Dr
DANA POPOVIĆ O DUGU SRBIJE OD12 MILIJARDI EVRA
Iz
karantina na mišiće
Za sadašnji proizvodni kapacitet Srbije svaki dug je veliki teret, kaže
za “Dnevnik” dr Dana Popović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu,
komentarišući podatak da je trenutni dug Srbije oko 12 milijardi evra. Ona
objašnjava da je veličina duga, sama za sebe, nebitna i da je najbitniji njegov
odnos prema društvenom proizvodu, odnosno proizvodnom kapacitetu neke zemlje.
- U rastućoj privredi dug postaje sve manji teret i zato u ovom trenutku
veličina duga izgleda ogromna, jer je privreda u recesiji - naglašava Popović. -
Poenta je u tome da će, ako se recesija produži, država morati da proglasi
moratorijum na otplatu svojih dugova, da ih reprogramira ili se ponovo zaduži da
bi morala da servisira stare obaveze.
Komentarišući procene pojedinih
eksperata da bi Srbija za nekoliko godina ponovo mogla da upadne u dužničku
krizu, ona kaže da to pitanje neki sada koriste i u političke svrhe, jer ga
pokreću sa ciljem da sruše kredibilitet sadašnje Vlade Srbije.
- Vlada već
ima toliku hipoteku što neće da restrukturira preduzeća u problemima, da je moj
savet opoziciji da otvara pametnije probleme - poručuje Dana Popović.
Zato
je, smatra ona, izlaz iz “ove priče” samo u pokretanju privrednog rasta. Na
pitanje da li je taj rast realno očekivati, pogotovo što se zemlja nalazi pred
novim izbornim ciklusom, sagovornica “Dnevnika” ističe da je to političko
pitanje od kojeg je mnogo važnije da se od postojećeg programa privatizacije ne
mogu očekivati rezultati dok se nešto ne učini sa firmama, koje se nalaze u
svojevrsnom “karantinu”.
- Skoro 70 odsto kapitala ove zemlje je još uvek u
preduzećima koja opstaju “na mišiće”, zahvaljujući raznim subvencijama -
kategorična je Dana Popović. - Zato pad industrijske proizvodnje za četiri odsto
nije preterano značajan, jer je to ionako proizvodnja koja nikome nije ni
potrebna. Izgledi za dugoročni, održivi razvoj privrede zavise od toga da li će
se ta preduzeća iz “karantina” oporaviti i potom privatizovati, ili neće. Šansa,
dakle, postoji samo ako se i ta preduzeća oporave i pokrene privredni rast, s
tim što će i u tom slučaju, a naročito ako se nastavi recesija, ostati problem
velike nezaposlenosti.
M. Ćulibrk

