Gospodinu Zoranu �ivkoviću, Predsedniku Vlade Srbije i ministru
prof. dr Draganu Domazetu
Nije sve za bacanje
Jo� 18. jula ove godine
naučnici i stručnjaci iz zemlje i inostranstva uputili su pismo republičkom
premijeru Zoranu �ivkoviću u kome između ostalog iznose svoje primedbe na rad
republičkog ministra za nauku, tehnologiju i razvoj Dragana Domazeta. Naučnici
ka�u da do danas nisu dobili nikakav odgovor.Stoga se 122 potpisnika peticije iz
13 zemalja odlučilo da ponovi svoj zahteve premijeru �ivkoviću a jedan od njih
je i ostavka ministra Domazeta.
![]()
U OTVRENOM PISMU SE KA�E:
- Naučna i �ira javnost je svesna izuzetno te�ke situacije u kojoj se na�a zemlja i dru�tvo u celini nalaze. To se odra�ava i na kritičnu situaciju u na�oj nauci i zahteva slo�en, sistematski pristup reorganizaciji ove dru�tvene aktivnosti koja je od primarnog značaja za efikasno uključivanje Srbije u svetske tokove napretka.
Imajući u vidu da nauka i tehnika predstavljaju osnove razvoja dru�tva u celini, svaka ishitrena odluka u ovim oblastima mo�e da dovede do nesagledivih negativnih posledica. Zato je neophodno osmisliti strategiju kako kratkoročnog, tako i dugoročnog naučnog razvoja u Srbiji, koja će omogućiti praćenje naučnih kretanja u svetu, uz istovremeno vođenje računa o mogućnostima, potrebama i strategijskim interesima na�e privrede, dru�tva i dr�ave.
Na�alost, pokazalo se da ministar Domazet i njegov tim ne samo da nisu dorasli ovom veoma slo�enom zadatku, vec da njihove ishitrene "reforme" i odluke donete u protekle tri godine prete da zatru sve �to je vredno i uni�te tesko stečeni ugled koji su na�e naučne institucije i pojedinci stekli u svetu. Ne samo da MNTR i njegovi akteri nisu zaustavili odliv afirmisanih i mladih istra�ivača iz na�e zemlje, nego nisu stvorili ni osnovne uslove za dalji nesmetani razvoj nauke kod nas.
Jedan skora�nji primer nekompetentnosti MNTR i ministra Domazeta predstavlja nerazumno komadanje Instituta Vinča na četiri dela, četiri samostalne institucije. Razdvajanje fundamentalnih i razvojnih istra�ivanja koja postoje u Institutu Vinča, neminovno vodi uni�tenju i jednih i drugih i daljem odlivu kadrova. Nije sve za bacanje i menjanje u Srbiji. Potpuno su neprihvatljive akcije koje ovih dana vodi MNTR ka razbijanju Instituta "Vinča", naučne institucije koja se opravdano smatra kulturnom ba�tinom Srbije i dragocenim rasadnikom kadrova u oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Za 55 godina postojanja, "Vinča" je iznedrila preko 500 doktora nauka, dala je vi�e od 100 univerzitetskih profesora i oko 20 akademika. Objavljeno je oko 20.000 naućnih i stručnih radova
U Institutu Vinča su rodjene - i danas �ive u skladu sa materijalnim mogućnostima - brojne naučne oblasti koje obele�avaju epohu na�e civilizacije. Pominjemo samo neke: nuklearna i atomska fizika, reaktorska fizika, molekularna biologija, radiobiologija, radijaciona hemija i fizika, nuklearna dozimetrija, nuklearna elektronika, kompjuterska tehnika, nauka o savremenim materijalima, metrologija itd.
Institut je uspeo da tokom vi�e od deset godina sankcija i rata odr�i međunarodnu saradnju sa naučnim i visoko�kolskim institucijama u svetu. Nema sumnje da ona moze da bude dragocena pomoć u procesu obnove na�e privrede. Nerazumno razbijanje instituta u Vinči ugro�ava opstanak ovih puteva saradnje �to mo�e dovesti do nesagledivih posledica.
Te�ko je razumeti zasto ministar Domazet nije koristio ogroman stručni potencijal i znanje na�e naučne elite u svetu i zemlji u formiranju savetodavnih tela pri Ministrarstvu, pri pravljenju jo� uvek nepostojećeg Zakona o naučno-istra�ivačkom radu, ili pri osmi�ljavanju strategije daljeg razvoja nauke kod nas? Veoma uznemiravaju potpuno neutemeljeni, nefunkcionalni i samovoljni koraci ministra Domazeta u reorganizaciji nauke, koji bi trebalo da dovedu do razbijanja "Vinče" i drugih naučnih institucija u vreme kada Evropa svim silama nastoji da objedini svoje naučne kapacitete kroz program Framework 6.
