NA MOLBU PATRIJARHA PAVLA
 
Odloženo proglašenje Fruške gore svetom 
 
 
    Na Miholjdan, 12. oktobra, trebalo je da u Sremskim Karlovcima Fruška
gora bude proglašena svetom Fruškom gorom. Iako se ovih dana dosta
spekulisalo o razlozima odlaganja svečanosti, posrijedi je molba patrijarha
Pavla koju je uputio episkopu sremskom Vasiliju: "U nemogućnosti iz
zdrastvenih razloga da prisustvujem i lično učestvujem u najavljenom činu
proglašenja, očinski vam savjetujem i bratoljubivo vas umoljavam da
neizostavno nađete način da se taj sveti čin odloži na neko vrijemeĆ, citat
je iz patrijarhovog pisma, u kome istovremeno moli sve vjernike Srpske
pravoslavne crkve i sve ljude dobre volje da uvaže i prihvate odluku o
odlaganju proglašenja Fruške gore za treću Svetu goru. Inače, patrijarh
Pavle s ovih dana nalazi na liječenju u Vrnjačkoj Banji.
Sinod Srpske pravoslavne crkve je 26. avgusta ove godine donio odluku da se
"usvoji predlog episkopa sremskog Vasilija i odobrava mu se da, na osnovu
ustavnih ovlašćenja, Frušku goru, sa njenim vjekovnim svetinjama, proglasi
Svetom Fruškom gorom". Proglašenje Fruške gore za svetu goru nije san monaha
i sveštenstva, jer se ona u narodu odavno naziva svetom. Od 40 manastira,
koliko ih je bilo, u polovini je sada aktivan monaški život, a ostali su
uništeni. Fruškogorski manastiri čuvali su tijela osam srpskih svetitelja od
Teodora Tirona do svetih Brankovića, i svakodnevno se iz manastira uzdižu
molitve Bogu. Imajući sve ovo u vidu, kao i tendenciju u narodu, odlučeno je
da se u trećem milenijumu Fruška gora proglasi za treću Svetu goru na
svijetu, poslije Sinajske i Atonske. Fruška gora proglašenjem neće postati
zatvorena, jer to nijesu ni Atos ni Sinaj. Svečanim proglašenjem, u svijesti
naroda ona će postati uzvišenija misao za svetinje i ljepši, hrišćanskiji
pristup, jer Fruška gora nije samo šuma ili nacionalni park, niti zidine
manastira, već je to planina koja je najgušće naseljena svetinjama na
cijelom svijetu. Nadati se da će proglašenje svete Fruške gore podstaći
mnoge ktitore i donatore da pomognu obnovu manastira, kao i da će, možda,
poslije ovog čina Crkva lakše povratiti oduzeta imanja, zemlju i šume.
Fruška gora je oduvijek imala ogroman duhovni, kulturni i istorijski značaj
za pravoslavni narod i Crkvu a uskoro će, nakon čina osvećenja, dobiti svoj
grb i povelju. 
T.NikoliĆ

 


http://www.revijad.cg.yu/dan/


Одговори путем е-поште