav potez ne opravdavaju samo željom da se otkriju domaći kriminalni kanali već da se utvrdi i kakva je uloga međunarodnih institucija u eventualnom "pranju novca" u BiH. Naime, u BiH se sve češće čuju tvrdnje da je ta zemlja u proteklih osam godina bila jedan od glavnih centara za "pranje novca" u svijetu te da su u taj "posao" bile uključene mnogobrojne vladine i nevladine organizacije iz Europe, Amerike i islamskog svijeta.
Bivša vlast tvrdi da je najveći dio međunarodne pomoći BiH potrošen na održavanje vojnih efektiva i financiranje nazočnosti međunarodne zajednice u BiH.