Upućenu domaću i stranu naučnu javnost brine sudbina Vinče i zbog već godinama prećutkivane činjenice pred naj�irom javno�ću. Vinča je jedino mesto u Srbiji na kome se nalazi ogromna količina nuklearnih i radioaktivnih materijala. Tu su, pre svega, islu�eni reaktorski nuklearni gorivi elementi, nuklearni reaktor RA (koji je u toku dekomisioniranja) i nuklearni reaktor RB (koji je u normalnom pogonu), a zatim srednje radioaktivni nuklearni otpad uskladi�ten u nesigurnom odlagali�tu. Sav se taj potencijalno izuzetno opasan nuklearni otpad nalazi na 15 km od centra Beograda, grada sa oko dva miliona stanovnika. Re�avanje i kontrola tog problema zahteva postojanje brojnih tehničkih i organizacionih mera, kao i po�tovanje strogih međunarodnih propisa (njihov potpisnik je na�a dr�ava i one moraju biti zadovoljene). Postojeća "Vinča" jos uvek ima značajan kadrovski i programski potencijal. za multidisciplinarni pristup problematici konačnog uklanjanja svih nuklearnih i radioaktivnih materija iz neposredne blizine Beograda. Za njihovo konačno odlaganje neophodni su projekti dr�ave Srbije i međunarodna finansijska pomoć, kao i obučeno ljudstvo čije jezgro sada postoji.
![]()
MI, DOLE POTPISANI
PREDLA�EMO:
1. Da se odmah obustave sve aktivnosti nametnutog rukovodstva na nasilnom razbijanju Instituta Vinča i da se povede javna rasprava o Institutu kao instituciji od izuzetnog istorijskog i naučnog značaja, uz uče�će na�e naučne elite iz zemlje i inistranstva, sa univerziteta, iz SANU, kao i iz na�e privrede.
2. Da se formira tim od predstavnika na�e naučne elite iz zemlje i inostranstva, sa univerziteta, iz SANU, kao i iz na�e privrede, koji će razviti strategiju delatnosti u naučno-istra�ivačkoj oblasti u Srbiji i predlo�iti načine za njeno efikasno sprovođenje.
3. Da ministar Domazet odmah podnese ostavku.
Ova ostavka sada�njeg ministra Domazeta, uz naj�ire anga�ovanje naučnih krugova Srbije na odbiru njegovog naslednika i odgovarajućih savetodavnih tela pri Ministarstvu za nauku, tehnologiju i razvoj, trebalo bi da omoguće odgovarajuće neishitrene aktivnosti na transformaciji Instituta Vinča, na�ih univerziteta i ne malog broja drugih naučnih i obrazovnih institucija u Srbiji. Cilj treba da nam bude zdrava reorganizacija na�e nauke i obrazovanja, očuvanje i okupljanje pravih vrednosti, a ne njihovo rasturanje.
(Slede potpisi 122 naučnika koji danas rade u 13 zemalja, čija imena će Danas objaviti tokom sledeće nedelje)
| Jola |
| Pretnja uni�tenjem te�ko stečenog ugleda Vinče: Sa jučera�nje konferencije za �tampu u Medija centru |
|
|
- Naučna i �ira javnost je svesna izuzetno te�ke situacije u kojoj se na�a zemlja i dru�tvo u celini nalaze. To se odra�ava i na kritičnu situaciju u na�oj nauci i zahteva slo�en, sistematski pristup reorganizaciji ove dru�tvene aktivnosti koja je od primarnog značaja za efikasno uključivanje Srbije u svetske tokove napretka.
Imajući u vidu da nauka i tehnika predstavljaju osnove razvoja dru�tva u celini, svaka ishitrena odluka u ovim oblastima mo�e da dovede do nesagledivih negativnih posledica. Zato je neophodno osmisliti strategiju kako kratkoročnog, tako i dugoročnog naučnog razvoja u Srbiji, koja će omogućiti praćenje naučnih kretanja u svetu, uz istovremeno vođenje računa o mogućnostima, potrebama i strategijskim interesima na�e privrede, dru�tva i dr�ave.
Na�alost, pokazalo se da ministar Domazet i njegov tim ne samo da nisu dorasli ovom veoma slo�enom zadatku, vec da njihove ishitrene "reforme" i odluke donete u protekle tri godine prete da zatru sve �to je vredno i uni�te tesko stečeni ugled koji su na�e naučne institucije i pojedinci stekli u svetu. Ne samo da MNTR i njegovi akteri nisu zaustavili odliv afirmisanih i mladih istra�ivača iz na�e zemlje, nego nisu stvorili ni osnovne uslove za dalji nesmetani razvoj nauke kod nas.
Jedan skora�nji primer nekompetentnosti MNTR i ministra Domazeta predstavlja nerazumno komadanje Instituta Vinča na četiri dela, četiri samostalne institucije. Razdvajanje fundamentalnih i razvojnih istra�ivanja koja postoje u Institutu Vinča, neminovno vodi uni�tenju i jednih i drugih i daljem odlivu kadrova. Nije sve za bacanje i menjanje u Srbiji. Potpuno su neprihvatljive akcije koje ovih dana vodi MNTR ka razbijanju Instituta "Vinča", naučne institucije koja se opravdano smatra kulturnom ba�tinom Srbije i dragocenim rasadnikom kadrova u oblasti prirodnih i tehničkih nauka. Za 55 godina postojanja, "Vinča" je iznedrila preko 500 doktora nauka, dala je vi�e od 100 univerzitetskih profesora i oko 20 akademika. Objavljeno je oko 20.000 naućnih i stručnih radova
U Institutu Vinča su rodjene - i danas �ive u skladu sa materijalnim mogućnostima - brojne naučne oblasti koje obele�avaju epohu na�e civilizacije. Pominjemo samo neke: nuklearna i atomska fizika, reaktorska fizika, molekularna biologija, radiobiologija, radijaciona hemija i fizika, nuklearna dozimetrija, nuklearna elektronika, kompjuterska tehnika, nauka o savremenim materijalima, metrologija itd.
Institut je uspeo da tokom vi�e od deset godina sankcija i rata odr�i međunarodnu saradnju sa naučnim i visoko�kolskim institucijama u svetu. Nema sumnje da ona moze da bude dragocena pomoć u procesu obnove na�e privrede. Nerazumno razbijanje instituta u Vinči ugro�ava opstanak ovih puteva saradnje �to mo�e dovesti do nesagledivih posledica.
Te�ko je razumeti zasto ministar Domazet nije koristio ogroman stručni potencijal i znanje na�e naučne elite u svetu i zemlji u formiranju savetodavnih tela pri Ministrarstvu, pri pravljenju jo� uvek nepostojećeg Zakona o naučno-istra�ivačkom radu, ili pri osmi�ljavanju strategije daljeg razvoja nauke kod nas? Veoma uznemiravaju potpuno neutemeljeni, nefunkcionalni i samovoljni koraci ministra Domazeta u reorganizaciji nauke, koji bi trebalo da dovedu do razbijanja "Vinče" i drugih naučnih institucija u vreme kada Evropa svim silama nastoji da objedini svoje naučne kapacitete kroz program Framework 6.
Upućenu domaću i stranu naučnu javnost brine sudbina Vinče i zbog već godinama prećutkivane činjenice pred naj�irom javno�ću. Vinča je jedino mesto u Srbiji na kome se nalazi ogromna količina nuklearnih i radioaktivnih materijala. Tu su, pre svega, islu�eni reaktorski nuklearni gorivi elementi, nuklearni reaktor RA (koji je u toku dekomisioniranja) i nuklearni reaktor RB (koji je u normalnom pogonu), a zatim srednje radioaktivni nuklearni otpad uskladi�ten u nesigurnom odlagali�tu. Sav se taj potencijalno izuzetno opasan nuklearni otpad nalazi na 15 km od centra Beograda, grada sa oko dva miliona stanovnika. Re�avanje i kontrola tog problema zahteva postojanje brojnih tehničkih i organizacionih mera, kao i po�tovanje strogih međunarodnih propisa (njihov potpisnik je na�a dr�ava i one moraju biti zadovoljene). Postojeća "Vinča" jos uvek ima značajan kadrovski i programski potencijal. za multidisciplinarni pristup problematici konačnog uklanjanja svih nuklearnih i radioaktivnih materija iz neposredne blizine Beograda. Za njihovo konačno odlaganje neophodni su projekti dr�ave Srbije i međunarodna finansijska pomoć, kao i obučeno ljudstvo čije jezgro sada postoji.
1. Da se odmah obustave sve aktivnosti nametnutog rukovodstva na nasilnom razbijanju Instituta Vinča i da se povede javna rasprava o Institutu kao instituciji od izuzetnog istorijskog i naučnog značaja, uz uče�će na�e naučne elite iz zemlje i inistranstva, sa univerziteta, iz SANU, kao i iz na�e privrede.
2. Da se formira tim od predstavnika na�e naučne elite iz zemlje i inostranstva, sa univerziteta, iz SANU, kao i iz na�e privrede, koji će razviti strategiju delatnosti u naučno-istra�ivačkoj oblasti u Srbiji i predlo�iti načine za njeno efikasno sprovođenje.
3. Da ministar Domazet odmah podnese ostavku.
Ova ostavka sada�njeg ministra Domazeta, uz naj�ire anga�ovanje naučnih krugova Srbije na odbiru njegovog naslednika i odgovarajućih savetodavnih tela pri Ministarstvu za nauku, tehnologiju i razvoj, trebalo bi da omoguće odgovarajuće neishitrene aktivnosti na transformaciji Instituta Vinča, na�ih univerziteta i ne malog broja drugih naučnih i obrazovnih institucija u Srbiji. Cilj treba da nam bude zdrava reorganizacija na�e nauke i obrazovanja, očuvanje i okupljanje pravih vrednosti, a ne njihovo rasturanje.
(Slede potpisi 122 naučnika koji danas rade u 13 zemalja, čija imena će Danas objaviti tokom sledeće nedelje)

